Pisinisi, Faatoaga
Aiseā ua oso ai le mamoe poa?
E te iloa o lapiti uma i totonu o le lotoifale e afua mai i se tasi o tuaa masani - o se lapiti vao vao Europa? I le taimi nei, e maua i Europa i Sisifo ma i atunuu o siomia le Metitirani. O le tagata domesticated lapiti vao. Na ia taumafai e fausiaina i tulaga eseese o le taofiga: na fafaga i latou i auala eseese, o le filifiliga na ese foi. O se taunuuga, na mafai e le tagata ona fatuina se tele o meaola faaleaganuu.
O le mea moni, i le seneturi lona valu, o laumei i le lotoifale e tutusa lava lanu e pei o vao vao. Ae i totonu ia i latou lanu enaena, lanu samasama, lanumoana, pa'epa'e ma le uliuli ua amata ona tupu. Valivali suia e avea o se taunuuga o le suia. Ona tupu ai lea o eseesega eseese o manu i le mamafa o le ola, ituaiga lauulu ma le uumi o taliga.
E manaia, ae foliga a pogai mai ai le lapiti mamoe? O se uiga taatele o lenei ituaiga o meaola e umi, o le taliga o taliga ma le ulu o le "tamai mamoe". O lenei ituaiga o lo'o fa'amatalaina e se tino malosi. Ae o lo'o i ai tuusaunoaga: mo se mamoe mamoe Peretania, mo se fa'ata'ita'iga, o le tino e umi ma fa'anoanoa.
Mo lenei ituaiga mamafa mamafa e mai le 1300 i le 2000 kalama. O nei manua mumu e fufusi, o le "fa'apitoa" fa'atasi ma sisi vavae, gutu goto ma le mafiafia, vae malosi. O se laasaga lapopoa ma alofilima laugatasi o lo'o i luga o le pa'u fa'amafola. Ma, o le mea moni, o le lapiti o le mamoe povi e iai ona taliga umi, lea e fiafia ai i latou o lo'o fafagaina meaola. I le averesi, o le umi o ona taliga e eseese mai le 24 i le 28 cm. E iai le lapiti e tusa ma le 14 tausaga.
O le lapiti vavalo o le mamoe po'a e iloagofie e lona uiga o le filemu ma le ita ita. O nei meaola e faauo, tino ta'alo ma malie. Ae o tamaitai e sili atu ona fa'aaloalo ma malolosi nai lo alii.
O se lapisi o le lapiti o mamoe Farani na fafagaina i le 1850. Na talitonuina na mafua mai i le sopoia o tagata Siamani ma lapisi miti. O le mea na tupu, na aliali mai ai se mamoe lapoa tele. Farani e maua i lapisi. O i latou o se fa'ato'aga lelei tele. O lenei ituaiga meaola ei ai foi lona la'ei matagofie.
O le Falani Farani e lava le lalelei ma le to'a. Ae latou te le fetaui mo le nonofo latalata i tamaiti laiti. O lenei meaola e lapoa tele. O lona mamafa pito i maualuga e 5 kilokalama, ma o le maualuga e le'o fa'apipi'iina. E mana'omia tele le avanoa mo le fegasolo'iga. O nei togi e le talafeagai mo le tausiga o le cellular, ae mafai ona ola atoatoa i totonu o le fale o se fagafao.
O le lapiti i le lotoifale o le tama'i mamoe e masani ona iloa e tagata mo le selau tausaga. Faatasi ai ma le lua po'o le tasi o taligalu taligalu, o lo'o fa'atusalia i ata tuai. O Charles Darwin i le 1858 na ia faamatalaina le lapeti. Na ia tusia e mana'omia e le manu ni taliga e pu'e ai le leo po'o le itu. Ae i lalo o le lagolago a tagata lapiti e taofi le fa'aaogaina o lenei tino. Ma o lenei fa'ailoga i tupulaga ta'itasi ua fa'alauteleina.
Similar articles
Trending Now