FaavaeinaTala

Le Tala Moni o le numera o tulai

O le aofai o tagata sauaina i soo se mea. E oo lava i o tatou tino o loo nofouta i lo latou lalolagi - i tatou se aofaiga faapitoa o totoga, nifo, lauulu ma sela paʻu. sa habitual le togi, gaoioiga otometi, o lea e faigata ona vaai faalemafaufau i se tasi taimi sa le iloa e tagata fuainumera. O le mea moni, o le talafaasolopito o mea na tutupu o le le mafai ona tusia i aso anamua.

Ma le aofaiga o tagata anamua

I nisi taimi, o tagata lagonaina se manaomia tele i le taimi mulimuli. o lenei o le
musuia ai e le ola lava ia. Sa tatau isi itu e faatulaga le ituaiga, alu i tulimanu po o le faapotopotoina o na o se vaega faapitoa o tagata. O lea, mo le tala e faaaogaina i lou tamatamailima i luga o lou lima. O loo i ai pea aiga ae le o le numera "5" faaali atu i le tasi lima, ma nai lo le sefulu - lua. Faatasi ai ma se tala algorithm faigofie ma amata ona atiina ae ai le talafaasolopito o tupu o numera.

Ina ia iloa le aila 40, anamua tagata sa e faia, o le valaau a tribesman uso. Ae avea matua faigata lenei faiga numera pe afai o se numera tele o mea faitino po o manu. O lea, i luma o le numera salalau nicks i luga o puipui, o maa po o isi mea faitino. O nisi taimi e latou umi ma faigata ona tauave, uunaiga a manatu fou - manatu o faatusa, taitasi lea o le a nafa mo se aofaiga faapitoa o se mea.

Le numera ma aso anamua

tupu numera tulai vaega faaleatunuu taitasi i se auala faapitoa. O lea la, le anamua tagata Mayan faaaogaina le ata ulu matautia nai lo le numera masani io tatou mata.

E manatu o le foafoaga o fuainumera masani - o le tulaga taualoa o le Arapi. O le upu "le fuainumera" ua oo mai ia i tatou i le gagana mai le gagana Arapi "syfr" (o lona uiga "avanoa gaogao"). Treatises i numera i sa faaliliuina ai Europa mai le gagana Arapi, ae na o le auauna atu e pei o le tufatufaina salalau solo o le decimal faiga numera.

O le nofoaga na fanau moni o le faitau aofai masani avea Initia. ulufale tele eseese numera o fesuiaiga ua faalautele atu i le teritori atoa o le atunuu, ae i se taimi, sa tu i fafo mai le motu o tagata le tasi o le a tatou faaaogaina i lenei aso. Numera maua tonu le faiga lava lea e tasi e pei o le tusi muamua o latou igoa i Sanskrit. Mulimuli ane, e faailoa ai se vaega avanoa, ulu atu i se tulaga po o se liʻo o le gaʻo, e sili iloa ia i tatou o le "o". Na lea o lena numera faiga ua aliaʻe i se decimal. Mai lena taimi e afua mai le talafaasolopito o tupu o numera faalenatura.

primes

O le talafaasolopito o mea na tutupu o le le mafai ai e tausia e tagata ua leva iloa le eseesega i le va o ese ma e oo lava i fuainumera, ma le sootaga eseese i totonu oi latou faaupuga numeric. saofaga tele i nei
suesuega ua faia e le Faa-Eleni anamua. Mo se faataitaiga, o le tagata atamai Greek Eratosthenes faia se aulelei auala faigofie e maua ai fuainumera autu. Mo lenei, sa ia tusia le numera taumatau o digits i poloaiga, ma ona amata lea ona taia ai - muamua o uma, e mafai ona vaevaeina i vaega e lua, ona - i tolu. O le taunuuga o se lisi o numera e leai se a lava le mea e le tutusa, vagana ai iunite ma ia lava. na valaauina ai lenei auala o le "faamama o Eratosthenes" ona o le mea moni e faapea o le tagata Eleni e le sopoia atu, ma tuu mai numera manaomia i luga o papatusi coated ma solo.

O lea la, o le talafaasolopito o numera - o anamua ma loloto le aafiaga matautia. Saienitisi fuafua e aso o tua e uiga i le 30,000 tausaga ua mavae. I le taimi lea na mafai ai ona suia le tele o mea i le olaga. Ae le faamaneta aofai ma o le aso e taialaina ai o tatou olaga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.