Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Le a le mea e i le ea. Mai mea kasa e aofia ai ea
puipuia lo tatou lalolagi i le atigi ofoofogia - o le siosiomaga. E taofia ai se matāua i le tino le iʻu ma le paneta o se tasi o le tulaga autu o le ola o le tagata. Le a le mea o totonu o le ea, ma pe aisea e taua tele mo le manu ma laau o loo i ai i le Lalolagi? e mafai ona maua tali i nei fesili ma isi i lenei mataupu.
O a faatulagaga o le siosiomaga?
Air atigi Lalolagi e aofia ai le tele o faaputuga, lea ua foliga ese.
- O le troposphere. e sili ona mafiafia ma se vaega pito i lalo lea o le siosiomaga. I le ua taulai atu i le 80% ea. eseese lava e faalagolago lona mafiafia i luga o le nofoaga: e lata i le ekueta e tele atu nai lo i luga o le pou. O iinei o le tau, puao ma ao e faia. Le mafiafia aupito maualuga o le troposphere o le 17 kilomita.
- Stratosphere. I totonu o lenei vaega, o loo i se maualuga o le 50 km, e moni le faafeagai, nai lo i le troposphere, o le suiga o le vevela ma le maualuga - e tulai. Iinei, o le vaega osone ma o loo i ai se aofaiga aupito maualalo o molecules vai. I le stratosphere ua faia e vaega osone i se maualuga o le 20 kilomita.
- O le mesosphere. Iinei, avea ma ao, lea e aofia ai taʻega tioata aisa, ma se faaitiitia o density ea. Mesosphere o i se mamao o le 80-85 kilomita luga o le eleele ma ua i ai se vevela o minus 90 tikeri Celsius.
- Thermosphere. Iinei, o se taunuuga o fetoaiga o fasimea ea i le va i ai se susulu faapitoa, e taʻua "aurora". O lenei vaega ei ai foi se vevela maualuga i le siosiomaga - faaopoopo 1500 tikeri Celsius.
- Exosphere. E oo atu i se maualuga o le 20,000 kilomita ma ei ai se igoa lona lua "Tupu o le Lalolagi" ona o le pepa faatumu ua faasalalauina o lona tuaoi.
Mai mea mea o le ea?
E tatau ona matauina e faavaeina le siosiomaga o le paneta i se taimi umi ua mavae. Ae i le taimi o le autalavou o lo tatou lalolagi, o le usuina o oloa mauga mu otaota. E na o le faasalalauina o ana laau na avea ai le ea muamua faatamaoaigaina ma le okesene, ma sa talafeagai mo le manava tagata. O le tele o le paneta o le Ofisa o la maua atmospheres. Ae o le tuufaatasiga e talafeagai mo le soifua o tagata ma manu ua na oi tatou. Le taimi nei le sea autu o le ea siosiomaga aofia lua kasa autu: nitrogen ma okesene. O le pasene mea o loo i nei mea e faapea: 78:21. Faamautinoaina mai ai le kesi e aofia ai le ea, ma e tatau ona faamaoti i le tuufaatasiga o se tasi pasene, lea e tumau pe a mavae subtracting le aofaiga o kasa faavae mai le 100%. I le siosiomaga, faatasi ai ma le nitrogen ma le okesene, o loo i ai carbon, hydrogen, kasa inert, vai ausa ma isi tulaga le mama. o se tasi o le okesene o le tulaga autu o le ola o tagata ma manu, ae e manaomia ai le carbon i laau.
Pe o le ea, o le vai?
Faatasi ai ma le kasa i le ea ma ua a ausa le vai, lea, e faalagolago i luga o le maualuga e mafai ona i le tulaga o taʻega tioata. Le aano o le mea i le ea i lalo o tuutuuga faapitoa e taitai atu ai i le faavaega o le puao ma le ao. Le aofaiga atoa o le vai ea i luga o lo tatou paneta o le 14,000 kilomita kupita. Faafuasei, e faalagolago i le mamafa o le ea i le aofaiga o le ausa le vai o lo o aofia ai i totonu. O le tele, o le lelei o le ea, e pei ona mamafa le ea nai lo i latou.
O le a contaminants e mafai ona i le ea o le aai tele?
kasa oona i totonu o le siosiomaga i le taimi o combustion koale, penisini, vailaau ma uga. O se taunuuga o le faasalalauina atu o le auala, nofoaafi ma isi auala o felauaiga, faapea foi ma le gaoioiga o pisinisi tau alamanuia ua faaleagaina ai le ea e ala i mataupu i fafo. Le a le mea e i le ea i se aai tele? E le gata mai mea e pei o le carbon, okesene ma nitrogen, ae faapea foi monoxide carbon, methane, ma karaponi teio, lea ua mafua ai le faaleagaina foia i le biosphere o le lalolagi.
Mo se faataitaiga, pe afai o le ai ai le ea e sili atu i le 3% karaponi carbon, e mafai ona mafua ai le oti o le tino ola, e pei o le masani o 0,03%. O se aofaiga tele o le asu, o kasa ma eleele mumu mai mauga loo i ai i siosiomaga eleelea, e taʻua "smog". Ia aui i le tele o eria tau alamanuia ma aai tetele i le lalolagi.
Le auala e fausia ai le timu acid?
O le faavaeina o nei teugatupe e mafai ona faamalamalama mai i le iloaina o le faatulagaga o le tuufaatasiga o le siosiomaga. O a ni molecules o le ea? O se tuufaatasiga o kasa ma ausa. O loo i ai se molecule o le vai ma isi mea. Ina ua tatala e le atoms o nei vaega mama siosiomaga o loo tuufaatasi ma le vai, e liua i le acid ma pauu i le eleele. O timuga faatupu se manua tele i laau, manu ma tagata, ma ua a moni mala ecological.
O le a le osone ma o fea oi ai?
E gaosia i le stratosphere, o se mamao e 20 kilomita mai le Lalolagi. O le vaega osone puipuia le biosphere o lo tatou paneta mai leaga leisa ultraviolet. E neutralizes foi le tele o mea leaga ma siama. Le a le mea e i le ea i le vaega osone? O loo i ai le okesene toaga lea e maua e ala i le faamatuu atu i le eletise po o le susulu o le la molecular. Faafesootai ma le siosiomaga o le methane, chlorine, bromine ma nitrogen oxide loo i ai i luga o le ea malulu ma iunite refrigeration, tau atu i le faaumatiaga o le vaega, o se tasi o faafitauli o le siosiomaga o le lalolagi malo.
Le a le mea e i le ea?
O le tuufaatasiga o le ea o loo tuuina mai i le uiga mataupu mo na o le vaega i lalo o le siosiomaga, lea ua taua "o le troposphere." Le mamao mai le pito i luga o le lalolagi, o le tele o suiga i le tupu. O le a le tuufaatasiga o le ea i totonu o le siosiomaga pito i luga? O le suiga muamua tutupu i le vaega osone - okesene toaaga mai ai. Sosoo ai, i se mamao o le 1 000 km i luga aʻe o le laualuga o le lalolagi e amata toatele tele o atomika hydrogen ma feulaina i le kesi. Talu eseese lava o le maualuga ma le uunaiga - Ua tuuina i lalo, e pei ona avea atili rarefied le ea.
O lena faaleagaina o le siosiomaga?
O le sili atu ona leaga le tulaga o le siosiomaga o le eria, o le tele foi le mea i fafo o lo o aofia i le ea, o le tele matautia e mo le olaga o le tagata ma manu. Faatasi ai ma le atinae o le malo, le lelei o aafiaga i luga o le ea teutusi o le ua matua faateleina le Lalolagi. laau tau alamanuia, auala ma nofoaafi felauaiga, faamafanafana tagata fou (ea malulu, cooling meafaigaluega, etc ..) faaleagaina le va o loo siomia ai, e tau atu i se faaitiitia o le vaega osone, smog ma le timu acid.
I aso nei, i le faamuamua lalolagi atoa e tuuina atu i le siosiomaga o tekinolosi faauo ma felauaiga, ae o le suiga atoa i ia tuuina a manaomia ai se aofaiga faapitoa o tau o taimi ma mea, ma o le a tumau mo se taimi umi.
iʻuga
Sili atu i le 30 tausaga ua mavae, sa matou ofo pe a latou faalogo i atunuu i Sisifo faatau atu vai fagu faigofie. I aso nei, uma e nofo ai o le aai tele, e sili atu pe itiiti ifo i le tausiga o lou soifua maloloina, o le a le inu i mea e tafe mai le popo i lo tatou nofoaga. Faatauina mai o le vai e faamalie ai lo latou fia feinu ma ua kuka le masani.
I le aai tetele amata faatau atu i Saina ea mama i apa. Ma luma o lena mea moni sa faamatalaina na tala talafatu saienisi i. Lena mai lea i aso nei e faalagolago i le ea i luga uma earthling. Soo se tasi e mafai ona faia se vili mo le siosiomaga e ala i le faatinoina o tulafono faigofie i aso uma: e le fufulu le taavale i le tino o le vai faalenatura, i le taimi e tuu mai afi, ia e tuu le ulaula, amata ona mu lapisi ma tuua i faapitoa vaega filifilia, ma isi Mo i tatou e taua tele ia iloa pe faapefea ea. a manava i le lalolagi lo tatou fanau! Ma o le a manava ...
Similar articles
Trending Now