Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Fiva i le aoga: o le auala latou ona pisia, le auala e taofia ai le faamaʻi?

Fiva taʻua faamai matautia lea pupuga faailoa faiai ma maea alio. Taʻua o le faamai e se tasi po o le sili manu ninii, e mafai ona avea o se siama po o se bacterium, a lega.

Atofa se fiva autu, pe afai o le faamai o se ituaiga tutoatasi ma e mafai ona mafua mai i se siama po o siama (tele meningococcus po Haemophilus influenzae). E masani ona latou mafatia i fanau, tupulaga talavou, o le matutua. E i ai se fiva lona lua foi, lea e leai se eseesega e faatatau i le tausaga. E tulai mai e avea o se failelegau o faamai viral (misela, varicella, mumps, rubella) po o purulent (otitis, sinusitis, sepsis). Fiva i le aoga faataitai - o se faagasologa o le autu, ma le tele o taimi e mafua mai i mea e sili atu nai lo le meningococcus. fiva Meningococcal o se ituaiga o siama.

O le a maʻi meningococcal?

O le faamaʻi ua mafua mai i se microbe, lea e pau mai le tasi tagata i le isi e ala droplets airborne. O lenei bacterium e maualuga pipisi, ae vave ona oti o ia i le ea malulu, o lea na le tulai mai o pesi mafai e ala i fesootaiga vavalalata po o tagata oeo loo i totonu o le fale mafanafana.

80% o mataupu o le fiva autu ua fesootai ma meningococcus, ma ituaiga ogaoga tutupu e toetoe lava i taimi uma i le fanau mai le ono masina o le olaga (fanau 6-10 masina puipuia mai siama ni polotini e tetee tina) po o le talavou ona o le mea moni e faapea latou te leʻi i ai taimi e atiina ae puipuiga mausali i ai . O le mea lea, ua fiva meningococcal ua taʻua o "fiva fanau" (i luma o ona o le cerebrospinal faamai infectiousness valaauina).

O tausaga taitasi, o loo i tulaga o tagata taitoatasi o siama meningococcal, ona tusia meningococcal vaega B. Ae faʻatasi uma le tolu po o le fa tausaga o loo i ai se amataga fiva e mafua mai i meningococcal vaega faamaʻi A tutupu le tele o taimi i le taumalulu ma le tautotogo, lea e fesootai ma le faaitiitia aoao i le puipuiga mausali vaitaimi, ma o le mea moni e faapea i lenei taimi o le tausaga, o loo faigata fanau savavali ma ua i ai i le potu.

E tele ni ituaiga o siama meningococcal. Sili ona matautia o ia i latou i le tulaga o infectiousness:

- taavale solofanua, ina ua e le lagonaina le maʻi le tagata i le taimi lava lea e tasi ma le malosi i totonu o le 2-4 vaiaso e siama airborne;

- nasopharyngitis meningococcal, lea e faigofie ona tauaveina, e masani lava ona le maua, e pei foi o le masani o le SARS.

Isi ituaiga o le olaga e lamatia pipisi. E fiva (po meningoencephalitis) ma septicemia meningococcal (meningococcemia). Fiva i le aoga faataitai, e mafua mai i lenei bacterium e le o tafe mai le mageso, e faapea e le manaomia e faatalitali mo ia foliga vaaia. E faapea foi le tulai mai o se mageso masani lava e aunoa ma so o se isi faailoga o le mafuaaga mo le valaau "taavale a le falemai" (e le o se pediatrician, e pei o, "o Eru", e pei o nisi taimi e sikoa alu atu i minute).

E faapefea ona fiva meningococcal?

Le faamai toetoe lava amata i taimi uma e matua, ae e mafai foi ona e atiina ae o se failelegau o meningococcal nasopharyngitis, lea o le a muamua mai i le fiva vaivai, tafe le isu, faai tiga ma faaletonu. O le faailoga muamua - o se ulu sa matuai tiga ogaoga, e tupu mai le taimi e tasi i le tulai mai i le vevela i le numera maualuga. Foi foliga faasuati (sa masani ona soo, ina ua mavae ai o le a faigofie), photophobia. Faateleina paʻu maaleale e paʻi faavae masani (e amata ona latou faia faaletonu). e mafai ona e atiina ae vave fiva pe a foliga mai o se ulu sa matuai tiga ogaoga e malamalama faaletonu e na 2-3 itula, ae e mafai ona faia lemu.

Le mautonu e masani lava ona foliga mai e pei o se poloka, lea e uunaʻia ai i le somnolence, o le tamaitiiti e avea faigata e fafagu. O nisi taimi e muamua lenei tulaga e tete (pupuu ma toe faatasi ma faaletonu malamalama), o nisi taimi - o le le fiafia ma le le atoatoa o le tamaitiiti.

Mageso - e le o se vaega faamalosia. Afai e maʻi meningococcal le elemene mageso E toetoe lava i taimi uma le uiga nei:

- lanu pogisa;

- plotnovata i le paʻi atu, e foliga mai latou protrude luga aʻe o le laualuga o le paʻu;

- e masani ona amata ona aliali mai i luga o le lima, vae, vae, lima, ufa, le ogalaau ma le ulu - lea;

- o se pepa faatumu - latalata i le foliga o se fetu;

- e mafai ona vaega o necrosis;

- mageso e le liliu sesega ina fetaomi atu i ai ma le tioata po o faaloaloa paʻu i lalo.

E tusa lava pe e leai ni auga, e mageso le mafaamatalaina faaali i luga o le vevela maualuga soifuaga, ma e le faapena i se allergic, o se taimi e taʻua o le "taavale a le falemai."

E faapefea e le "faiva" fiva i aoga faataitai?

le mafai ona faaolaina le 100% o lenei faamai. Ae afai e ita o le tamaitiiti, aua nei galo e uiga i intake puipuia o vaitamini i le vaitau o le malulu, ia vave faafesootai le Laura pediatrician po o faamai pipisi i le tulaga o tale, vavale ma isi faailoga o SARS, e mafai ai ona taofia se mea nisi meningococcal nasopharyngeal. Afai o loo maua i le faatoaga siama meningococcal, e talafeagai ona feutagai ma se tomai faapitoa faamaʻi pipisi e uiga i fualaau prophylactic (atonu e talafeagai e tuuina atu le fua i le nasopharynx). Tagata matutua uma i le tulaga o faailoga o SARS i le tamaitiiti e savali i le mea manava.

Tuuina faamautinoaga sili atu o le tui puipui e faasaga i meningococcus, lea e mafai ona faia mo na o tamaiti e matutua atu nai lo le lua tausaga, uma le tolu i le fa tausaga (e faalagolago i luga o le tui). Ina ua uma ona tui, e masani ona na matauina tali ma le fiva i le lotoifale i totonu o le 36 itula (e talanoa e uiga i le faavaeina o puipuiga mausali).

Aemaise faaalia tui i tamaiti ni faafitauli congenital i le neura autu, e pei ona latou i ai i le atiina ae le tele o taimi fiva aoga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.