Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Aferika: o le tala i le konetineta
Aferika, o lona talafaasolopito ua tumu i le mea lilo mealilo o le taimi ua tuanai mamao ma atinae faaupufai toto i lenei - o se konetineta taʻua o le moega pepe o tagata. umia konetineta tele tasi lona lima o le eria laueleele atoa o le paneta, o le mauoa lona laueleele i le taimane ma minerale. I faaloaloa e leai ni ola le itu i matu, toafa saua ma le vevela i le itu i saute - taupou rainforests i le tele o ituaiga faatetele o laau ma manu. E le mafai ona e matau le eseesega o tagata ma vaega o ituaiga o tagata i le konetineta, o lo latou aofai o siomia ai ni nai afe. ituaiga Laiti o numera i totonu o nuu e lua ma le malo tele - o le foafoa o le aganuu tulaga ese ma tulaga ese "uliuli" konetineta.
E faapefea le tele o atunuu i le konetineta, lea e avea ma Aferika, faataatiaga faafaafanua ma le talafaasolopito o le suesuega, o le atunuu - o nei mea uma o le ae aoao mai le tusiga.
Mai le talafaasolopito o le konetineta
Le talafaasolopito o le atinae o Aferika o se tasi o mataupu e sili ona ogaoga i ākeoloki. Ma afai e tosina Aikupito anamua atamamai talu mai le vaitaimi anamua, o loo tumau pea le isi vaega o le konetineta i le "ata" seia oo i le seneturi lona 19. Prehistory o le konetineta o le umi i le talafaasolopito o tagata. I ai, o le muamua ua maua e sailia o hominids, ola i le mea nei Aitiope. History of Asia ma Aferika o se auala faapitoa, ona o le faafanua latou fesootai i fefaatauaiga ma sootaga faaupufai e oo lava i luma o le tausaga 'apamemea.
Faamaumauina iloa ua faia e le Aikupito Farao Neko le malaga muamua i le konetineta i le 600 tausaga TLM. I le amata Tutotonu Ages aia i Aferika e faaali Europa o loo malosi le atiina ae o matata ma le atunuu i sasae. O le malaga muamua i le konetineta mamao faatulagaina se perenise Potukale, o lea e faapea o se faaiuga sese na maua Cape Boyador ma faia e ia o le itu aupito i saute o Aferika. Tausaga mulimuli ane, o le isi Portuguese - Bartholomew Diaz i le 1487 iloa le Cape o le Faamoemoe Lelei. Ina ua mavae le faamanuiaina o lana malaga i Aferika ma taunuu i le isi malosiaga Europa tetele. O se taunuuga, o le amataga o le senituri lona 16 o le teritori uma o le talafatai i le sami i sisifo na maua ai e le faaPotukale, le gagana Peretania ma le Sipaniolo. Ona amata lea ona le talafaasolopito colonial o Aferika ma le pologa toaaga.
tulaga le faafanua
Aferika - o le aupito tele lona lua konetineta lenei, o se vaega o 30,3 miliona sq. km. Sa ia faaloaloa mai matu i saute i se mamao e 8000 km, ma mai sasaʻe i sisifo - 7500 km. Mo le konetineta o faamatalaina ai e le toatele tele o mafolafola laufanua. I le vaega i matu-sisifo o le taimi nei Mauga faʻafanua ma le Toafa Sahara - Plateau Tibesti ma Ahaggar, i le itu i sasaʻe - Aitiope, i le itu i saute - ma mauga Cape Drakensberg.
Talafaasolopito o le faafanua o Aferika o loo fesootaʻi lelei i le British. Tulai i luga o Amerika i le senituri lona 19, suesueina malosi na latou ia te ia, ma faaali ofoofogia mo lona matagofie ma le mamalu o nofoaga faalenatura: Victoria Falls, Leki Chad, Kivu, Edward, Albert ma isi i Aferika o se tasi o vaitafe tetele o le lalolagi - o le Naila, lea ua a. le amataga o taimi o le faavae o le malo o Aikupito.
Amerika o le hottest i le lalolagi, o le pogai lea o lona tulaga le faafanua. o lo oi le teritori atoa o Aferika i climates vevela, ma sopoia le ekueta.
Matua mauoa konetineta i punaoa faalenatura. I le Lalolagi Atoa iloa teugatupe tele o taimane i Zimbabwe ma Aferika i Saute, auro i Ghana, Mali ma Congo, suauu i Algeria ma Nigeria, uʻamea ma'oa taitai-metala paʻepaʻe i le talafatai i matu.
O le amataga o le nofoia
O le talafaasolopito colonial o Asia ma Aferika e matua loloto aʻa i aso anamua. O le taumafaiga muamua e faatoilalo nei atunuu Europa ua faia e oo lava i le tele o seneturi 7-5. TLM, pe a le tagata Eleni sa nonofo tele i luga o le matafaga o le konetineta. Sa sosoo ai e ala i se vaitaimi umi o Hellenization o Aikupito o se taunuuga o le conquests o Alesana le Sili.
Ona, i lalo o le mamafa o le tele o fitafita Roma sa tuufaatasia toetoe talafatai i matu uma o Aferika. Ae peitai, ua noatia Romanization e itiiti lava, le atunuu lea na ituaiga Berber loloto i le vao.
Aferika i Tutotonu Ages
I le taimi o le pau o le Emepaea o Byzantine, o le talafaasolopito o faia Asia ma Aferika a maai U-liliu atoatoa atu i le isi itu o Europa malo. Faateleina Berbers mulimuli faaumatia nofoaga autu faaleaganuu Kerisiano i North Aferika ina ia "faamamaina" o le teritori o le manumalo fou - le Arapi, o le na aumaia isalama faatasi ma ia ma na tulia i le Emepaea Byzantine. E le afioaga senituri lona fitu i setete Aferika ranneevropeyskih O lona faaitiitia i o.
suiga taua mai na o le laasaga mulimuli o le Reconquista, pe a mafua i le gagana Potukale ma le reconquered Sepania le penisula Iberian, ma faatulagaina ona mata i luga o le matafaga faafeagai o le Strait o Gibraltar. I le 15-16 senituri, sa latou toaaga i Aferika o se faiga faavae o le manumalo, puʻeina se aofai o vaega malolosi. I le faaiuga o le senituri lona 15. Sa auai i latou i le faa-Falani, Peretania ma Holani.
O Se Talafaasolopito New o Asia ma Aferika ona o le tele o itu o loo vavalalata fesootai. Fefaatauaiga i le itu i saute o le atiina ae o le malosi o le Toafa o Sahara i le vaega o loo faapea mai Arapi taitaiina atu ai i le nofoia faifai malie ma le itu i sasae atoa o le konetineta. ua teena Aferika i Sisifo. E tuaoi Arapi, ae taumafai e Morocco e subjugate lenei eria toilalo.
Tuuga mo Aferika
Colonial vaega o le konetineta o le taimi o le afa lona lua o le seneturi lona 19 seia oo i le Uluai sa taʻua o le Taua Muamua o le Lalolagi "tuuga mo Aferika." na faamatalaina ai lenei taimi e se tauvaga maumaututū ma faigata i malosiaga imperialist taʻitaʻiga a Europa mo le faafoeina o militeli gaoioiga ma suesuega gaoioiga i le itulagi, lea na iu ina auina atu i le faatoilaloina o fanua fou. Aemaise fofola faagasologa malosi ina ua mavae le vaetamaina o le Conference Berlin o 1885 Aoao Tulafono, lea e folafola atu le mataupu faavae o le galuega lelei. O le faatumutumuga o le vaega o Aferika o le feteenaiga i le militeli i le va o Farani ma Peretania Tele i le 1898, lea na tupu i Luga o le Naila.
E ala i le 1902, 90% o Aferika sa i lalo o le faafoega o Europa. Ina ia puipuia le na o le tutoatasi ma le saolotoga Liberia ma Aitiope. Talu mai le amataga o le faaiuina Muamua Taua o le Lalolagi ma le tuuga colonial, lea na iʻu ai i le toetoe lava o le na vaeluaina atoa o Aferika. Le talafaasolopito o le atinae o le nofoaga sa i ai i ni auala eseese, e fuafua i ai pe, i lalo o lona protectorate sa. O le o lo o umia aupito tele sa i ai i Farani ma le UK, o se tamai itiiti i Potukale ma Siamani. Mo Europa, Aferika o se faapogai taua o le mea e masani, minerale ma galulue ma le taugofie.
tausaga o le tutoatasi
Manatu a suia tulaga i le 1960, ina ua tasi ina ua amata ona tulai mai i se isi setete talavou Aferika mai le mana o le aai tetele. O le mea moni, e leʻi amata le faagasologa ma faamaeaina i se taimi puupuu. "Aferika" Ae peitai, folafola 1960.
Aferika, o lona talafaasolopito e leʻi atiina ae i le faaesea mai le lalolagi, na faamaonia ai se auala se tasi po o se isi, ae faapea foi tosina i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le vaega i matu o le konetineta o aafia i taua, na sasaina le nofoaga i fafo o le malosiaga e gata ai ina ia tuuina atu le metropolis ma mea e masani ma meaai, faapea foi ma tagata. ua latou ave le faitau miliona o Aferika vaega i le feitagai, o le toatele oi latou o loo "mausali" mulimuli ane i Europa. E ui lava o le siosiomaga faaupufai le lalolagi mo le "uliuli" konetineta i le taimi o le taua i le tausaga na faailogaina i le toe faaleleia o le tamaoaiga, o se taimi e fausia ai auala, taulaga, airfields ma runways, pisinisi ma gaosi oloa, ma isi
A faataamilo fou o le talafaasolopito o Aferika ua maua ina ua mavae le vaetamaina e Egelani o le Taiala o Atalani, lea e faamautu ai le aia tatau o le tagata ia te ia lava-le naunautai. Ma ao faaupufai taumafai e faamatala atu o se fesili o le nofoia tagata o Iapani ma Siamani, o le nofoaga o faia ai le pepa aloaia i lona finagalo malie foi. E faatatau i le mauaina o le tutoatasi Aferika lelei i luma o le sili atu Tamaoaiga Asia.
E ui lava e leai se tasi feeseeseaiga le aia tatau e lava faaiuga, o le Europa ua i leai se faanatinati e "tuu atu" o ia le tafetafea fua lona nofoaga, ma i le uluai sefulu tausaga ina ua mavae le taua, na taofia brutally so o se faamatalaga mo le tutoatasi. Faʻaaʻoaʻoga o le tulaga pe a le British i le 1957, na tuuina atu le saolotoga o Ghana - o le atunuu sili ona atiina ae le tamaoaiga. I le faaiuga o le 1960 afa o Aferika, na maua ai le tutoatasi. Ae peitai, e pei ona liliu mai, e le mautinoa se mea.
Afai tatou te vaai i le faafanua, o le ae iloa ai o Aferika, ua matuai matautia o lona talafaasolopito, le atunuu ua vaevaeina i ni laina manino ma lamolemole. leʻi matūa iloiloina le Europa i le mea moni ituaiga ma aganuu o le konetineta, na vaevaeina le eria i lou lava. O se taunuuga, e toatele tagata sa vaevaeina i ni setete, ao tuufaatasi isi i se tasi faatasi ai ma fili faatautoina. Ina ua uma le tutoatasi, o lenei ua tuuina mai e tulai mai ai feteenaiga ituaiga tele uma, taua faalemalo, coups militeli, ma gaoioiga.
ua maua le saolotoga, o le na o le mea e fai i ai, leai se tasi e iloa. tuua Europa, ma ave faatasi ma ia mea uma sa mafai ona faia. Toeitiiti lava o faiga uma, e aofia ai aoaoga, e tatau ona faia le tausiga o le soifua maloloina mai le valu. sa leai se ai le aufaigaluega, e leai se punaoa, e leai se sootaga i fafo.
Atunuu ma teritori faalagolago i Aferika
E pei ona taʻua i luga tala i le mauaina o Aferika amata umi ua mavae. Ae peitai, o le osofaiga o Europa faakolone ma le tele o seneturi e tau mai i le mea moni e faapea i ona po nei, tutoatasi tulaga i le teritori faia o le konetineta moni lava i le afa ogatotonu po o le lona lua o le seneturi lona luasefulu. E faigata ona fai pe maua le aia tatau i le tagata lava ia-faaiuga o lelei le i ai i nei nofoaga. E iai le manatu Aferika sili ona tua i le atinae o le motu autu, ua i ai i le taimi nei punaoa talafeagai uma mo se olaga e masani ai.
I le taimi, aina le konetineta e 1.037.694.509 tagata - e uiga i le 14% o le faitau aofai atoa o le lalolagi atoa. O le teritori o le motu autu ua vaevaeina i atunuu e 62, ae na o le 54 oi latou o loo iloa e tutoatasi e le nuu lalolagi. 10 atunuu motu o i latou, 37 - i avanoa lautele o le sami ma vasa, ma le 16 i uta.
I teori, Aferika - o se konetineta, ae o faiga ua masani ona faapipii motu latalata ane. O nisi oi latou auai pea i Europa. E aofia ai Farani faatasiga, Mayotte, o le Potukale Madeira, le Faasipaniolo Melilla, Ceuta, o le Islands Canary, le motu British o le Au Paia o Helena, Tristan da Cunha ma le Afio Aʻe.
atunuu Aferika ua vaevaeina conventionally i 4 vaega e faalagolago i faafanua: Matu, Sisifo, i Saute ma Sasae. O nisi taimi atofaina a itulagi autu eseese.
North Aferika
valaauina North Aferika itulagi tetele ma le 10 miliona sq. M 2, ma o le vaega sili ona taua o toafa Sahara. O loo tu i le pito i tele o le atunuu o le konetineta: Sudan, Libya, Aikupito ma Algeria. setete uma i le vaega i matu o le valu, o lea o loo lisiina e tatau ona faaopoopo South Sudan, SADR, Morocco, Tunisia.
History Contemporary o Asia ma Aferika (itulagi i matu) o loo vavalalata fesootai. E ala i le senituri lona 20 vave le eria atoatoa i lalo o le puipuiga o le atunuu Europa, o le tutoatasi ua latou maua i le 50-60 tausaga. le senituri mulimuli. O le latalata le faafanua i se isi konetineta (Asia ma Europa) ma matutua fefaatauaiga masani ma sootaga o le tamaoaiga i ai ua faia se matafaioi. I le tulaga o le atinae o North Aferika i se tulaga lelei tele pe a faatusatusa i le i Saute. O le faatagaga faapitoa, atonu, ua na o Sudan. ua Tunisia le tamaoaiga sili ona faatauva i le konetineta atoa, Libya, ma Algeria maua le kesi ma le suauu, o loo auina atu i fafo, ua auai Morocco i le laʻuina o papa phosphate. O le vaega tāua o le faitau aofai o tagata o loo faigaluega pea i le vaega o faatoaga. Itiiti vaega taua o le tamaoaiga o Libya, Tunisia, ua Aikupito ma Morocco le atiina ae o tagata tafafao maimoa.
O le aai aupito tele ma sili atu nai lo 9 miliona tagata e nonofo - Aikupito Cairo, o le faitau aofai o tagata o le isi e le sili atu i le 2 miliona - Casablanca, Alexandria. O le tele o le itu i matu Aferika ola i le aai, ua Mosalemi ma tautala i le gagana Arapi. I nisi atunuu, o se tasi o le manatu aloaia e avea ma Farani. eria o Aferika i Matu o le mauoa i le maa faamanatu o le talafaasolopito anamua ma e fausia ai fale, o mea faitino e masani ai.
Ai foi fuafuaga e atiina ae se Desertec galuega Europa fia - o le fausia o le faiga o le mana la aupito tele i le vao Sahara.
Aferika i sisifo
O le teritori o West faalautele Aferika i le itu i saute o le tutotonu Sahara, le Vasa Atalani, i le itu i sasaʻe i le mauga Cameroonian. E savannas ma vaomatua teropika, e faapea foi i le leai atoa o laau i le Sahel. Seia faatulaga le taimi o le auvai o le Europa vae i lenei vaega o Aferika ua uma ona i ai atunuu e pei o Mali, Ghana ma Songhai. Guinea itulagi mo se taimi umi taʻua o le "fanuaoti o le sinasina" ona o le saogalemu e le masani ai mo Europa faamai: .. fiva, malaria, momoe maʻi, ma isi I le taimi, o se vaega o atunuu o Aferika Sisifo o le: Cameroon, Ghana, Gambia, Burkina Faso, Benin, Guinea, Guinea-Bissau, Cape Verde, Liberia, Mauritania, Côte d'Ivoire, Niger, Mali, Nigeria, Sierra Leone, Togo, Senegal.
O le talafaasolopito lata mai o atunuu o Aferika i le itulagi faaleagaina e fetauaʻiga militeli. Teritori malepelepe e le tele o feteenaiga i le va o le anglophone ma kolone Europa muamua francophone. Feteenaiga pepelo e le gata i le maagao o le gagana, ae faapea foi i le vaaiga ma mentality. E i ai nofoaga vevela i Liberia ma Sierra Leone.
matuai vaivai lava sootaga Road ma, o le mea moni, o se talatuu o le vaitaimi colonial. Malo o Aferika i Sisifo o loo i le matitiva i le lalolagi. A o Nigeria, mo se faataitaiga, ua faasao tele o le suauu.
Aferika i Sasae
Le itulagi o le faataatiaga faafaafanua e aofia ai le atunuu i le itu i sasae o le Vaitafe o le Naila (vagana Aikupito), anthropologists taʻua o le moega pepe o tagata. O iinei e faapea, e tusa ma i latou, o lo tatou tuaa ola.
e maualuga mautu le itulagi, liliu atu i le taua feteenaiga, e aofia ai le masani ona tagata lautele. Toetoe lava o mea na faia ai i latou uma i luga o mafuaaga ituaiga. ua aina Aferika i Sasae e le sili atu i le lua selau tagata eseese e faasino i vaega o le gagana e fa. I le aso o le teritori colonial sa vaevaeina e aunoa ma le amanaia le mea moni lenei, e pei ona fai mai, e lei faaaloalogia tuaoi ituaiga faaleaganuu ma faalenatura. Le avanoa mo feteenaiga tele punitia e le atinae o le itulagi.
Mo Aferika i Sasae e aofia ai le atunuu nei: Mauritius, Kenya, Burundi, Zambia, Djibouti, Comoros, Madagascar, Malawi, Rwanda, Mozambique, Seychelles, Uganda, Tanzania, Somalia, Aitiope, South Sudan, Eritrea.
Aferika i Saute
itulagi a Aferika i Saute o se vaega matagofie o le konetineta. E i ai atunuu e lima. E pei o: Botswana, Lesotho, Namibia, Swaziland, Aferika i Saute. o loo tuufaatasia ai i latou uma i le Southern Aferika Union le Ofisa o Tiute, o se laʻuina ma fefaatauaiga mafuli le suauu ma le taimane.
O le talafaasolopito talu ai nei o Aferika i le itu i saute o loo fesootai ma le igoa o se politician iloga Nelson Mandela (ata), o le na tuuina atu lona ola i le tauiviga mo le saolotoga mai le itulagi aai tetele.
Aferika i Saute, o lona peresitene o ia mo le 5 tausaga, o le taimi nei e sili ona atiina ae le atunuu i luga o le konetineta ma le tasi lava lea e le e faamatala le "Tolu Lalolagi" vaega. tamaoaiga o le Tamaoaiga e mafai ai e nofoia nofoaga 30 i totonu o atunuu uma e tusa ma le IMF. O loo i ai se vaega eleele faasao o mauoa lava o punaoa faalenatura. O ai foi se tasi o le sili atu ona faamanuiaina o atinae i Aferika o le tamaoaiga o Botswana. O le mea muamua o loo i ai lafumanu ma faatoaga i se tulaga tele ua mined taimane, ma minerale.
Similar articles
Trending Now