FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

E toafia kilomita i maila: a mataupu lavelave

E toafia kilomita i se maila? O lenei lomiga o 250-300 tausaga ua mavae le a floored le gata o se malaga le poto masani, ae o se saienitisi foi. I se tasi maila? Ma o se kilomita?

O le upu "maila" e maua mai i le Roma milia passum, lea o loo i ai se afe laasaga. O le tofia Roma o se mamao o le a afe paces legionary lua. Le manaomia o le fuaina o le umi, ma e le gata taugata, ae faapea foi mea o le tagata, sa i taimi uma i tagata. Mamao ma nonoa i le lele atu a le ufanafana, ma le malaga o le a aso, ma e oo lava i le tubes - o lona uiga, seia oo ina e alu, ulaula a ni isi o tubes.

Aemaise lava lauiloa igoa umi faiga e fesootai ma le igoa o le vaega o le tino. Lenei, mo se faataitaiga, lokot- 0.5 mita aga - tusa ma le 20 cm, ft -. 30 cm mulimuli faaliliuina mai le gagana Peretania o le "laasaga, o le vae." E manino lava e faapea o se faiga o nai le talafeagai. Ina ua maea uma, o ona vae ma lima, ma laasaga mo tagata uma o le mamao ese.

I le faaiuga o le seneturi lona sefuluiva, e silia ma le fasefulu maila eseese sa i ai i Europa mo le fuaina o le mamao i le laueleele. O le tali i le fesili e uiga i le tele o kilomita i le maila e tasi, sa eseese, i atunuu e oo lava i le pitonuu.

O le maila Roma, e tusa ma punaoa eseese, sa i 1483 po o le 1598 mita. I le tuaoi sa eseese Egelani ma Sikotilani maila. sa puupuu le gagana Peretania, e faitaulia 1609 mita, i le Sikotilani -. 1808 m o le umi tele o se maila Siamani - 7.420 mita. Faapena le tulaga i Rusia. Iinei, e pei o le laueleele faiga faaaogaina seasea le umi o le maila e tasi, o le tele lava e faaaoga e foia ai faafitauli o le nati. aofia maila Rusia o le fitu maila, ma sa 7468 mita.

Ae umi faamaumauga uma sasa o maila Scandinavia. sa maila Swedish se umi o le 10688 m ma le tagavai o le mafai ona maua umi Norwegian - sa 11298 m.

O le tulaga masani, e leʻi fetaui ma le tele o se tulaga faapena. Ma i le 1875 i Pale atunuu xvii sainia le Feagaiga mita lea mulimuli ane auai i le isi setete. I le olaga i aso uma e aofia ai le mita, kilomita, kilokalama. O lenei decimal faiga nati faasoaina e tagata uma Atunuu e tamaoaiga le. O le taimi nei, o le tali i le fesili: "E faapefea e tele kilomita i le 1 maila?" sili atu ona faigofie, e ui lava i le mea moni e faapea o se maila mai le faaaogaina. Faigofie ona foia ma le faafitauli inverse. Faapea ua tatou faitau ai faasoa mea faitino 1 maila. E toafia kilomita ua striding malaga? O le tali tonu o. E toafia kilomita i se maila - o lenei sa iloa tonu. Nuu maila e 1.608 km, ma le sami - 1.853 km.

Ma nm sa muamua sina mea itiiti e faigofie. Ina ua maea uma, e le o le fua o le sami i le laasaga mamao. Seila e tali ai fesili e uiga i le tele o kilomita i le maila e tasi, na faalagolago i le fuafuaga astronomical. maila tautai aiaiga tutusa ma le tasi minute o latitu, po o le 1853 mita, o, pe afai o le sails vaa i le ogatotonu o se tasi maila tautai, o lona nofoaga o le a suia tonu tasi minute o latitu.

Moni, o loo i ai se tamai iʻa. Lo tatou Lalolagi - e le o tonu a le polo, ua faamafola i le pou. Ma o le liliu atu i le ekueta le mamao vavaeeseina tasi minute o latitu i le isi, o se atili o ia. O lea, ei ai le isi iunite o le fua o le mamao - o le maila tautai equatorial. O le 1855 mita.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.