Aoga:Talafaasolopito

Le fa'amatalaina a William Tell ma le tala ia te ia

E tofu le atunuu ma lana lava toa, lea e fa'aalia ai le manaoga o le malo mo le saolotoga ma le tutoatasi. O nisi taimi o lana matafaioi e ta'alo i tala faasolopito, ma o le tele o taimi o galuega a se tagata moni e fa'aleleiina ma ua matua faigata lava ona iloa le moni mai tala fatu. O se tasi o nei toa o Wilhelm Tell, lea mo le tele o seneturi na faia ai e Swiss su'e tala ma pese.

Se vaega o talafaasolopito

A o le'i agai i luma i le tala ia Wilhelm Fa'ailoa atu ia te ia lava, e tatau i se tasi ona faia se malaga puupuu i le talafaasolosolo o Suitiselani, sili atu i le talafaasolopito o le canton o Uri, o lo'o i totonu o Alps. O tagata o Uri na lauiloa mo le tele o senituri mo lo latou saolotoga alofa, ma e ui lava o lenei itulagi na manatu o se teritori Siamani, o tulafono a le Alps ua faamalosia.
E le gata i lea, seia oo i le kuata mulimuli o le seneturi lona 13, o le canton o Uri faatasi ma cantons Schwyz ma Unterwalden na latou fiafia i nisi o avanoa taua o se taui mo le lototele na faaalia eo latou tagata i le tautua a le emeperoa Ausetalia. Ma o Rudolph I, o lē sa fa'aaloalogia tele le toa totoa, na ia tu'uina atu foi ia i latou le aia tatau e filifili ai le latou pule - Atoa. Ae na suia mea uma, ma sa tatau i le Suiselani ona puipuia lo latou sa'olotoga. O le mea lea, i le 1291, e tolu au au fouvale na auai i le militeli, lea na faailogaina ai le amataga o le faavaeina i le tele o seneturi mulimuli ane o le Sosaiete a Sosaiete.

O ai o Viliamu?

Ae toe fo'i i Wilhelm Ta'u. O le a le mea e iloa ai? Ioe, o sina mea itiiti lava. E talitonuina o ia o se tagatanuu o le aai o Burglen, o loo i le canton o Uri. E le gata i lea, o le faamaumauga e uiga i le fanau mai o le Ta'u i totonu o tusi faletusi e le'i puipuia. Ae ui i lea, oi latou o lo'o taofi le manatu o Tell o se tagata moni lava, fa'amalamalama le leai o se fa'amaumauga tusitusia e ala i le mea moni na susunuina faamaumauga o le canton o Uri i le afi i le 1440. E le gata i lea, o lo'o i ai se fa'amatalaga e ta'u mai ai o le tama tane o le tagata moni lava - Walter Furst, o ia lea, na tusia, i le 1307 na tauto fa'amaualuga ma Werner de Stauffacher ma Arnold Melchtal e fa'asaolotoina lona atunuu mai le pule a tagata itaua ma sauā Austrian. Pe afai o le mea moni e moni, e tau atu e uiga i le olaga o le toa o le atunuu o Suitiselani e toetoe lava i ai, o le faaaogā o William Taʻu ua iloa i auiliili tele. Ma e leai se tasi e mafai ona fai mai le mea moni, ae o fea le tala.

Wilhelm Fa'amatala: le tala ma mea moni moni. O le a le mea e iloa ai?

Na amata uma lava i le 1291, ina ua alu le tagata na taliaina Rudolf le Muamua i le nofoalii Adolf Nassau. O le emeperoa fou, na faaigoaina o le Black Duke, sa matuai sauā lava ma ua tu'uina atu ia galo ia maliega muamua o le filemu. O le mea muamua na ia faia o le sui lea o le Landammen ma ana kovana, o le mea lea e ta'ua o le bali. O nei tagata ofisa Austrian na amata ona faatupuina le amioletonu, lea na mafua ai le feitagai i totonu o tagata o Swiss cantons. O le sauaina faapitoa o le gali o Gessler, o le sa nofo i totonu o le olo i Altdorf ma taitaia mai iina ana au, oe na luluina le fefefe i totonu o tagata o le atunuu. O iinei, ua mae'a mea moni moni, ma ua amata le tala, faamatala le tala a William Fa'ailoa i lanu susulu ma fa'amatalaga uma. Ma le tele o tagata suʻesuʻe saʻo faamanino atu o le talatuu o le taitaiga faamaualuluga o le atumauga e talitutusa lava i le talatuu o le tagata faiʻaufana virtuoso (o loo i ai e uiga i se tasene), o tagata eseese o loo ola i le eria tele mai i Initia e Peresia ma le Scandinavian Penisula.

O le malosi o le tagata totoa Swiss

E pei ona fai mai le tala, i se tasi aso na filifili Gessler e iloa pe o le fouvalega o tagata Uri ua matua. Ina ia faia lenei mea, sa ia faatonuina e faatu se meli i luga o le sikuea ma totoina le pulou o le duchess. Ona faasilasila mai ai lea e le au fa'ailoa o tagata pasi-e ala i latou e tatau ona ifo i lenei ulupomaga e fa'aalia ai le mana o tagata Austenia, ma oi latou e teena o le a faatalitali i le oti. O nifo na nutimomoia, na usitaia e le au usitai le poloaiga, ma na o William Tell, o le sa savali i le sikuea ma lona atalii, na musu e ifo i le pulou. Ina ua sau o ia e fesiligia, na ia fai mai o ia o se alii saoloto.

O Baley Gessler na ita, ae na te le'i fa'amalosi vave ona fa'aumatia le tagata fou. I le filifili ai e fai se mea sese, na ia folafola atu e faamagalo. Tau atu pe mafai ona ia maua mai le selau laasaga i le taulaiga, ma o se taulaiga e faaaoga ai le apu, tuu i luga o le ulu o lona atalii o Viliamu. O le mea moni, Fai mai le le'ena, ae na fai mai le taufaaleaga leaga, o le a ia faatonuina i luga o le apu e fana se tasi o ana au fanafana. E tusa ai ma le tala, na faia i lalo o tulaga faapea na faia ai le tala a William Tell - o le tamaloa lea, na ia fa'apotopoto uma lona lototele, fa'amalosi ma pauu i le apu i luga o le ulu o lona atalii e ono tausaga o Walter, ona sola ai lea ma le tamaititi.

Soifuaga o le toa ina ua mae'a le manumalo o le heroism

E itiiti lava se mea e iloa e uiga i le soifuaga o Wilhelm Ta'u atu pe a uma le mea na tupu i le Altdorf Square. Ae le gata i lea, o tala masani na fai mai na ia fanaina pea Gessler mai se tootoo pe a ia ave lona aiga i le sauaina, ma ina ua uma ona faia le tele o galuega mamalu. Mo se faataitaiga, na auai i le taua a Morgarten, lea na tupu i le 1315. O le mea lea e le na o William Tala na ta'ua. Ina ua le toe faatagaina o ia e tau ma auupega i ona lima, sa avea le alii ma teutupe o le lotu Bingen. E taua foi faapea na maliu le toa i le 1354, ina ua maliu Viliamu Iloa, o se matua matua, na taumafai e laveai se tamaitiiti o loo malelemo i se vaitafe mauga.

Opera Rossini - o se ata sili ona maoae o musika masani

O le lotonuu ma le matua o William Tell na ola pea e Joachino Rossini, o le na faia i le 1829 lona ata sili ona maoae - o le tafaoga faamusika "Wilhelm Tell".

Overture mo lenei oloa tetele e toetoe lava 190 tausaga o loo aofia i le polokalama o le konaseti o musika symphonic, ma e le mafai ona tauva lona lauiloa po opus tala masani. O Rossini lava ia na matua le fiafia ina ua mavae le ono masina o galue i luga o le "Wilhelm Tell" e faapea, ina ua mavae le ola ai i tua atu o lona fale mo le isi 40 tausaga, ua le toe talosagaina le ituaiga o taotoga. O le tafaoga a Rossini "Wilhelm Tell" na talisapaia e le au faitio. Ae ui i lea, seia oo i le faaiuga o le XIX seneturi, na sasaina ma le le alofa e le tagata e aunoa ma se alofa le saolotoga o lona igoa ma suia le igoa, aua na latou vaaia i totonu e manaomia ai le fouvale ma le fouvale.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.