News ma SocietyTusiga masina

I nisi atunuu, o le fua faatatau o fanau aupito maualuga i le lalolagi

ua oo aofai o le lalolagi lona tulaga taua. O le taimi nei, o lo tatou matua toalaiti le paneta ola 7.5 piliona tagata, ma uma lona lua o loo i ai se olaga fou. Ae peitai, o se faitau aofai tele e le tutusa le toatele i luga o le paneta. I nisi o atunuu, e maualuga tele le fua faatatau fanautama nai lo le malolo. I lenei aafia muamua i mea uma, vaega e pei o le kenera ma le siosiomaga. Ia, mo se faataitaiga, o atunuu uma o le konetineta o Aferika: i nei atunuu se fua faatatau fanau e maualuga atu, o lea, e sili atu pepe uma ai i tausaga uma. I le taimi lava lea e tasi, o tagata inhabiting Europa po o Amerika i Matu, mo se faataitaiga, aua e te tauaveina le genes nafa ma le foliga mai o se aofaiga tele o fanau, ma o se taunuuga, e le ina densely nonofo ai ni tagata o nei vaega. Aso nei ua tatou talanoa e uiga i le pito i luga o atunuu e sefulu o loo i ai le fua faatatau o fanau aupito maualuga i le lalolagi. Le tau taʻu atua, o i latou uma (ae vagana ai se tasi) ua i ai i Aferika. na maua nei taunuuga faafetai i le tusiga igoa faitau aofai o tagata fou. Faamaumauga, o ai le fua faatatau fanau mai mo le afe tagata. Tusa ai ma nei faamatalaga, o le pito i luga e sefulu ma le aupito sili ona tele le aofai o fanau e fananau mai i tausaga taitasi, o le atunuu nei i ai.

10. Afghanistan

Isilama Republic o Afghanistan o loo tu i le itu i saute-sasaʻe Asia. O lenei tulaga populous, oo i se fua faatatau fanau tusa 38 i le 1,000 o tagata. Taimi nei, e 32 miliona tagata e nonofo i Afghanistan, ae ua faamoemoe o le a faateleina lo latou aofai lena tausaga uma. O le faitau aofai o tagata o loo tuputupu ae i se fua faatatau o 2,32% i le tausaga.

9. Angola

Angola - o se atunuu Aferika i saute, o le aupito tele lona fitu i Aferika. E tusa ai ma fuainumera talu ai nei, ua i Angola se faitau aofai o tagata o 24,3 miliona tagata. O le tasi lenei o le atunuu aupito tele i Aferika, faatasi ai ma se tulaga taua o le fanautama, lea e uiga i le 39 fananau mai i le 1,000 o tagata. Ona o le utiuti ia punaoa, e mafai ona avea fua faatatau a tuputupu ae fanau a lamatia ai le tamaoaiga.

8. Somalia

O lenei Aferika nuu o loo i le Horn o Aferika ma se faitau aofai o tagata i luga 10.8 miliona tagata. Le atunuu i luga o le nofoaga lona valu o le faafetai i le tulaga o le fanautama, lea e 40 pepe i le 1,000 o le faitau aofai o tagata. E ui lava o lenei vaega o le fua faatatau fanau mai o le itulagi e fai lava si maualuga, Somalia ei ai se fua faatatau fanau e maualuga atu nai lo le tele o atunuu. faateleina fua faatatau tuputupu ae le faitau aofai o le lalolagi i tausaga uma i le 3%. o Somalia le atunuu aupito tele lona ono ma le fua faatatau o fanau aupito maualuga i le lalolagi.

7. Malawi

Lenei atunuu i le konetineta o Aferika, faapea foi ma le toatele o isi, e mafai ona mitamita o se fua faatatau maualuga fanau mai. E tusa ai ma le faamatalaga aupito lata mai, o le atunuu o le aiga e 17.377.468 tagata. O le fanau mai fua faatatau i tausaga talu ai nei e toetoe lava 42 pepe i le afe o tagata. e masani ona taʻua Malawi le "loto mafanafana o Aferika" ona o ona tagata agalelei. O le faitau aofai o tagata o le faalagolago atoa i le faatoaga, ae peitai, e foliga mai o le a atiina ae e le lava e faamalieina ai le manaoga faatupulaia o le faitau aofai o tagata, lea ua faateleina pea.

6. Burundi

O le lona lua aupito tele ma se tasi o atunuu sili ona densely nonofo ai ni tagata i Aferika. e le gata mauoa Burundi i lafulemu palapala ma le atiina ae o faatoaga, a ia maua le fanautama maualuga foi pasene nai lo le toatele o isi atunuu. E tusa ai o faamaumauga lata mai, e fananau mai e sili atu nai lo le 42 pepe i le afe faitau aofai o tagata, ma faatagaina le faitau aofai o tagata lautele e oo atu i le faailoga o le 10.3 miliona. Ona o le leai o se punaoa, ua mafatia i le faitau aofai o tagata i Burundi mai le tele o faamaʻi, aemaise lava AIDS, o lea o le fua faatatau tuputupu ae le faitau aofai masani o si maualalo e ui lava i le fua faatatau fanau mai maualuga.

5. Burkina Faso

E pei ona e vaai i ai, o se isi atunuu o Aferika lenei, lea ua faaali mai i le pito i luga e sefulu ma le fua faatatau o fanau sili ona maualuga. O loo tu i le itu i sisifo o Aferika ma e aofia ai se eria telē. o loo siomia ai le atunuu e ala i le atunuu e ono e sili ona taua i Aferika ma se faitau aofai atoa o 18,3 miliona. O le fua faatatau o le fanautama o si maualalo faatusatusa i Burundi: 41 fanau i le 1000 tagata. Ae peitai, o loo i ai lava punaoa faalenatura e faamalieina ai manaoga o se faitau aofai faatupulaia.

4. Zambia

e le o nonofo ai ni tagata densely Zambia o atunuu sili ona i Aferika, ae ua i ai se fua faatatau maualuga fanau mai, pe a faatusatusa atu i le eria o loo aofia ai. Zambia o loo i le 70 nofoaga i le lisi o le atunuu sili ona densely nonofo ai ni tagata i le lalolagi. O lona faitau aofai o tagata - 15.2 miliona. Statistics faaalia ai le fua faatatau tuputupu ae faaletausaga e uiga i le 3.3%, ma o le fua faatatau o le fanautama - 42 tagata i le 1000 tagata. E ui lava o le fua faatatau sili fanau mai, o le atunuu e mafai ona feagai ai ma le manaoga o le faitau aofai o tagata, e pei ona ua i ai se nofoaga tele ma, o se taunuuga, e sili atu punaoa.

3. Uganda

E pei o le tele o isi atunuu i Aferika, o Uganda se atunuu populous ma lafulemu. Ona o le tele o fua faatatau maualuga tuputupu ae, e le o faateia ai e faapea o le lona tolu atunuu aupito tele i le fua faatatau o le fanau mai e aupito maualuga, e le gata i Aferika ae i le lalolagi atoa. O le aofai o le faitau aofai o Uganda o 39.234.256 tagata, ma le fanau mai fua faatatau - e uiga i le 44 tamaiti i le afe. loo matua maualalo ai le tulaga o le olaga, ona e le mafai e le malo e faamalieina ai manaoga o le faitau aofai atoa.

2. Mali

o lo oi ai lenei atunuu i le faatausiusiuga o le Sahara Toafa i Aferika i sisifo. o Mali se tasi o eria nonofo ai ni tagata densely o Aferika. Ona o le tulaga o le fanautama, lea e 45 pepe i le afe tagata, o le faitau aofai o tagata o Mali i le tala faatatau o tupe i le taimi nei oo 15.786.227 tagata. O le tele o le ola ai i nuu i tua. O lea la, e le mafai ona le tele o tagata ina ia ausia le tulaga aupito i tulaga faatonuina o le ola.

1. Niger

o lo oi ai lenei atunuu i luga o le auvai o le Vaitafe o Niger ma ua taua le igoa i lona mamalu. O loo i ai i Aferika i Sisifo ma e aofia ai se teritori tele. O le fua faatatau fananau mai ua matua maualuga tele, ua oo 46 i le 1,000 o tagata. fanautama Maualuga ma ona fua faatusatusa o faafitauli tele e ausia ai le manuia o le tamaoaiga tele o le atunuu e pei ona faigata ona maua tupe e tusa ai ma manaoga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.