Soifua maloloina, Faamai ma Tulaga
Fa'ai'uga pe a uma le ma'i. Mafua'aga, Tino ma Tomai Fa'amaonia
O manatu o le "ma'i" ma le "ARVI" ua amata nei ona tuufaatasia se tele o fa'ama'i. O le taumalulu-taumalulu o se taimi fa'ale-aganu'u, pe a galu ia galu o fa'ama'i pipisi i le salafa o le atunu'u. E tatau ona taumafai e malamalama i fa'aaliga o le fa'aogaina o nei fa'ama'i vaila'au, ma ia iloa mea taua, laasaga o togafitiga, ma fa'alavelave fa'alavelave pe a uma le ma'i.
O le fa'ama'i e faatatau i fa'ama'i pipisi ma fa'ama'i pipisi e a'afia ai le tele o fa'a'au tino. O le fa'ama'i e matua pipisi lava, aua e salalau i totonu o meaola ninii e ulu i totonu o le manava ma le mucous membranes. O le vaitaimi incubation mo lona tamai, e amata mai i ni nai itula, ma i le siama o le siosiomaga o loo siomia ulufale ma sneezing ma coughing o se tagata ua aafia. O le mea lea, o le foma'i e a'afia ai aiga uma, e tusa lava po o le a le ituaiga o meaola, ma e mafua ai fa'ama'i moni.
O fa'apogai autu o le ARI masani: fa'ateleina le vevela i le vevela, tiga ma sosolo i le tino atoa, su'e o le isu, mumu o le fa'a'a ma le tale. I le masani masani o le fa'ama'i, o nei faailoga e alu malie malie pe a mae'a aso e lima. Afai latou te nonofo ma taofi le vevela, e mafai ona tatou fai atu o fa'afitauli pe a uma le foma'i e le tu'uesea, ma o le a tatou talanoa e uiga ia i latou i lalo. Sei o tatou muamua muamua i mea e tatau ona fai pe a ma'i se tagata ma le ARVI.
O le togafitiga fa'apitoa mo le fa'ailoa o lo'o mulimuli mai. Na faatonuina le onosai aneti-pyretic ma puipuia-faateleina o fualaau faasaina. E taua tele le inu tele o le vai, ae i nai tootoo, fa'apea foi le usitai i se mea'ai ma le moe. E leai se mea e le tatau ona ave fualaau mo SARS, e pei o le faamaʻi e mafua mai i se siama, e le siama.
O le "togafitiga" vave o le suka, lea e aofia ai le fa'aaogaina o le tele o antipyretic ma anti-inflammatory drugs, e le taliaina. O le taofiofia o fa'amaoniga e mafua ai le fa'aitiitia o le tino o le tagata ma le foliga mai o fa'afitauli pe a uma le ma'i. O le tino e tatau ona "tau" ma le siama lava ia ma faatoilaloina i se fesoasoani itiiti mai vailaau faatonuina e fomai ("Arbidol", "Influcid"). Ole talepeina o togafitiga masani ma taumafai e fa'afeiloa'i le siama "i luga o vae", e maua e se tagata ni a'afiaga ma fa'afitauli i lalo pe a mavae le ma'i:
- O fa'ama'i pipisi - e fai ma fa'ata'ita'iga, o le niumonia, o le tino palasi;
- Fa'afitauli fa'apitoa o le cardiovascular - pericarditis, myocarditis;
- faamai o le neura - neuralgia, neuritis, encephalitis, meningoencephalitis, polyradiculoneuritis, fiva;
- Fa'alavelave fa'apitoa o totoga o le ENT - tracheitis, rhinitis, sinusitis, mediaitis otitis;
- Muscular musika - myositis ma le tele o isi.
E le gata i lea, faatasi ai ma le togafiti sese ma le maualuga o le pathogenicity o le siama, o le aloa e mafai foi ona oo atu ai i le oti.
O le pneumonia tuulafoaia, lea e atiina ae i totonu o le tolu aso, e a'afia ai puipui o le tino ma e ta'ita'ia ai le toto i totonu.
O le manu mai o le a e oti pipisi-oona teʻi atonu o le taunuuga o se tulaga faigata o le onana ai. O lenei mea e fa'apupulaina ai le numera o fete'ena'iga o le loto, ae o le toto toto e pa'u i se mea taua.
Ole togafiti leaga e mafai ona fa'aosoina ai foliga o na faamai e "momoe." Mo se fa'ata'ita'iga, e ese mai le talaaga o le gasegase, o le fa'amuamua o le fa'asalaga po'o le hypertoni, fa'asalaga, ma'i neuropsychic, ma isi mea, e ono aliali mai.
E lamatia mo lou soifua maloloina e le o le gauai atu i maso o le tiga, ona o le taimi o le ma'i i le urine myoglobin e tula'i, lea e mafua ai le gaioiga o le fatu fatu.
O le mea lea, e le tatau ona ave le foma "i luga o vae", ae e tatau ona valaau se foma'i ma matau tulafono ma tuutuuga o togafitiga o le ma'i.
Ia soifua maloloina!
Similar articles
Trending Now