FaavaeinaTala

II Tupu Farani Francis ma Stuart Mary

na fanau ai le II Tupu Francis i le lumanai i le aiga o Henry II (1519-1559) ma Ekateriny Medichi (1519-1589). E tupu i le faaipoipoga tausaga sefulutasi faapaleina pea, 19 Ianuari, 1544. Na taua e le tamaitiiti ina ua mavae lona tama matua, Francis I. Ona o le mea moni e faapea ua le mafai Catherine e fanau mai e ia se suli, sa aveesea mai le tupu, o lē na soifua ma e sili ona fiafia Diane de Poitiers.

babyhood

ola ae Francis II i Saint-Germain maota. O le nofoaga o se faataʻitaʻiga Parisian i luga o le auvai o le Seine. Na papatisoina le tamaitiiti Fepuari 10, 1544 i Fontainebleau. le lava lea e tasi-tupu tamamatua i knighted ia te ia. Godparents avea Pope Paulo III ma tina Margarita Navarrskaya.

I le 1546 na avea ma kovana o Languedoc le pepe, ma o se tausaga mulimuli ane maua le tagavai o le Dauphin, ina ua mavae le maliu o lona tama matua ma le tama, na avea Henry II tupu. sa tele faufautua le tamaitiiti, e aofia ai se saienitisi Greek mai Naples. O le suli laiti suesueina siva ma pa (o se faailoga o le amio lelei i lena taimi).

faaipoipoga faalapotopotoga

Taua o le fesili o le faamau ma le faaauauina o le faigamalo. filifili Henry II o le a maua lona atalii lona toalua Mary Stuart - Queen o Sikotilani. Na soifua mai o ia i Tesema 8, 1542 ma mai lava i le uluai aso, maua lona suafa, ona o lea o le maliu o lona tama, James V. O le mea moni, aua e pule le aiga latalata o Dzheyms Gamilton (Earl o Arran).

E ui sa ogaoga le fesili faalelotu. sa Farani ma Sikotilani atunuu Katoliko. manumalo Egelani la latou ekalesia Porotesano. O le mea lea, o le taitai o le atunuu e tolu e le o le tele o a faanatinati i faaiu le tuufaatasia. Ina ua manumalo mulimuli Sikotilani le "Farani" vaega auai, o le filifili alii e tuuina atu le masiofo itiiti o le Dauphin mai Paris. O le initiator o lenei avea iuni Cardinal Devid Biton, o le na faateaina Hamilton.

I le taimi lava lea e tasi osofaia faafuasei o le atunuu e ala i le 'au a Peretania. sa faaumatia lotu Katoliko, ma sa faaleagaina le laueleele faifaatoaga. Tetee staged mataʻu tagata e faasaga i le alii Sikotilani, e le manao e faia tuusaunoaga i lona tuaoi i saute. Mulimuli ane regents liliu Maria mo se fesoasoani e Farani. E 'au i le fesuiaiga o tupe mo le folafolaga o le faaipoipoga. Ia Aokuso 1548 Maria, o le faatoa liliu lima tausaga, nofo i luga o le vaa ma o atu i le toalua i le lumanai.

Faaipoipoga o Maria Stuart

Teineitiiti, faatasi ai ma isi mea, o le afafine o le atalii foi o pupuni Claude de - tupulaga o Farani ma se tasi o alii sili ona malosi i le atunuu. Sa ia ave le tausiga o ia ma fesoasoani i le faamasinoga seia oo i lona maliu, maua ua le alii sili venerable i le 1550. sa ese umi le faatoanofotane mo lona tausaga, ao François II, i luga o le ese mai ai, o loo faamatalaina i le tuputupu ae maualalo. E ui lava i lenei mea, le lumanai fiafia Henry II i totonu o le tulafono, ma sa ia fai mai ma le faamalieina, o le fanau ona faaaogaina e le tasi le isi i luga o taimi.

ave le faaipoipoga 24 Aperila, 1558. O le faaipoipoga fou o lona uiga i le lumanai o le a mafai e le fanau a le ulugalii e tuufaatasi le nofoalii o Sikotilani ma Farani i lalo o se tasi o tootoo. Lē gata i lea, o Mary i le tele-afafine o le atalii o le Tupu o Henry VII. O lenei mea moni o le a tuuina atu i lana fanau se mafuaaga talafeagai i le faamalosia o le nofoalii i Lonetona. Seia oo i lona maliu, sa tumau pea consort tupu Francis II o Sikotilani. e lei tuuina atu lenei suafa o le mana moni, ae ua faamaonia le tulaga o le pule o le toalua. Ae lei fanau le ulugalii o le la faaipoipoga puupuu. O lenei ona o le laitiiti o le Dauphin ma faamai e mafai ai.

faasologa i le nofoalii

Toetoe o se tausaga ina ua mavae le faaipoipoga (10 Iulai 1559) avea Francis II o Valois tupu ona o le oti untimely o lona tamā. faamanatuina Henry II le faaipoipoga o se tasi o ona afafine ma masani faatulagaina joust. tau tupu ma se tasi o le malo - Gabriel de Montgomery. gau i tao faitauga le atigi o Henry ma sa kovana lona lāʻau tipi i le mata. faamaonia lamatia le manuʻa pei pupuga mafuaaga. maliu o le tupu, e ui lava i le mea moni e faapea o le fesoasoani ia tuuina atu e le fomai sili i Europa, e aofia ai Andreas Vezaly (faavaeina o le aoao fausaga po nei). E talitonu o le oti o Henry na valoia e Nostradamus, o le, e faafuasei lava, o loo ola pea i lena taimi.

21 o Setema, 1559 na faapaleina Francis II o Valois i Reims. O le sauniga o le faataatiaina o le pale tuuina atu i Cardinal Charles de pupuni. Sa matua mamafa le pale o le faamasinoga sa lagolago ia te ia. Charles o se tasi o le regents i se tutusa ma le tuagane o Maria o pupuni agalelei. O se aafiaga matagofie foi i le tina o le tamaitiiti saunia, Ekaterina Medichi. Na faaaluina e le tupu talavou lona taimi avanoa uma i faafiafiaga: tulimanu, faatulagaina tauvaga ma malaga mālie io latou maota.

Lona mumusu e matūa iloiloina i le mataupu o le tulaga e sili atu ona faaosoina le feitagai i le va o le faamasinoga eseese clans, naunau faaaliga o le mana moni. Giza, lea e moni lava na avea tulafono a le atunuu o loo feagai ma ni faafitauli i totonu i le sami, taitasi o lea ua superimposed i le isi.

Faafitauli i le Matagaluega o

O le muamua o se mataupu tau tupe. taunuu Francis II ma Mary Stuart le nofoalii ina ua mavae le tele o taua taugata ma le Habsburgs, amata le Valois mavae. O le tulaga nono tupe mai le faletupe, lea na iʻu ai i le aitalafu o le 48 miliona francs, ao le faleteuoloa tupu mo le tausaga maua na o le 12 miliona tupe maua.

Ona o lenei mea, sa amata ona tulimatai Giza se faiga faavae o teugatupe tau tupe, lea o se tasi o mafuaaga o lo latou unpopularity i le lalolagi. I le faaopoopo atu, o le uso faataatia ese totogi militeli. sa masani faaitiitia le autau, ma le tele o fitafita leai ni galuega, ma fafagaina i le au faomea po o auai i taua faalelotu, profiting mai le finauga uma e faasaga i tagata uma. Sa ou le fiafia ma le lotoā, ua leiloa lo latou taugata.

faiga faavae i fafo

I faiga faavae fafo, taumafai Francis II ma lona faufautua e faaauau pea taumafaiga e uunaia ma faatumauina le filemu lea e mulimuli mai i le faaiuga o le Taua Italia. O se faasologa o feteenaiga faaauupegaina, fālō i le vaitaimi mai le 1494 i le 1559. Henry II ao leʻi faaiuina lona maliu lalolagi Kato Kambreziysky. O le feagaiga e aofia ai pepa e lua.

Le maliega muamua na sainia i le Tupu Tamaitai o Egelani Elizabeth I. E tusa ai ia te ia, auā na faatulagaina pueina Farani seaside Calais, ae i le fesuiaiga o tupe, na Paris totogi 500,000 pale. Ae peitai, Giza, feagai ma se vaega tele o aitalafu i le atunuu, sa filifili e le tuuina atu tupe mo le 'olo. ua faaalia i le taimi o le 500 000 ECU tumau na i luga o pepa, ao faamaonia meatotino le feces i Farani. ua tetee e leai se tasi, e aofia ai Francis II. Talaaga o le tupu talavou fetalai manino e uiga i mea na te leʻi manao e tausolomua io latou lima.

faaitiitiga o le atunuu

O le feagaiga lona lua, sainia i Cateau-Cambrésis, faalelei Farani ma Sepania. Sa sili atu ona tiga. ua leiloa Farani vaega tele. Sa ia tuuina le Habsburgs Thionville, Marienburg, Luxembourg, faapea foi ma nisi o eria i le Charolais ma Artois. Duke o Savoy (soa Sepania) maua mai i Paris, Savoy, Piedmont. alu Republic o Genoa e Corsica.

sa Francis leai se filifiliga ae ia tausisia fuaiupu konekarate, tosina atu e lona tama, ona o le mea na iu ina Sepania taitai tulaga i le Lalolagi Tuai, ao nofoia Farani e finauga i totonu, e le mafai ona faia se mea e taofia lenei.

O le isi tulaga manaia o le maliega sa e Emmanuel Philibert (Duke o Savoy) faaipoipo Aunt Francis, Margaret. O lenei faaipoipoga ua uma ona faataunuuina i le taimi o le nofoaiga a le tupu talavou. na tupu i le va o le isi faaipoipoga Philip o Sepania ma tuafafine o Francis - Elizabeth.

Foi i le taimi o le nofoaiga a Francis faaauau feutagaiga umi i le pale Sipaniolo i luga o le repatriation o le hostages i itu uma e lua o le tuaoi. O nisi oi latou sa i ai i le falepuipui mo le tele o tausaga.

I le taimi lava e tasi i le fouvale amata Lords Porotesano faasaga i Sikotilani le regents Farani. Na suia le lotu aloaia, ona tuua vave pule Parisian uma o le atunuu.

taua faalelotu

sa Katoliko naunau lava Uso Giza. Sa latou amataina se galu fou o faʻasalaga e faasaga i le tetee, na ola i Farani. Lenei fua faatagaina le tupu François II, na tuuina atu le eo atu-i luma i luga o le saolotoga o gaoioiga tuagane o lona toalua. tuliloa Huguenot seia oo i le faasalaga vaega tele. na faaumatia o latou nofoaga o le faapotopotoga ma le faalapotopotoga, e faapei ai o le faleie tele mala.

Katoliko tetee i le gaoioiga a le vaega auai Porotesano, lea foi sa o latou taitai i le maota o le tupu. sa latou aiga mamao o le pule Antuana De Bourbon (Tupu o Navarre, se tamai mauga) ma Lyudovika Konde. ua valaauina foi i latou "Alii o le toto" (ie latou o ni tagata o le faigamalo Capetian, lea e aofia ai le pule Valois).

faufauga Ambauzsky

Ia Mati 1560 le Huguenots i le tali atu i le faatinoga o le Katoliko staged fouvale Ambauzsky. O se taumafaiga e faoa faamalosi Francis pagota ma faamalosia o ia e taumamao ai o ia lava mai le uso pupuni. Ae peitai, i le mamao o le lauiloa fuafuaga i le maota o le tupu ma sa lalafi i Ambauze - O se aai i luga o le Loire, ma o le loto o Farani. E ui i lea, o le filifili fouvalega e ave se avanoa. le mafai latou taumafaiga, ua fasiotia i le osofaiga i le falepuipui.

Lenei o loo taitaiina e se galu o sauaga o Porotesano. Latou fasiotia toetoe lava e aunoa ma tofotofoga. sa pueina ma molia Antuan De Bourbon ma Lyudovik Konde ma taupulepulega faalilolilo. Latou na faasaoina na o le mea moni e faapea ua latou tutu atu mo le tinā o le tupu Ekaterina Medichi. Sa ia, pei o le toatele aristocrats tua atu o ia, sa feololo i mataupu faalelotu, ma taumafai e oo atu i se maliega fetuunai i le va o le Katoliko ma le Huguenots. Sa i ai i le masina o Tesema 1560.

faaleleiga Faiga Faavae

Ina ua uma ona e tuinanau avea faiga faavae faalelotu softer, lea faamaonia Francis 2. Lana nofoaiga sa faailoga e ala i le mea moni e faapea na faamaloloina o pagota uma i lotu. Talu mai le taimi o Henry II o le muamua mapusaga. Ia Me 1560, na tuuina atu se poloaʻiga, o le sainia Francis II. Duke o Brittany (o se tasi o le tele o ana suafa) mo le taimi muamua ona saunoa e uiga i le saolotoga o le mafaufaufuatiaifo.

O Aperila, o le Masiofo o Tina o Farani faasilasila Iunivesite Michel de l'Hôpital. O ia o se lauiloa auauna faalemalo, tusisolo ma vaitaimi Humanist. Tusitala lomia faasalalau solo i le gagana Latina, lea faaaʻoaʻo le Horace anamua. auauna atu lona tama i luma o Charles de Bourbon. amata faapalepale Michelle e tulituliloa se faiga faavae o le faapalepale. Mo talanoaga i le va o le na taloina taʻutaʻu atu o agasala tau le Aoao Setete (o le taimi muamua i le 67 tausaga). E lei leva ona mavae le poloaiga, lea na faia de L'Hôpital. Ia soloia le faasalaga o le oti mo se solitulafono e faasaga i tapuaiga. O le vaega o totoe o le gaoioiga o le faiga faavae tumau i tua o le laupapa, o lona foliga o Francis II. Fanau i luga o le nofoalii amata ona faamanuiaina le tasi le isi e pei coquette tauagafau suia totigilima.

Francis ma le taunuuga o le maliu o Mary

Francis II - Tupu o Farani - e le mafai ona tausia le ala o nei mea na tutupu. na faia faafuasei le taliga a fistula na mafua ai o le matutu o le vae lamatia. Tesema 5, 1560 maliu tupu e 16 tausaga le matua i Orleans. Na afio aʻe i le nofoalii le mulimuli i le atalii o Henry II - Charles X.

toe foi le avā a Francis Mary Stuart i lo latou atunuu i le fale, i le mea i le taimi o le manumalo Porotesano. manaomia lo latou faction o le malologa o le masiofo talavou i le Ekalesia Roma. pulea le teine i osofaʻiga i le va o itu e lua i le taua seia oo ina ua aveesea o le nofoalii i le 1567, sola lea i Egelani. O iina sa ia na taofia i le Tudor Elizabeth. ua matauina fili i fetusiaiga faatamala ma se sui sooupu Katoliko ma na ia tuufaatasia le taumafaiga i le Tupu Tamaitai o Egelani. O se taunuuga, na fasiotia ai o Mary i le 1587 i le tausaga o le 44 tausaga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.