Faavaeina, Kolisi ma iunivesite
Faafitauli. Ituaiga o faafitauli: faaagafesootai, tamaoaiga, le mafaufau ma isi
O le upu "faafitauli" toetoe lava matauina le tagata uma e pei o se faafitauli, o se faasoesa, faalavelave, ma le faatuai i soo se mea.
Faafitauli: O ituaiga o faafitauli
E avea o se vaega taua o le lalolagi o aso nei, ua faatupulaia i ona variability. Solia se faagasologa faavaeina o le olaga, e aafia lalolagi i uma o gaoioiga faaletagata, tuuina se tagata i se faaiuga oti o se faafitauli. Ituaiga o faafitauli:
- le mafaufau;
- faasaienisi;
- lautele;
- tamaoaiga;
- pulega;
- le siosiomaga;
- lalolagi.
faafitauli faalemafaufau
tulaga eseʻesega o le tagata o faafitauli faalemafaufau lagona e aafia ai lona sootaga ma le tasi i le isi ma o le siosiomaga.
O ituaiga nei o faafitauli o le mafaufau:
- Manino -. I se isi faaupuga, "pepelo i luga" O faafitauli i le sootaga, lotoleaga, alofa tiga, o le fefe manino, le leai o se amio pulea ma le finagalo faaalia i le paie ma le le manao e faavaivaia.
- Natia - nei i tagata, ae le faaalia lava i le tulaga e pei ona ia iloa i latou.
- Deep - o le tasi o faafitauli o loo natia, le i ai o lea e leai se faamatalaga molimau faatuatuaina, ae o loo i ai faailoga e matele lava ina talitonu psychologists io latou olaga.
faafitauli faasaienisi
Ituaiga o faafitauli faasaienisi (faʻalemafaufau, methodological, faalapotopotoga) o se seti o le puleaga mataupu faʻalemafaufau, ma le aoga, ae faigata, e ese i le malamalama o lo oi ai ma e manaomia ai ona talanoaina e ala i suesuega.
faafitauli lautele
ua faailoa mai faafitauli Lautele i le a faamalieina vaega pe le atoatoa o le manaoga ma mea e fiafia o tagata taitoatasi ma vaega. I lalo o le manaoga e manaomia e malamalama uma i manaoga physiological (lavalava, fale, meaai), ma mataupu faaleagaga (fesootaiga, aoaoga, ma le amio iloa).
- Taitoatasi-tagata lava ia ma aiga. O lenei le tuua toatasi, faanoanoa, le lava o le malamalama, faaesea faaagafesootai, siosiomaga le lelei i le aiga, tausalaina, faafitauli i totonu, o le faafitauli i le aoaoina o fanau ma le autalavou, o le faigata ma le le soifua maloloina faaletino ma le mafaufau (tuai tausaga, le atoatoa).
- Socio-tamaoaiga, e faatatau i le mativa, leai o ni galuega, o le faateleina o le aofai o tagata vaivai.
- Lautele ma le siosiomaga, ona o aafiaga matuia o le soifua maloloina o tagata o le siosiomaga eleelea.
- stratification Social e fesootai ma le vaega o sosaiete o tagata i luga o le faavae o nisi (mana, tupe maua, galuega), ua mafua ai se eseesega tele o appreciable le va o le tulaga o le olaga o le vaega eseese o le faitau aofai o tagata. E sao i le foafoaga o le tulaga lelei mo le faaaogāina lautele ma le pule saua.
- Amioga e aofia amioga deviant, criminality, faaletonu ma ni faaletonu lautele.
- Symbolization ma faatupu lautele, o worldview milo ma faaleagaina o tulaga faatauaina lautele.
- tulaga maualalo mafuaaga faaagafesootai ma faaupufai o gaoioiga lautele o le faitau aofai o tagata, o feeseeseaiga ma le mautu o sootaga lautele.
faafitauli tau i le tamaoaiga
Le lalolagi, tulia e faagasologa tuufaatasiga, o le faateleina oo mai i le taua o le sootaga o fefaatauaiga ma le tamaoaiga i le va o atunuu i se faigata o le tamaoaiga le lalolagi e tasi. leai o ni meaai e manaomia ai le tufatufaina o le va o tagata faatau, i le tulaga lenei, o loo i ai se mataupu faamuamua.
Ituaiga o faafitauli tau i le tamaoaiga e mafai ona faamatalaina i le mataupu lenei:
- Mea e maua?
- Le auala e maua ai?
- Aua o le ua e maua?
Lena e taua ai le saʻo fuafuaina le filifiliga o oloa gaosia e manaomia mo lenei punaoa ma tekinolosi, e faapea foi le redistribution saʻo o le oloa na maua i le va o faafoeina o le tamaoaiga ona o le numera faatapulaaina o oloa foafoaina ma auaunaga tuuina atu.
mataupu tau pulega
Pulega o faafitauli faaalia e ala i le faatinoga lē fuafuaina sini i le galuega o le pisinisi, lea ua mafua ai malfunction ma le toilalo o le faagasologa faigaluega. I lenei tulaga, e foia ai le taitai fofo pulega e mafai ona agavaa tulaga, lea e taua tele le vave ona faailoa ma iloa lelei o le faafitauli. Ituaiga o faafitauli pulega:
- alualu mamao, e manaomia ai le faavaeina, malamalama, suesuega, iloiloga ma le faatinoga o le nofoaga autu o faamatalaga;
- māfaufauina foia i se taimi puupuu faatusatusa i le alualu mamao;
- umi -, auala - pupuu ma le taimi nei;
- i le tulaga faapitoa: pito i lalo, ogatotonu ma le pito i luga.
Ina ia foia le faafitauli e manaomia e iloa ma malamalama i le auga na mafua ai. E sili ona taatele o le:
- ogatasi i le fegalegaleaiga i le va o iunite i le lotoifale;
- lelei matitiva o oloa ma auaunaga;
- tau maualuga o le pulega ma le tuuina atu;
- le leai o se tagata agavaa ma ona fluidity;
- fua laiti galuega;
- ata leaga faatauina;
- faagasologa faatekinolosi le toe aoga ma se faaitiitia o le taua o le meafaigaluega,
- aoga laitiiti;
- payables tele.
E masani lava o le auga faamatalaina faaatoatoa ai i luga le tasi, tuuina atu o se faafitauli i le lavelave. Mo se faataitaiga, o loo fesootai tupe maua maualalo ma le tau maualuga ma le lelei oloa matitiva.
Pulea o faafitauli tusitusi io latou lima le mana o le ulu, ona tua lea i le malamalama malosi ma le poto masani, tomai, pisinisi malamalamaaga ma le agavaa e lagona ai le faafitauli i le amataga o vaega o lona amataga.
faafitauli tau le siosiomaga
faafitauli o le siosiomaga o le tele lava e tatau ai i gaoioiga o le tagata, ua fuafuaina e faafetaiaia ai o latou aia ma le faia o ni suiga lelei i totonu o le siosiomaga. Faateleina faanatinati maua nei ituaiga o faafitauli tau le siosiomaga e pei o:
- Afaina o le vaega osone, e puipuia meaola ola mai le leisa la leaga. O le mafuaaga autu o le "pu osone" (a avanoa i se mataupu maualalo o le osone) o se mamafa taua i totonu o le siosiomaga o le CFC - vailaau tele volatile, matuā faaaogaina i le aiga ma fale faigaluega. Malepelepe i le faaputuga luga ea, i latou ua avea o se oxide chlorine, lea na faaumatia e le osone. Le attenuation o le taunuuga vaega osone i le inhibition o faagasologa photosynthetic i laau pauu gauai laau toto, faaleleia i le lalolagi le leisa ultraviolet, lea sao i le incidence o le kanesa o le paʻu.
- O le aafiaga oona e mafua mai i le faʻavevela o le siosiomaga maualalo, le tomai e ui lava leisa la shortwave ma faapea ona taofia ai vevela leisa umi-galu o le laualuga o le lalolagi. Kasa (oxides nitrogen, methane, freon, carbon karaponi) e fausia ai se ituaiga o le taualuga o le fale vevela i luga o le paneta, le toe foi o le tele o le vevela i le lalolagi, lea ua mafua ai ona faaputuga i le luga faaputuga o le siosiomaga. Lea ua iʻu ai i taunuuga le lelei e pei o le tuputupu ae o le sami tulaga ona o le teʻa o le aisa, faateleina timuga, suiga i matagi le taitaiga ma le peau o le sami, vevela tulai, warming faalenatura. I Kyoto ia Tesema 1997, sa faia ai se konafesi faava o malo i le suiga o le lalolagi i le tau ea i lea 159 atunuu auai. O le taunuuga, o le vaetamaina o lona konekarate tuuina faaitiitia atoa o le 5.2% splashing o kasa oona.
- precipitation oʻona, sui ofoofogia o le natura (timu, kiona, puao) ma acidity maualuga ona o le mamafa o ions hydrogen i fofo. Lea ua iʻu ai i le taofiofia o laau, faaitiitia le tuputupu ae vaomatua, fua o faatoaga, acidification o le vaituloto, e tau atu i le oti o algae ma iʻa.
- Lafoaia o otaota - totoe faaaogaina o mea mata, semi-maeʻa mea e gaosia i le faagasologa o le tuuina atu ma le taumafaina.
Ituaiga o faafitauli o le lalolagi
faafitauli Global, ma le lalolagi-natura ma le soifuaga lautele i le natura, e aafia ai le aia a tagata uma, matua lamatia lona lumanai e masani ai. O se faiga faigata ma fesootai e tuufaatasia lavelave o faafitauli i luga o le uma, e manaomia ei latou se fofo vave i le talosaga o taumafaiga aupito maualuga o atunuu uma o le lalolagi.
E faalagolago i le vaega o uiga o le ituaiga nei o faafitauli o le lalolagi:
- I le va o atiina ae ma le atiina ae o atunuu ma atunuu ma le tamaoaiga i totonu o suiga. O le faaiuga e faatatau i le puipuia o feteenaiga ma le faatuina o poloaiga tau le tamaoaiga, o le faasaoina o le filemu, o le taua e faasaga i le mativa, o faamaʻi, o le matelaina, vaisu o fualaau oona.
- I le va o le natura ma le tagata. ua faamoemoe le nuu i le puipuiga o le siosiomaga, puipuiga ma le tufatufaina o mea suauu ma mata, o le atinae o le sami ma le vanimonimo, le tuuina atu o tagata ma meaai, malosi ma mea mata.
- Va o le tagata ma le lalolagi. I lenei tulaga, i le taimi muamua o loo i ai le manaomia o le tausiga o le soifua maloloina, aoaoga, foia ai le faafitauli demographic ma isi.
faafitauli Global o fua planetary
O le faafitauli o le lalolagi o le lalolagi i ona po nei e aofia ai:
- O le lamatia o taua faaniukilia, o le manumalo o lea o le a taofia le tuuga lima, o le faasaina o le atinae ma le faaaogaina o auupega faiga o le faaumatiaga vaega tele, o le aveesea o auupega faaniukilia.
- faiga faatupu faalavelave Global faamoemoe i le faoa faamalosi o oganuu fou, ma faafefe le faitau aofai o tagata.
- O le faigata ecological o se fesoasoaniga mai tagata mafuatiaina e le mafaufau i gaioiga faalenatura.
- Le leai o punaoa faanatura - a lava faafitauli taua (ituaiga o faafitauli o loo i ai, e pei ona talafeagai, taitasi i lona lava ala). I lenei tulaga, o le manaomia faanatinati e faatoilalo ai le faafitauli o le fegalegaleaiga o le tagata ma natura, e tau atu i taunuuga ogaoga e pei o le afaina o punaoa faanatura ma se aafiaga filogia o le siosiomaga sili atu. o laasaga talafeagai e atiina ae fuafuaga e faatatau i le faaaogaina tau talafeagai o punaoa faanatura ma le faaitiitia o mea filogia i le eleele, ea ma le vai.
- O le vala demographic o le faaitiitia o le saoasaoa o le tuputupu ae faitau aofai o tagata i atunuu e atiina ae ma le faateleina o lo latou aofai i totonu o le atunuu e atiina ae.
- eseesega o le tamaoaiga ma faaleaganuu i le va o tulaga faatonuina o le ola i atunuu Tamaoaiga (Sasae ma Sisifo) ma atunuu lona tolu (Asia, Aferika ma Amerika Latina). I totonu o lenei tulaga e manaomia ai le talosaga o taumafaiga e faaitiitia le faalauteleina avanoa ma le aveesea o backwardness le tamaoaiga i le lalolagi atoa.
- fetauaiga faasaienisi ma tekinolosi faatasi ai ma ona aafiaga le lelei, e manaomia ai se faaaogaina fetaui tonu ai ma le lelei o ona ausia mo le manuia o le lalolagi ma eseese tagata taitoatasi.
- O le salalau o faamai pipisi (AIDS, siama Ebola).
- vaisu o fualaau oona, ava malosi ma o isi amioga leaga. I lenei tulaga, o le taumafaiga e manaomia e tuuina atu i faatoilaloina le manatu lea ina ia faaitiitia ai le soifua maloloina faaagafesootai, le taua e faasaga i ava malosi, vaisu o fualaau oona, AIDS, fatafata vaivai ma isi faamai.
Similar articles
Trending Now