MalagaMotugaafa malaga

Afai ua Stonehenge? Le talafaasolopito ma le mea lilo o le maa anamua

Stonehenge - o le tupua o se maa tele i le loto o Europa. Afai ua Stonehenge? e mafai ona e tali lenei i se tasi fesili, aua ou te iloa e uiga i ai e toetoe lava o tagata uma.

Lo oi ai nei faamatalaga i le megalith (e uiga i le tupuaga ma le faamoemoega o na mea) e le tali lava le fesili i le auala tagata fa afe tausaga ua mavae e mafai ona fuafuaina ma fausia se fausaga. Observatory anamua, tulaueleele pad mo tagata ese, o se Portal i se isi lalolagi, po o se tuugamau faapaupau - lenei uma Stonehenge (Egelani). Mo le tele o seneturi o le mafaufau e sili ona lelei o le lalolagi o loo tau i luga o lona unraveling. Ae tele e tumau pea le iloa ....

Stonehenge ua valaauina cromlechs - o le fale o matua o maa tūsaʻo, tuu i se liʻo. E mafai ona latou faia se tasi po o le sili liʻo.

Afai ua Stonehenge

O lenei faatulagaga i le fanua, o loo 13 kilomita mai le nuu itiiti o Salisbury. "Stone pa" - ao faaliliuina Stonehenge. o lo oi Lonetona i le 130 kilomita i saute sisifo. Le teritori e faatatau i le itu tau pulega o Wiltshire. E aofia ai se liʻo 56 faataamilo ua faatulagaina se tamai tanuga "pu Aubrey" (igoa suesue senituri lona 17). O le lomiga e sili ona lauiloa, e mafai ona faitauina i luga o le gaseʻeleʻele malama. Mulimuli ane sa amata ona latou tanu le toega susunu o tagata. I Europa, laau i taimi uma lava e fesootai ma le ola, ma maa - i le oti.

O le faatulagaina o Stonehenge

I le ogatotonu o le fata faitaulaga ina ia taʻua o (monolith ono tone o maa sima lanu meamata). I le itu i matu-sasaʻe - le Stone fitu mulivae. O loo i ai maa-poloka, o lea e igoa mo le lanu o le failauga i ai oxides uʻamea. O le isi mama e lua e aofia ai poloka mausali tele o lanu moana (maa sima siliceous). Ua maea le fausiaina o le colonnade lapotopoto ma papatusi faalava overlying.

e aofia ai le fale atoa:

- 82 megalithic mamafa 5 tone;

- 30 poloka tone 25 taitoatasi;

- 5 trilitov 50 tone taitasi.

Latou faia ai se faitotoa faatasi ai ma se faailoga tonu o le vaega o le lalolagi. e le o le taʻu fua o Britons anamua taʻua "o Siva faataamilo o Tagata Faatuatua."

O le maa o Stonehenge

Boulders na faaaogaina i le megalith, le amataga eseese. fausaga Stone (po trilitov megalits) ma le machining talatala maa taitasi (menhirs) aofia ai calcareous maa sima ma faaefuefu papa amu. O loo i ai lava, tuff ma dolerite. mafai ona maua vaega o le poloka mai se vaega o le 210 kilomita. E mafai ona latou tuuina atu uma i le laueleele (i rollers), ma i luga o le vai. I o tatou taimi, sa faia ai se faataitaiga, na faaalia ai o le a mafai ai i se vaega o le 24 tagata e agai i le maa mamafa tasi tone i se saoasaoa o le tasi kilomita i le aso. Weight o le aupito tele poloka e oo atu i le 50 tone. O se poloka o tufuga anamua e mafai ona tauaveina le tele o tausaga.

faagasolo maa i le tele o vaega. E ala i masini ma e ala i le aafiaga o le afi ma le vai ua saunia le iunite o le manao o ia e ona aveina. Ma i luga o le faatinoina nofoaga i luga o le olo le sala tupe ma le faagasologa.

Stonehenge - le talafaasolopito ma talafatu o aso anamua

E tusa ai ma talatuu megalith e faaali atu le faafetai i le vavau faʻataulāitu Merlin, faiaoga o le Tupu o Arthur. Sa mafatia o nisi boulders ma South Wales le mea ua leva ona punavai paia mamafa naʻuā. O le mea moni, o le auala i se nofoaga o loo i ai Stonehenge, sa faigata tele. O loo siomia ai quarries ma papa i ai i se mamao tele, ma e mafai ona e vaai faalemafaufau i le auala na faigata taumafaiga titanic felauaiga. O le latalata i latou ua tuuina atu i le sami, ma 80 kilomita uta Portage.

fatuina tele Heelstone se isi tala - e uiga i le lafi tiapolo i le boulders Monk. Na te le maua le taimi e sola ese ai, o le tiapolo togi se maa ia te ia ma fetaomi le mulivae.

mau tala uma o anamua Peretania, lea e ono Stonehenge e e itiiti e faia i le mea moni. I aso nei, e sili suesuega auiliili faamaonia e faapea sa tauaveina le fausia i vaega e tolu mai le 2300 i le 1900 TLM. E functioned se mea 2,5 afe o tausaga ma sa tuulafoaiina o loo siomia 1100 TLM. ola se tagata British talafaasolopito tele mulimuli ane.

O fausia Stonehenge

Malo o lo o talosagaina e fausia lenei megalithic, o le toatele, mai le Roma anamua i le Suetena po o Siamani. Seia oo i le taimi nei sa talitonu o ia mea sa fausia i le TLM meleniuma lona lua e pei o se observatory anamua. maua astronomer lauiloa Hoyle e faapea o se vaitaimi orbital saʻo o le Moon ma le umi o le tausaga la foafoa matua iloa uma.

I le 1998, sa e fesoasoani i tagata e suʻesuʻeina fetu e modeling komepiuta. I ai, ua tatou o mai i le faaiuga e faapea e le gata o le malama ma kalena la, ae faapea foi ma se faataitaiga o le faiga o le la i le satauro-fuaiupu. Ma le tatau ona i le 9 paneta, e pei ona ua iloa nei, ma le 12. Atonu i le lumanai e tatau ona tatou faamoemoe e sili atu na maua e uiga i le faatulagaga o le faiga o le la.

talafaasolopito o le gagana Peretania Brooks, o le na suesue Stonehenge mo le tele o tausaga, ua faamaonia o ia o se vaega o le tetele o le faiga faatautaiga.

E le gata i le galuega tauave astronomical, sa faaaogaina Stonehenge foi o se fausaga sauniga. ua molimauina lenei e ala i se aofaiga tele o le falelauasiga o mafuaaga ma isi nofoaga faasauniga i le aiga. O nisi o tagata suesue ua theorized e uiga i le tuugamau faapaupau o Queen Boudicca. sa le manao lenei tamaitai le fefe i le toe faafoi atu i le Roma ma o le a mananao e ave le mea oona. E ui lava o le tuugamau o tagata e lei i Stonehenge. Ona sa maua i taimi uma le toega o na tagata faiʻaufana tasi i le moat, amata mai i le TLM senituri 7.

Lenei laueleele i taimi uma lava manatu paia, ona i taimi uma taumafai le turisi ma le tagatanuu e vaeluaina ese ma ave faatasi ma i latou o se vaega o se amulet. I le selau tausaga talu ai, o le tagata i le lotoifale sa i ai e oo lava i se ituaiga o pisinisi - e mautotogi i se samala e tau ese se fasi o se meaalofa taeao po o le tuitui atu lona suafa i luga o le maʻa. O lenei e le mafai ona lava paʻi turisi lona lima i luma o le megalithic, vali tā faapitoa faataatia ala i se mamao mai le boulders.

druids malumalu

E i ai se hypothesis o se nofoaga lenei o le mana o le Druids (i le fetaulaiga o laina o le malosi), ma faatagaina i latou e faia se sauniga o le matuia o le fesootaiga ma le malosiaga o le natura. Le aoaoga faamasani o le maa faamanatu i le solstice - toe tasi lava le finauga i le finagalo malie o lenei. Talu ai e le o se ituaiga e ese tuua leai se faamaoniga tusitusia, o le faamoemoega o Stonehenge ma tumau pea o se mealilo tele.

mafaufau Druids New ai e pei o lo latou nofoaga o le malaga, ma sui o isi āu faapaupau fiafia e asiasi i le nofoaga lenei. I le aso o le taumalulu ma le taumafanafana solstice motu tele o le au faamemelo druids faafetaiaia ai o latou atua autu. O ave o le la taunuu i lona faatumutumuga, pauu tonu lava i le va o maa tūsaʻo trilitis aupito tele, ma ave o le la i luga o le maua e tagata le musumusuga. Ma e masani lava ona tupu o le salafa o le tau puaoa, ma i totonu o susulu le la.

Le silisiliese o le Stonehenge

O le isi vaega o Stonehenge - tetee maualuga seismic. I le taimi o le fausiaina o faaaogaina papatusi faapitoa, tineia ma shocks mitigating. I lenei tulaga, o loo i ai e toetoe lava leai se subsidence eleele, e le maalofia i le fausiaina nei.

E tasi le mea e mautinoa: e leai se mataupu o lē o le tufuga lilo, ua latou maua le poto tele i le matematika, siolosia, saienisi o fetū ma le tusiata fale. Ma tuuina atu na fausia nei fausaga i le lalolagi atoa (pyramids o Aikupito ma le aganuu Mayan), e mafai ona tatou saogalemu fai atu lea o le tagata i ona po nei a le tele o mea na te le iloa e uiga i lona olaga ua mavae. E tusa ai ma fuafuaga, pe afai e i aso nei toe fausia Stonehenge ma le meafaigaluega o le taimi, o le a ave 2 miliona tagata-itula. Ma i le faagaoioia o le tusi lesona o le maa o le a manaomia le 20 miliona. o le mafuaaga lena ua galulue tagata i ai mo se taimi umi, moni lava e tatau ona matua tele.

Le auala e oo ai iina? Stonehenge i luga o le faafanua

E taavale turisi maua i luga o le auala A303 ma M3, lea e taitai atu i Amesbury. I Waterloo Station e tamoe nofoaafi lelei e Salisbury ma Andover, ma mai iina e mafai ona e aapa atu i le pasi.

I Lonetona e mafai ona faatau ai se malaga taamilo vaega e tasi le aso, lea ua aofia ai le totogifuapauina ulufale. Mai Salisbury alu le pasi lea e tasi, le aveesea le turisi mai le nofoaga o nofoaafi. e mafai ona faaaoga le pepa i le aso atoa, ma pasi itula uma.

Le auala e oo atu i le ogatotonu o Stonehenge, bypassing le tapulaa?

E tusa ai ma le tulafono e latalata ma alu i totonu o faasaina Stonehenge (turisi mafai ona e faalatalata atili atu nai lo le 15 mita), ae o loo faia nisi e faagaoioia malaga taamilo le toafilemu ma le faatagaina se savaliga, ae na o le amataga o le taeao po o le leva o le po. O vaega e masani lava ona o se numera faatapulaa o tagata e auai, o lea e fautuaina e tusi se nofoaga mamao. I lenei tulaga, o le tau e tatau ona lelei. maa faamanatu Faasolopito faaeteete puipuia ina ia aloese ai mai le faaleagaina o le eleele, o lea e maua i totonu Stonehenge i le tulaga o le timu, o le ae manuia.

O lenei nofoaga e le mo mea o loo lisiina o se Talatuu Lalolagi UNESCO Nofoaga. fai mai na faasaoina ai le lelei i se tasi faaputuga maa, ma se tasi na manao e paʻi atu ai ma faanaunau olaga atoa i ai. E ui i lea, e masani lava i ai mealilo mystical o Stonehenge, ma o lenei ua faaopoopo i ai le tapuaʻiga i le mana o le mafaufau o le tagata ma le faapalepale, sa faatagaina e fausia lenei vavega.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.