Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

La'au i fatuga (mafuaaga ma togafitiga)

La'au i totonu o ga'o ua manatu o se tasi o faailoga e sili ona fa'atuatuaina o urolithiasis po'o uric acid diathesis. O lenei fa'ama'i e tele mafua'aga, ma o taunuuga e pei o nei: afaina o le urinary tract ma le fa'avaeina o ma'a. Aua e te fa'avauvau pe'ā e maua le oneone i totonu o fatuga'o. Faatasi ma ia e mafai ma e tatau ona e tau, ma o lenei tauiviga e leai se mea e le manuia. Muamua lava, e tatau ona fuafua le mafua'aga o lona tupuga, ia iloa pe fa'apefea ona togafitia lenei fa'ama'i (e ala i aganuu ma agaifanua), ma pe faapefea ona lafoa'ia fatuga'o.

Oneone e masani lava ona faia i luga o le talaaga o le faasoesa i le metabolism faaali le tulai urate diathesis. E to'atele tagata atamamai ua fa'apitoa e talitonu o lenei fa'ama'i e mafai ona fa'ato'ateleina. Pe a fa'alavelaveina le gasegase o le calcium ma fa'aaogaina le tele o tui o le tele o sauniuniga o le calcium, o le oneone i fatuga'o e masani ona aliali mai. O le isi mafuaaga e foliga mai ai o le parathyroid gland ma'i. A e fa'aaogaina mea inu ava malosi, mea'ai a manu ma otaota, mea e avea ma masima o le uric acid, e mafai ona faia ai oneone. I lona fa'atulagaina e mafai ona ta'ita'ia ai le fa'aaogaina o le vai i se maualuga maualuga o minerale ma masima. O le isi mea e mafai ona mafua ai lana a'oga o ma'i le ga'o ma faaumiumi faaumiumi. Latou te ta'ita'ia ai suiga i le tuufaatasiga o le urine ma lona umi faaumiumi i totonu o le urinary tract. A o faagasolo lenei faagasologa, tuusao i totonu ia i latou se mea e oso ese mai ai i le mimi, e masani ona liua i le oneone. I taimi o le fa'alavelave i le tafe o le urine e mafua mai i fa'ama'i e pei o le prostate adenoma, o suauu e maua i le urine e mafai foi ona avea ma oneone i fatuga'o. E tele taimi e tu'uina atu ai fatu o oneone i le gallbladder, lea o lo'o manino manino ai le solia o le metabolism.

La'ei i totonu o fatuga'o e fa'aalia i ni faailoilo:

- masani ona iloa i tagata 20-50 tausaga;

- itaitagofie o le membranes mucous o le ivinoʻo Fatugao, faatasi ma siama ma pupuga (pyelonephritis);

- tiga tiga i le pito i lalo, vaivaiga, fiva, fula i lalo o mata;

- i le taimi o le auiliiliga o le urine, o le crystalluria ma faailoga o le mumū o lo'o fa'aalia.

E tatau ona iloa o le tele o taimi (aemaise i le amataga o le ma'i), o le oneone i totonu o fatuga e ono le mafai ona fa'aali mai mo se taimi umi lava. O le mea lea, e to'atele tagata gasegase e le iloa e uiga i lenei ma'i. Muamua, e mafai ona iloa le faamai i le taimi o le auiliiliga o le urine e ala i le i ai o le crystalluria (faateleina le faasaolotoina o mea e gaosia ai maa).

I le taimi e tu'uina atu ai le oneone mai fatuga'o, e tupu mai ai le gasegase o le urinary, faatasi ai ma le tiga matuitui ma spasms. Ma o lo'o i ai fatuga'o fatugao. masani i gasegase colic Fatugao lagona tiga i le crotch ma sulugatiti. O ma'i e masani ona mafatia i le solia o le urination fa'atasi ma se tiga matuia. E masani lava o foliga mai i le vevela o le toto ma tioata.

O le su'eina o le oneone e aofia ai le auiliiliga lautele o le urine ma le ultrasound o fatuga'o. E le o se mea e masani ai le oneone e fai i fatuga'o pe a uma togafitiga muamua. O lenei tulaga o le a mana'omia ai togafitiga masani e puipuia ai le toe fa'afo'i, fa'apea ai ma le taofia o le tupu mai o maa.

Fa'atasi ai ma lenei ma'i, o le foma'i o le a faatonuina ai vailaau mo oe, e fuafua i le soloia o le oneone ma le fa'aitiitia o fa'ama'i pipisi o le urinary, ae o loo i ai pea lava togafitiga fa'amaonia a tagata mo lona aveesea. Inu 2-3 ipu lauti i aso taitasi mai saito stigmas ma koluma, barosmy ma mutia nofoa umi. O le lauti e sili ona lelei e fesoasoani i fuala'au ma oso i luga. E tatau ona inu i le 6 ipu tioata vai i le aso.

Afai ua e mauaina le oneone i fatuga'o, o le a fesoasoani le taumafataga e fa'aumatia ai. Fa'atapulaaina le fa'aaogaina o le salima, mea'ai vevela ma ga'o. Afai ua e fuafuaina le mafua'aga o le tupu o le oneone (o lona fatuga), e tatau ona e tausisi i se mea'ai. O oneone ma fatu fatugavae ua vaevaeina i: urates, oxalates, phosphates. O le mea lea, i le i ai o urates, e tatau ona e 'ai ia mea'ai: o soupisi vavave, cereals, mea'ai susu, fualaau faisua, vine, fua, falaoa, sua. Faatapulaa le faaaogaina o aano o manufasi, aano o manufasi, i'a, mushrooms ma legumes.

I le i ai o oxalates, faatapulaaina le taumafaina o ia oloa: beets, kukama, seleni, fualaau suamalie, rhubarb, pasili, mea'ai, strawberries, nati, sukalati, lauti, meainu suamalie (cola, sitro). Taumafa mea taumafa i le magnesium, calcium, potassium, vitamini B6.

I le i ai o phosphates, e le aofia ai le taumafataga o fualaau aina: fuala'au, pateta, fualaau aina, suamalie, susu, oloa lactic acid, fuamoa, greens. Fautuaina le faatapulaaina o le 'ai o aano o manu, meaai falai, mea manogi, oloa ulaula, kofe, ti, lauti.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.