FaavaeinaTala

Le Taua Sipaniolo Civil

O le taua faalemalo i Sepania amata ona o se taunuuga o le soifuaga lautele, aganuu, feteenaiga faaupufai ma le tamaoaiga, ma o le teʻi sili mo le atunuu, ona o lea fuafuaina e lona taunuuga. O se finauga o malosiaga totalitarian ma Republicans, e puipuia faatemokalasi, i le vaitaimi lava e tasi, pe sa i ai se pa'ō o le faakomunisi, faatemokalasi ma fasisiga i Europa, ma o le taunuuga sa i ai se e vaeluaina. Valaau e fesoasoani i le atunuu na i itu faafeagai o se feteenaiga faava o malo, o le faavae mo le internationalization o le gata.

O lea la, o le Taua Sipaniolo Civil - le tauiviga i le va o le malo leftist (faatasi ai ma le lagolago o le USSR) ma le malosiaga apaau taumatau (lagolagoina e Italia ma Siamani), lea e iu i le faamaoniga o le poloaiga fasisi i le atunuu.

A i le 1936 o le faiga palota i le Palemene o Sepania manumalo i le Lauiloa Luma Party, lea na faia mulimuli ane a le Malo republican, malosiaga apaau taumatau taitaia e Franco amata ona saunia o se laki. E lei leva ae faia riots i le Canary Islands, Sipaniolo Morocco ma Sepania. O nei na taofia revolts, ae ua e tuuina mai Siamani ma Italia fesoasoani i le fouvale i le auina atu i latou i lo latou faapea mai o volenitia.

O le taua i le lotoifale i le ua mafua Sepania manuia o tagata lautele maualuga i le lalolagi atoa. Muamua, ua lagolagoina Farani le malo republican, ae sa vave ona siitia atu i le itu o le Nasi. Ma i le taumafanafana o le 1936 luasefulu-fitu atunuu, o le tele o lea mea moni o loo lagolagoina au aia tatau-apaau i Sepania, filifili se faiga faavae o le "lē faalavelave". saofaga malosi ua Italia ma Siamani i le foafoaga o se punavai fou o taua, ma tetee le Soviet Union e faasaga i le faalavelave i gaoioiga militeli i le finagalo malie o le fouvale. I le faaopoopo atu, o le Soviet Union, faatasi ai ma ae atunuu limasefulu tolu tuuina atu o latou e ofo mai e lagolago Republicans.

O le taua i Sepania o le saini i totonu Berlin, le Siamani-Italia autau, o se tasi o lona faamoemoega o le faia taua gaoioiga e faasaga i le atunuu, ma se masina mulimuli ane na sainia "Aneti-Comintern aulape" i le va o Siamani ma Iapani, o le fatu o lea sa i moliaga o le taua e faasaga i le faakomunisi, ma i Novema 1937, ua auai i le aulape Italia.

O le taimi nei, e latalata i Madrid na faatoilaloina Nasi, lea e taitaiina atu ai i le faateleina o fesoasoani latou paaga. taulaga Sipaniolo mafatia faipuluga e vaalele Siamani. lagolagoina malosi atunuu i Sisifo Franco, ma Fepuari 1939 na folafola latou ina fasisi i le atunuu. I le tautotogo o le tausaga lava lena na puʻeina Madrid e le fouvale, solo o le atunuu. Sepania, o le taua faalemalo lea na alu ai mai le 1936 i le 1939, ua le maua e sili atu i le fa selau o afe o tagata ua faaumatia toetoe aai tetele uma, auala, auala laupapa ma aogā.

O lea la, o le lotogatasi faaupufai o Siamani, suia Iapani ma Italia i le natura o le tauiviga. ua aliaʻe le Taua Sipaniolo Civil i le tasi itu, o le fetauaiga, ma i le isi - i se faautauta, ma avea ai ma faava o malo.

E ala i le taumafaiga o le atunuu o loo pule fasisiga, na faatoilaloina le Republic Sipaniolo, o se laasaga i le pito i luga o Siamani, le Taua II, i le lima masina, e pei o nei gaoioiga militeli aofia i totonu o fuafuaga mo le malosiaga lalolagi. Ae peitai, na taitaia o nei mea na tutupu uma i le faaiuga e uiga i le suiga i le faagasologa o le taua na tutupu talu mai le Uluai Taua Lalolagi.

Summing i luga, e tatau ona taʻua o le faafitauli autu o le senituri mulimuli o le faafitauli o le taua ma le filemu. I le faaopoopo atu, o le talafaasolopito o tagata o loo auina atu i taimi uma le suega i le tulaga o le feiloaiga faaitulagi. Sa i ai i faalavelave faamamaluina lona tolu le meleniuma luafulu i nei fetauaʻiga faaauupegaina, lea na fesoasoani i le toe faaolaolaina o se taua a le lalolagi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.