Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Eria lalolagi-Laiti
E i ai atunuu o loo commensurate ma le tele o le aai, ma o nisi e oo lava i se tamai taulaga. ua valaauina i latou Laiti. E faigata ona talitonu i ai, ae e toetoe lava o nei atunuu taitasi, e mafai ona e alu ese mai le tasi pito i le isi i se aso se tasi. Lisi o eria Laiti-lalolagi, e mafai ona aofia ai se eseese tele o atunuu. vaai se tasi 5, o nisi 10 po o le 20, ma isi. Tatou nei vaai i le aso 15 Laiti manaia. E toatele e fiafia i fesili e pei o "5 Laiti lalolagi ma o latou laumua." Vave aoga taua o loo i ai e le o taimi uma nei atunuu o le laumua. Masani lava o le atunuu - o le laumua lava ia.
Vatikana
E tatalaina ai o tatou lisi o le tulaga aupito laitiiti i le lalolagi. tu Vatikana i luga o le mauga o Monte Vaticano, i le aai Italia o Roma. Seʻi manatu i le umi o le setete tuaoi o le Vatikana o le Toatasi na 3.2 km ese. O lea la, e mafai ona maea le atunuu atoa i ni nai itula. O le faitau aofai o tagata o le Vatikana, e tusa ai ma aloaia fuainumera, o se laitiiti atu i le 800 tagata. Mo uiga i le 3 afe tagata o se aso o mai iinei e galulue, ae e le oi latou o tagatanuu o le atunuu. I le isi itu, o le Vatikana - o le tulaga aupito itiiti, ae i le isi - tasi i le ea tatala le fale mataaga sili. O iinei e mafai ona e faamemelo i galuega o faatufugaga, maa faamanatu, palealii Kerisiano ma foafoaga tulaga ese o tusiata i le lotoifale. Tausaga taitasi, le atunuu o loo asiasi e le toatele o turisi mai le salafa o le lalolagi.
Monaco
I le nofoaga lona lua o lo tatou toe iloilo "Laiti-lalolagi" o le fanua o le tama'āiga o Monaco. O le vaega atoa o le atunuu o 1,95 km 2, ma le umi o le tuaoi o tulaga - 4.4 km. Le pei o le Vatikana, ua manatu Monaco se tasi o atunuu sili ona densely nonofo ai ni tagata i le lalolagi. O se numera tele o tagata tafafao mai iinei ina ia malolo i luga o le picturesque matafaga ma establishments taaloga faitupe. Le sea a le leona o le faitau aofai o tagata i le lotoifale e auai i Tautuaina o turisi.
Nauru
O lenei tulaga diminutive ua tu i totonu o le Vasa Pasefika i sisifo. O le vaega atunuu e 21.3 km 2, ma le faitau aofai o tagata - 12 afe tagata. Nauru - o le itiiti o le atunuu i totonu o le tutoatasi Ripapelika ma i totonu o motu setete, e faapea foi i le na o le malo faitele e leai aloaia faavae.
Tuvalu
O lenei microstate O loo maua i Polynesia. ua Riverside Tuvalu se umi o le 21 km. e aofia ai le tulaga o le 5 ma le 4 motu archipelagos. O le vaega atoa o le atunuu e 26 km 2 ma le faitau aofai o tagata - 14 afe tagata. Se tulaga tutoatasi sa i le 1978. I luma o le na manatu se kolone Peretania. I se faaliliuga mai le lotoifale gagana o le atunuu o le igoa o lona uiga "e valu tuaoi" ma faatusa i ai le valu motu setete e masani uma. O le faafitauli autu i lenei atunuu - o le tai, lea o nisi taimi e lolofi mai le tele o le motu. E pei ua toetoe lava leai se punaoa faalenatura o le atunuu, sa ia soifua i le totogiina o le tuaoi.
Marino San
Se isi Malo i totonu o le teritori o Italia. O le igoa o le atunuu o loo tuuina atu i le mamalu o le au paia Kerisiano na faavaeina ai. San Marino - o se tasi o le ulumatua setete i Europa. Faatasi ai ma se vaega o 60,57 km 2 ma le faitau aofai o tagata - 33 000 tagata. tulaga o le tamaoaiga o le atunuu, o le tele o malosiaga tetele a matauʻa. O le mea moni e faapea o tupe maua Marino San sili atu tupe alu, aitalafu i fafo ma le atunuu e le. Ua uma ona tatou vaaia 5 lalolagi Laiti. O lenei lauiloa e lima o loo taʻua i le tele o punaoa. Ua tatou i ai faatasi ma outou agai i luma.
Liechtenstein
Se isi setete dwarf tu i le teritori o Europa. O le igoa e tuuina mai i le tulaga i chet faaiuga faigamalo. O le vaega atunuu e 160 km2, ma le faitau aofai o tagata - 38 afe tagata. o lo oi le fanua o le tama'āiga i le spurs o le atumauga. O le maualuga tulaga i le atunuu o le Mauga o Grauspitz, lona maualuga o le 2599 mita. I le vaega i sisifo o le setete diminutive tamoe o se tasi o le vaitafe aupito tele i Sisifo Europa - le Rhine. Liechtenstein, e ui lava lona tele, o se atunuu faamanuiaina tau alamanuia, le mea e sili atiina ae faiga teugatupe. I le faaopoopo atu , o le atunuu o se vaega o le mea ua taʻua o "uliuli lisi o malutaga lafoga" - atunuu o loo natia tagata o isi setete mai lafoga.
mh
Lenei atunuu o le Pasefika, lea o loo tu i Maikolenisia, ma e aofia ai le 29 o motu ma le 5 archipelagos. Le matafaga o le Islands Marshall i ai se umi o 370,4 km. O le vaega atoa laueleele o 181,3 km 2 ma ua 11673 km 2 nofoia aloalo. O le faitau aofai o tagata o le atunuu - 65 000 tagata. Le maualuga aupito maualuga o le laueleele i Atumotu o Marshall e lē sili sefulu mita. O lea, i le tulaga o se faateleina taua i le tulaga o le vai i le sami po o le suiga o le tau i le lalolagi atoa, e tele motu o le atunuu e ono faalavelave matuia. Faasaga i taufaamatau mai fafo atu o le atunuu ma ona tagatanuu, e tusa ma le konekarate, puipuia Amerika. 7 Ina ua manatu le Laiti-lalolagi, tatou te faaauau pea a tatou toe iloiloga.
Le Au Paia o Kitts ma Nevis
O le tulaga e aofia ai le motu o St. Kitts ma Nevis ma o loo tu i le itu i sasae o le Sami Keripeane. O le vaega o le malo o le 261 km 2, o le faitau aofai o tagata - 53 000 tagata. Talafatai ua slowness o le 135 kilomita. maua Hristofor Kolumb le motu i le 1493, ae o le Sepania e faʻakolone latou te le faia. Le tauiviga mo le umia o le motu mo se taimi umi tau le va o Farani ma Peretania. I le 1983, sa tuufaatasia le motu i se tulaga e tasi ma avea ai ma tutoatasi.
E ui lava i le amataga mai mauga mu, e mauoa le motu i le laau o le teropika. ua ufitia vaega Mountain ma mafiafia vaomatua ma togalaau. Iinei tupu fua e pei o mango, avoka, aano o manu ma kināmoni, faʻi, papaya ma isi. Meadows, suia laau i luga o le mauga, ua mauoa lava foi i le laau. I se motu aina e se tele o manu eseese, ma vai talafatai tele ma iʻa.
Maldives
O le mea na sosoo ai i la tatou faasologa "Laiti-lalolagi" avea atunuu motu lalolagi-lauiloa - le Republic o Maldives. Le atunuu e aofia ai le 20 o motu, lea e aofia ai o le toatele 1192 motu amu. O le o loo i le itu i saute Maldives o Initia i le Vasa Initia. O le vaega atoa o le tulaga o 90.000 km 2, o lea na 298 km 2 nofoia le laueleele. O le faitau aofai o tagata - e uiga i le 330,000 tagata. Le laumua o le atunuu - o le aai o Aliʻi '- o le na o le taulaga ma taulaga o le faasologa ma le laumua itiiti i le lalolagi. I lenei tulaga, e sili atu i lo le 30% o le faitau aofai o tagata soifua iinei. Tupe faatuina mai le auaunaga turisi, o le ivitu o tala o le tupe a le atunuu. Fagota i le nofoaga lona lua. Faafetai i le tau mafanafana (24-30 tikeri i le tausaga), o le tausaga atoa salalau aso malolo matafaga.
Melita
Afai tatou te vaavaai i le 10 Laiti lalolagi e ala i le eria, o le a avea ma atunuu le faaiuga tulaga o lo tatou auala. Melita - se motu nuu o loo i le Sami Meititerane. e aofia ai le atunuu o le tele o motu, o lea na o le tolu aina: Melita, Comino ma Gozo. e aofia ai le atunuu se vaega o 316 km 2. O lona faitau aofai o tagata o le 420 afe o tagata. O le tulaga sili ona EU sparsely nonofo ai ni tagata. I Melita, e saili tele i tagata tafafao maimoa. Ona o le eseese o le laufanua o le lalolagi ma le taulaga, e masani ona o Melita le nofoaga mo filming. Ae o le atunuu na i Europa i lea e leai ni vaitafe, vaituloto ma o latou lava punavai o vai fou. Ua uma ona tatou suesueina le 10 Laiti-lalolagi, o le taimi e faamasani ai ma le mulimuli e lima.
Grenada
Lisi le mulimuli 5 Laiti lalolagi e amata i Grenada - se motu atunuu o loo i le Sami Keripeane i saute i sasae. O le tulaga e aofia ai le motu o Grenada ma nisi o motu o le Grenadines. O le vaega atoa o le atunuu o le 344 km 2, faitau aofai o tagata - 110 afe tagata. Le Mauga o St. Catherine (840 m) o loo tu i le vaega o le totonugalemu o le motu o mauga mu Granada. e le lava Rivers, ae o le vaitafe ma punavai - lava. O le faatumuina i tala o le tupe a le atunuu i le totogiina o faava o malo o tagata tafafao maimoa ma pisinisi i atunuu i fafo. Manaia le mea moni: o le pese M. Svetlov "Grenada", na tusia i le 1926, ua matua leai se mea e faia i le tulaga o le igoa lava e tasi.
Vc
Mafaufau i le Laiti-lalolagi, e mafai ona tautevateva ma tuaoi. Atunuu o le Au Paia Vincent ma Grenadines, e pei e mafai ona e mate mai le igoa, ua foi o loo i le Sami Keripeane. E aofia ai se motu tele o le Au Paia o Vincent ma Grenadines 32 motu laiti o le vaega. O le vaega o le atunuu - 389 km 2 ma le faitau aofai o tagata - 105 afe tagata. o St. Vincent mauga mu toaaga Montsoufriere. I le aluga o taimi ua mavae le 2000 tausaga ua pa le itiiti ifo i le 160 taimi. sasao mulimuli na tupu i le 1979. o loo tele lava ina ufitia matafaga Island ma le oneone uliuli, ae o loo i matafaga paepae.
Barbados
O lenei microstate o loo i le vaega i sisifo o Initia, i le motu lava lea e tasi e talitutusa lava i le foliga o se pea. Eria o Barbados e 431 km 2. O le tele o eria o le a manino, ma na o le vaega ogatotonu o loo i ai mauga laiti. O lenei e le Malo se tulaga taitaiga i le tulaga o le olaga ma le tusitusi o le faitau aofai o tagata i le lotoifale. O le punavai autu o tupe maua iinei o tagata tafafao maimoa. O le aofaiga o tupe faavae o nofoaga e faatatau i le autu o le piracy. Le atunuu foi korama faomea 'aʻo le fōlauga lauiloa, lea ua tuuina atu iinei. Pe tusa o le uma le tolu tausaga, afā matautia tutupu i Barbados.
Antigua ma Barbuda
Lo tatou faatulagaga o le "Laiti-lalolagi" e oo mai i se iuga, ma ua na o atunuu e lua. I le nofoaga lona 14 o lo oi lalo o le igoa o le setete o Antigua ma Barbuda, lea e tuaoi ma le Barbados ma e aofia ai motu e tolu: Antigua, Barbuda ma Redonda. O le vaega o le atunuu - 442 km 2, o le faitau aofai o tagata - 90 000 tagata. I le talafatai o le motu e mafai ona e maua le tele o coves ma matafaga, vasega muamua. Latou te fai mai e tonu latou 365. O le punavai autu o le tupe maua mo le faitau aofai o tagata i le lotoifale - tagata tafafao maimoa.
Seychelles
Iinei e, o le aupito tele Laiti-le itiiti ifo o le 15, faatasi ai ma lē na matou feiloai i le toe iloiloina o "Laiti-lalolagi". O le lisi o atunuu e faatumu e le Republic o Seychelles, lea o loo tu i Aferika i Sasae ma e aofia ai le 115 motu, 33 o lea ua uma. O le vaega atunuu e 455 km 2, o le faitau aofai o tagata - 90 000 tagata.
Mo se taimi umi maua e tagata i le lotoifale i le auina atu i fafo o popo, kināmoni ma vanilla, ae ina ua tutoatasi, sa amata ona latou maua o le tele lava i tagata tafafao maimoa. I le ala, i le fua o le pama Seychelles, mamafa i luga i le 20 kilokalama, ua manatu le fua o fualaau faisua e sili ona tele i le lalolagi.
iʻuga
Aso nei ua tatou talanoaina le eria Laiti-lalolagi faavae. O i latou o ese uma, ma ua manaia taitasi i lona lava ala. E taua le matauina e faapea i se vaega itiiti, o le toatele microstates ua maualuga atiina ae ma le manuia. Ma o le manuia e le o taimi uma o lenei ona o le tamaoaiga o punaoa faanatura.
Similar articles
Trending Now