Arts ma FaafiafiagaTusitusi

Dante Alighieri: talaaga, aso o le olaga, sogasoga

o le lauiloa i le lalolagi atoa le igoa o le fatusolo lauiloa Dante Alighieri Italia. Upusii mai ana galuega e mafai ona faalogo i le eseese o gagana, o se faailoga o lona foafoaga toetoe lava le lalolagi atoa. faitauina i latou i le tele o faaliliuina i gagana eseese, suesueina i vaega eseese o le lalolagi. I se vaega tele o atunuu Europa o loo i ai malo ua aoina faiga, suesueina ma faasalalauina o faamatalaga e uiga i lona talatuu. Anniversaries olaga Dante se tasi o mea na tutupu faaleaganuu aupito tele i le olaga o tagata.

Laa atu i le tino ola pea

I lena taimi, ina ua fanau mai le tusisolo tele, ua faamoemoe tagata suiga tetele. O le po ao lumanai le toatuga talafaasolopito maoae na suia manino le mata o Europa sosaiete. Le lalolagi le Medieval, sauaga feudal, fenumiaʻiga ma le le lotogatasi totoe i le taimi ua tuanai. O le mapuna aʻe o le lalolagi o le saoloto e gaosia. E oo mai se taimi o le mana ma le tamaoaiga o le setete atunuu.

O le mea lea, Dante Alighieri (le solo ua faaliliuina i gagana eseese o le lalolagi) - e le na o le tusisolo mulimuli o le Tutotonu Ages, ae faapea foi le tusitala muamua o le taimi nei. Na taitai e se lisi e aofia ai le igoa o le Titans Renaissance. Ia muamua amata ona tauivi ma sauaga, sauā, obscurantism o le lalolagi le Medieval. Ia foi sa i totonu oi latou oe na muamua faatuina le fuʻa o le Tagata. o se laasaga lenei i lona tino ola pea.

O lea alii talavou

O le ala o le ola Dante Aligeri, lona talaaga, ua matua vavalalata e faatatau i na mea na tutupu, ia sa faamatalaina i le olaga faaagafesootai ma faaupufai o Italia i le taimi. Na soifua mai i se aiga o le atunuu Florentines ia Me 1265. Na matitiva i latou ma lē tāu'āiga feudal lava tautupu.

galue lona tamā i le loia mausali teugatupe Florentine. Na maliu lava le amataga, e oo lava i le aso o lona talavou, mulimuli ane avea ma atalii lauiloa.

O le mea moni sa tamoe o tuinanau faaupufai maualuga i le atunuu, i totonu o puipui o le aai moni pea sa taua toto, o le manumalo Florentine faamanuiaina le toilalo, e le mafai ona sola ese le mafaufau o le tusisolo talavou. O ia o se paʻu matau Ghibelline o le mana, avanoa tupe faameaalofa ma tuufaatasiga pololanskoy Florence.

na tupu aoaoga i puipui Medieval a Dante o se aoga masani. ola lava fia iloa le alii talavou, o lea sa le lava le utiuti o ia, aoga faatapulaaina. Ia faaleleia pea lava pea lo latou malamalama i lo latou lava. amata lava aia vave tamaitiiti i tusitusiga ma faatufugaga, taulai atu i le faatufugaga, musika ma solo.

Amata o le olaga tusitusiga o le fatusolo

Ae ola tusitusiga a Dante amata i le taimi o le tusiga, faatufugaga, galuega taulima matapeʻapeʻa pilis sua filemu le va o tagata. O mea uma lava i luma e le mafai ona atoatoa faailoa atu le i ai o se uio, pa atu. I lena taimi, fou ituaiga o ata amata ona foliga mai e pei o pulou aitu pusa o le timu.

Mo le taimi muamua, e pei o le tusisolo taumafai Dante o ia lava i le taimi na nofo i le liʻo o le "faiga fou". Ae e oo lava i na vave lava, solo, o se tasi e le mafai ona le amanaiaina le afioaga o le sauā surf lagona e gau le ata o lenei faiga.

I le 1293 o loo i le lomiga o le tusi muamua o le tusisolo taua o le "Olaga Fou". I totonu o lenei aoina o le tolusefulu solo, o le tusia lea o aso e toe foi atu 1281-1292 tausaga. Sa ia i latou se faamatalaga lautele faatulagaga o loo faamatala ai uiga faatalaaga ma faafilosofia ma matagofie.

na uluai taʻu atu e le fuaiupu o lenei aoina e uiga i le talafaasolopito o le alofa o le fatusolo. na avea ai le faamoemoega o lona viiga Beatrice Portinari i tua i na aso, ina ua tau le 9 tausaga o le tamaitiiti. O lenei alofa o le tumau i lona olaga atoa. Lava e seasea ona faaalia i le tulaga o se fetaiaiga seāseā avanoa, o se vaaiga o le pele e, i lana aufana na sola mai. Ma ina ua mavae 1290, ina ua Beatrice le oti, o le alofa o le tusisolo avea lona faalavelave faaletagata lava ia.

gaoioiga faaupufai Active

Faafetai i le "Olaga Fou" o le suafa o Dante Alighieri, o lona talaaga e tutusa lava le manaia ma le matautia, ua lauiloa. I le faaopoopo atu i se tusisolo talenia, o ia o se tagata atamai maoae, o se tasi o tagata sili ona aoaoina i Italia. sa le masani tele le lautele o lona fiafia mo lena taimi. Ia suesueina talafaasolopito, filosofia, le mau upu, talitonuga, saienisi o fetū, faataatiaga faafaafanua. Ia totogiina foi gauai faapitoa i le faiga o filosofia Sasae, o aoaoga a Avicenna ma Averroes. sa le mafai Lona gauai atu i le sao mai le tele solo anamua ma tagata mafaufau - Palato, Seneca, Virgil, Ovid, Juvenal. le a totogi faapitoa gauai i latou foafoaga o le soifua Renaissance.

filifilia pea Dante fesootai Florentine i le tulaga honorary. Sa ia faatinoina le misiona faava lava nafa. I le 1300 na filifilia Dante Alighieri i le komiti, lea e aofia ai o le ono priors. Ona sui pulea le aai.

Amata mai o le iʻuga

Ae i le taimi lava lea e tasi o loo i ai se intensification fou o le finauga faalemalo. Ona le ogatotonu o le maualuga o le feteʻenaʻiga avea le tolauapiga Guelph lava ia. Na ia gauia i "paepae" ma "uliuli" faction, lava tau.

Ufimata Dante Aligeri i sa Guelph a lanu paepae. I le 1301, faatasi ai ma le lagolago o le pope "uliuli" Guelphs ave le mana i luga Florence ma le saua le faapapaina o ifo i luga oo latou fili. sa auina atu i latou faapagota ma fasiotia. E na o le leai o Dante i lona faasaoina lea mai le faasalaga. Na faasalaina o ia i absentia i le oti. Lona faatalitali mu i le taimi lava ina ua mavae le taunuu mai o le eleele Florentine.

O le vaitaimi o faapagota mai lona nuu

I lena taimi, sa i ai se malepelepe matautia i le soifuaga o le fatusolo. Tuua e aunoa ma se nuu, sa faamalosia ina ia feoai solo i isi aai i Italia. Mo se taimi sa oo lava i fafo atu o le atunuu, i Pale. sa fiafia i ai e vaai palazzo e tele, ae na te le faatuai. Sa ia lagonaina le tele o le tiga mai le manua, ma le tele maʻimanatu mo Florence ma talimālō alii foliga mai ia te maasiasi ma le taufaifai.

O le vaitaimi o faapagota mai Florence o le maturation faaleagaga o Dante Alighieri, sa matua mauoa lona talaaga ma seia oo i lena taimi. I le taimi o feoaiga i luma o sa pea lona mata finauga ma feeseeseaiga. E le gata i lona nuu, ae foi ua iloa e le atunuu atoa ia i latou o se "fanafānauga eleele o le pepelo ma le popole." O ia i itu uma e siomia i le gata feuds va o le aai-setete, finauga tele i le va o le malo, faatogafiti, 'au fafo, solia togalaau, faaleagaina tovine, vaivai, o tagata le atuatuvale.

Ua amata le atunuu se galu o le faitio le lauiloa. O le tulai mai o ni manatu fou, tauiviga o tagata e faaoso le fagua mafaufau o Dante, uunaia ai o ia e saili ni auala e mafai ai mea uma mai le tulaga.

Maturation o le atamai dazzling

I le vaitaimi o le feseseaʻi, mativa, ata faanoanoa i luga o le taunuuga o Italia le matua atamai lena matua o Dante. A o tautala o se fatusolo, faifilosofia ma faaupufai tagata tiotio, tusitala ma saienitisi suesuega. I le taimi lava lea e tasi na tusia e Dante Aligeri "faleaitu Paia", lea na ia ola pea le lauiloa i le lalolagi atoa.

faaali vave le manatu o le tusia lenei fasi. Ae ina ia mafai ona faia ai, e tatau ona e ola ai i le atoa o le olaga o le tagata, ua tumu i le atuatuvale, tauiviga, le moe, galuega withering.

E ese mai le "faleaitu" mai isi galuega Dante Alighieri (sonety, solo). Aemaise lava, o le treatise "Tausamiga" e faatatau i le tausaga muamua o le malaga. E aafia ai e le gata i mataupu faalelotu ae foi filosofia, amio taualoa, saienisi o fetū, filosofia faalenatura. I le faaopoopo atu, o le "Tausamiga" na tusia i le gagana Italia le atunuu, lea sa matua le masani ai i le taimi. Talu ai ona e toetoe lava uma le galuega o le saienitisi ua lomia faasalalau i le gagana Latina.

I tutusa i le galuega i luga o le treatise i le 1306 sa ou vaai i le lalolagi ma le galuega gagana agavaa "I le le manino o le atunuu." o le suesuega muamua faasaienisi lenei o Europa le alofa ligisi.

ua tumau ai pea maea uma o nei galuega, e pei ona atinae fou faatonuina ai e le manatu o Dante i se faatonuga e ese teisi.

miti faataunuuina o le toe foi i lo latou nuu

Dante Alighieri, o lona talaaga ua lauiloa i le tele o tupulaga, ma mafaufau i taimi uma e uiga i le toe foi. I le aluga o aso, masina ma ni tausaga, ia le faavaivai ma faifai pea miti o lenei. o aemaise faamaonia lenei i le taimi o le galuega i le "faleaitu", ao le faia o lona faatusa ola pea. Ia faamalosia ai le tautala Florentine, ma tauave ai i se tulaga faaupufai o le atunuu. Sa talitonu o ia i le mea moni e faapea e ala i lona atamai foafoaga faafatusolo o le a mafai ona ia toe foi atu i lona nuu. Faamoemoega, faamoemoega ma manatu e uiga i le toe foi na tuuina atu ia te ia le malosi e faamaea ai lenei faimeafītā titanic.

Ae sa ia le faamoemoe e toe foi mai. Ua uma tusia ai lana solo o ia i Ravenna, lea o le mana o le aai, ia sa tuuina atu sulufaʻi. I le taumafanafana o le 1321 i le foafoaga o Dante Aligeri "faleaitu Paia" ua maea, ma o Setema 14 o le tausaga lava lea e tasi, sa tanumia i le aai matua atamai lena.

O le maliu o le faatuatua i le miti

Seia oo i le iuga o lona olaga e le tusisolo talitonu i le filemu i lona atunuu moni. O le misiona sa ia ola ai. Mo ia ona, sa ia alu atu Venice, lea na saunia o se osofaiga militeli i Ravenna. manao moni Dante e faatalitonuina ai le taitai o le malo faitele Adriatic e tatau ona tatou lafoaia le taua.

Ae o lenei malaga e le gata e leʻi aumaia e le taunuuga manaomia, ae avea foi lamatia mo le tusisolo. I lona toe foi mai, sa i ai se nofoaga e aloalo marshy lea "aina" le bane o nofoaga e pei - malaria. O ia o le mafuaaga o le faatafunaga mo ni nai aso o malosiaga e le tusisolo, nicked, galuega faigata tele. Faapea ona iu o le ola Dante Aligeri.

E na o le a mavae ni nai tausaga o Florence iloa po o ai na leiloa i le fofoga o Dante. Le malo manao o ia e pikiina i luga le toega o le fatusolo mai le teritori o Ravenna. Lona tino i le aso nei o le mamao mai lona nuu, na ia teena ma faasalaina, ae lea o ia o atalii sili ona tuuto.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.