Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
E faapefea le tele o atunuu i Aferika? O le tulaga aupito tele i le konetineta: Algeria, Aferika i Saute.
O le pito i tele i Aferika - mea manaia e mafai ona tatou manatua e uiga i ai? O lo tatou malamalama itiiti e mafai ona sui e uiga i Aferika i le tulaga o le a lava faatapulaa tagata associative: toafa, talitonuga anamua, le mativa ma le oge i le vai. O se tulafono faafoe, lenei konetineta atoa - o se incognita terra moni mo le tele o tagata i luga o le paneta. I lenei mataupu, o le a taumafai a itiiti e faavaivaia le lagona gaogao faamatalaga.
E faapefea le tele o atunuu i Aferika atoa? I lenei fesili, foi, iloa o le tali o le uma.
faafanua faaupufai o Aferika ma le talafaasolopito o lona faavaega
E faapefea le tele o atunuu i Aferika? Ina ia taliina lenei fesili, e tatau ona tatou iloiloina ma le faaeteete le faafanua faaupufai i le taimi nei o le konetineta, faapea foi ma se loloto teisi i le talafaasolopito o lona faavaeina.
faatulaga seevae manumalo Europa muamua vae i luga o le talafatai o Aferika i se vave e 1415. Sa latou osofaiga mai Potukale. ua uma ona latou oo ina ua mavae le sefulu tausaga o le Green Cape - o le tulaga o Amerika westernmost. I le faaiuga o le XV senituri i le amata suesuega ma atinae o Aferika fanua ma le Sepania.
I le amataga o le xvii senituri sa le faafanua muamua Aferika e uiga i le otootoga tonu o le konetineta. E leai se tulaga matuia, o le a mafai ona tetee atu i osofaiga mai fafo, e le o maua Europa. O le mea lea, e leai se mea e taofia i latou colonizing le konetineta atoa.
I le seneturi lona luasefulu anamua, toetoe lava uma o le teritori o Aferika auai i lenei po o atunuu Europa: Farani (e uiga i le 35% o le vaega), o le UK (30%), Potukale (ae 10%), faapea foi ma Siamani, Italia, Sepania ma Belgium. Atonu o le na o le tutoatasi atunuu i lena taimi sa na o Liberia i Aferika, lea na faia i le 1847 i luga o le laueleele lea sa tipoti pologa faasaolotoina mai i le Iunaite Setete.
I le senituri ogatotonu o le luasefulu, o le faiga colonial o le "uliuli" amata ona solofa konetineta. Ma tatou taufetuli le faagasologa alualu i luma atunuu o North Aferika: muamua maua le tutoatasi Aikupito, mo ia - Libya, Tunisia ma Morocco. 1960 th ma alu ifo i le talafaasolopito uma o le tausaga o Aferika. I lenei taimi, na o le 17 kolone avea setete tutoatasi.
O le atunuu mulimuli, lea na avea ma tupu i luga o le motu autu, avea Eritrea. Na tupu lenei mea i le 1993. Ae peitai, e sili atu talu ai nei, i le 2011, sa vaevaeina Sudan i vaega e lua. O se taunuuga, sa i ai atunuu fou se lua i luga o le faafanua faaupufai o Aferika: Republic o le Sudan Sudan ma Saute.
E faapefea le tele o atunuu i Aferika i aso nei? Aofai - 60. O nei, 55 - o setete tutoatasi ma le lima - unrecognized e le nuu faava o malo. O loo i lalo e mafai ona e tagai i le laumua o le atunuu uma ma Aferika i luga o le faafanua:
E manaia i le maitau le tele o setete po nei - o se malo faitele ituaiga unitary. Tuufaatasiga ma le Malo Faitupu iinei e mafai ona faitauina i luga o le tamatamailima.
atunuu e tele ma le itulagi o Aferika
Aferika, o se tulafono, e vaevaeina geographers i itulagi e lima:
- North;
- le totonugalemu;
- i Saute;
- West;
- ma Sasae.
atunuu North Aferika maua a lava vaega manaia: o loo latou faamatalaina uma e a tele tele matua. Talafaasolopito. Ae o Aferika i Sisifo o se taitai i luga o le konetineta i le aofai o setete. I latou ua uma ona 16. I Aferika i Saute, ei ai se naunautai - e taʻua o enclaves atunuu (Lesotho ma Swaziland).
O atunuu aupito tele i luga o le konetineta o aofia ai Algeria, Libya, Mali, Sudan, o le Democratic Republic o Congo, Chad ma Aferika i Saute.
Algeria: 7 moni manaia e uiga i le atunuu
I le 2011, na avea ai Algeria le atunuu aupito tele i Aferika. Tupu lenei mea ona o le mea moni e faapea sa vaevaeina Sudan i Ripapelika lua. Tatou te ofoina atu ia te oe mea moni manaia fitu e uiga i lenei tulaga:
- i Algeria, o le ae lē maua so o se Orthodox Ekalesia, ma e le o se tasi o le McDonald;
- laisene papatusi i le atunuu e lua lanu: luma - papae, le pito i tua - samasama;
- malosi ava e mafai ona faatau na o oloa faapitoa;
- tusa ma le 80% o le teritori o lo o nofoia e le toafa Algerian Sahara;
- i totonu o le atunuu e fitu Nofoaga UNESCO Tofi Lalolagi - se tagata mausali!
- e matua faigata le tau o Algeria: i le taumafanafana e masani ona oo atu le vevela 50 0, ma le kiona e mafai ona pauu i le taumalulu;
- faaliliuina igoa atunuu fai lava si ese, "o le motu."
Aferika i Saute: 7 moni manaia e uiga i le atunuu
Aferika i Saute (ma Aferika i Saute) o loo tu i le itu i saute ogaoga o le konetineta. O nisi nei o mea moni matagofie e uiga i lenei tulaga:
- i le gagana aloaia a le atunuu na - 11;
- i totonu oi latou le salalau Faʻa Afelika - o se gagana e talitutusa lava i le Flemish;
- i Aferika i Saute le ala e atoatoa, ae vodka lava insipid;
- o tagata o lenei atunuu ua moni lofia ma aano o manu ma e mafai ona aai ai faatolu i le aso;
- tumau pea Aferika i Saute le ano aupito tele i le Lalolagi e se meteorite;
- igoa e pei o Andrew, Lida po o Nadia - matuai taatele i Aferika i Saute;
- penisini i totonu o le atunuu e matua taugofie (e uiga i 1-1.5 tala i le lita).
O le faafitauli autu o Aferika
Toeitiiti o atunuu Aferika uma ua aafia i se vaega atoa o le mataupu e lei foiaina. Sili i latou - o lenei o le a mautu masani faaupufai ma feteenaiga tuaoi e le aunoa. O le mea moni o loo tauaveina atu o tuaoi o le atunuu i le vaitaimi colonial. I lenei tulaga, matua le amanaia le vaega resettlement o le ituaiga i le lotoifale. Pe tusa lea ma le tautala, o se metropolis mo le tipiina o ia lava laueleele Aferika o keke o le Aso Sa. E silia ma le afa o le tuaoi i Aferika i ai po o tapulaa faalenatura (vaituloto, vaitafe), po o luga o le laina o le grid.
O le isi faafitauli ogaoga i Aferika - o le mativa. Ua tuufaatasia e pala ma le slowness o le meafaigaluega bureaucratic. E faasaga i lenei tulaga, o se atinae vaivai lava o le faasaienisi, e foliga mai e fai si manino aoaoga ma vailaau.
iʻuga
O lenei te iloa le tele o atunuu i Aferika. A atoa o 55 (faatasi ai ma setete unrecognized - 60). O le pito i tele o atunuu o le "uliuli" konetineta o Algeria, Libya, Sudan, o le Ripapelika Temokarasi o Congo, Chad, Aferika i Saute.
O le tele o Aferika atunuu e masani ai i lea lava faafitauli. I totonu oi latou - le mativa, le mautu faaupufai, a salalau mataʻutia o faamai viral (e aofia ai - HIV), faaaogāina faasolitulafono o punaoa minerale ma isi.
Similar articles
Trending Now