Faavaeina, Saienisi
Leisa vevela
leisa vevela (leisa) o le faaliliuina atu o le malosi vevela tuuina atu e le galu eletise mai le tasi tino potopoto i le isi. E tulai mai ona o le malosi i totonu o le tino. I lenei tulaga ia faasalalau atu le umi galu mai 0,74 atu i le 1000 micrometers. Galu o loo i ai se umi patino, ua mitiia e le tino ma oo ai lea e ala i le siosiomaga. O le mea mataʻina o le leisa e mafai ona tupu e le gata i se siosiomaga patino, ae faapea foi i totonu o se gaogao. O lenei faagasologa faatupuina vevela - iunite o le malosi.
e mafai ona tupu le leisa vevela ona tali vailaau po o faaniukilia o le faataapeapeina ma le eletise, e pei foi i gaoioiga masini i luga o le mea faitino. O le malosi lea e faamaloloina mafai ona faaooina atu e ala i fesootaiga, i.e. le fegalegaleaiga i le va o mea faitino o le vevela maualuga ma le maualalo ma le ala i le faaaogaina o felauaiga i le suavai po o le kasa, po o le leisa (le vevela faaliliuina mai le puna i le mataupu). e matua aoga le auala e gata e maua ai le vevela. ave vevela tauaveina malosi, ma ina ua latou maua i le mataupu, ua manatu faapito lenei malosi - ma mea e tele. Ina mea faitino se lua ma le vevela e ese mai i fesootaiga o le tasi i le isi, ua faia o le vevela tafe, lea ua faamuta pe a faatusatusa i le vevela o le tino. O lea la, e tulai mai le leisa vevela. O lenei faiga e mafai ona tupu i le natura, f.t.t., i le siosiomaga, ma o lona uiga faafoliga, e pei o i se lamepa incandescent.
E tatau ona matauina e taalo tino uma malamalama faalavelaveina ma absorbs malamalama o isi tino. I le tulaga o loo i ai equilibrium vevela, ona ua emitted ma faavaivaia le a tutusa lava le leisa vaitafe mea taitasi. I lenei tulaga e mafai ona tatou tautala e uiga i le toesea ai o le vevela faagasologa o fesuiaiga o tupe i le va o le elemene. Ina ua le vevela o se tasi o elemene e maualuga atu nai lo le isi, o le sa i ai muamua le a susulu malosi le vevela i se tulaga sili atu nai lo mitiia mai le isi tino. O iinei e mafai ona e talanoa e uiga i le afioaga o le vevela faaliliuina le va o le elemene.
Mafaufau e faapea o le vevela leisa o ia lava ma lona uiga.
E iloa e faapea o le elemene o loo faamafanafana i se vevela maualuga, ua faamalamalamaina. Lenei aafiaga matautia ua taua o le leisa vevela. E faataunuuina e agai molecules o le mea ua i ai se vevela i luga o. O lea, susulu maualuga le vevela puupuu-galu vaaia i maualalo - umi infrared.
Mafaufau i le faataitaiga o lenei aafiaga matautia. O lea la, e nonofo ai i le tele o tulaga faamafanafana ma emitters vevela eletise. A lenei mumu emission o se helices vevela ma le leisa vaaia. Ma le leisa infrared tauaveina vevela, lea e faamafanafana ma le nofoaga.
Vevela leisa - o se ituaiga o le leisa o se equilibrium faapea e le o suia le faataamilosaga macroscopic. isi uma ituaiga o le leisa o lē equilibrium.
O le ute o le ave uma o le tasi. E tuuina mai i le ituaiga o galu eletise propagating i le vanimonimo. ua faia e le malosi vevela e faatupuina le malosi i totonu o le elemene tele. O le aofai o lenei ituaiga o malosi e faalagolago i luga o le vevela ma le meatotino faaletino o le tino, lea e faamatuu mai.
leisa vevela ei ai se matafaioi taua i faiga ma gaoioiga o le tagata natura. O le la o le paipa vevela malosi. Le malosi o le leisa vevela e tusa ma le 1.3 W / m 2.
O lea la, i equilibrium thermodynamic elemene uma o le faiga o le vevela e tasi. O le malosi o le leisa vevela lea e sau mai le tasi ua tauia le tino o e ala i le malosi lea ua faavaivaia e le faamatalaga tino. O se faagasologa e valaauina se emission vevela equilibrium.
Similar articles
Trending Now