FaavaeinaSaienisi

Luko mumu

O le faigata o se mammals carnivorous e patino i le aiga o canines. O lenei manu o salalau solo i luga o le paneta. Toeitiiti lava ituaiga o mammals ola i sone tau uma. Ma o le na faalagolago ituaiga o luko i le mea e nonofo ai.

Mo se faataitaiga, i le Atika, e mafai ona maua le luko Atika i le tundra - tundra ma le steppes - Steppe. I le faaopoopo atu i nei ituaiga o meaola, o le e tatau ona aofia luko genus luko, jackals, luko Asia, Arapi, sasaʻe, groundnut (Mekisiko), Italia, Initia, Iraqi, Austro-Hungarian, mumu, New usuina Guinea Taifau ma dingo taifau. O ituaiga e lua mulimuli o maile feral, faatasi ai ma le dingo - o se maile feral lona lua. O le lauiloa taifau totonu o le atunuu o se suli o le luko, o lea ua avea o se subspecies.

O le pepa faatumu rarest o se luko, o se ituaiga lamatia - o le luko mumu, po o mauga. ua tuuina atu lenei meaola i le teritori o Tien Shan ma Altai i le faasologa Malay, o le tumutumu o le subcontinent Initia ma Indochina. O le tele o le vaega o loo tu i Tutotonu ma Asia i Saute, e matele i le laʻuina ma vaomatua lona itu.

Ina ia sili atu ona manino mafaufau lenei aulelei, e tatau ona faia se faamatalaga auiliili o le luko mumu.

Lenei nai manufeai tele i se umi tino o 76 e 110 cm ma mamafa 17 i le 21 kg, ma a umi siʻusiʻu tautau mai le 45 i le 50 cm, e toetoe lava o le faafoega eleele. ua Red Wolf se tulaga tele, teisi luga lapotopoto, taliga, tuu maualuga i luga o le ulu. O le tuufaatasia foliga atoa o le manu o le vaega o se alope, taifau, jackal ma luko efuefu Rusia. O le muzzle o se itiiti puupuu ma acuminata, lea e aumaia o ia i le luko.

O se vaega tulaga ese o lenei ituaiga o lona lanu mumu e le masani ai, lea e eseese lava i tagata taitoatasi e faalagolago i ai pe o loo soifua le manu i se vaega o le tele. O le tumutumu o le siʻusiʻu o le luko mumu o uliuli.

Tuli nei e faasaunoa mafuli lafu aoauli o le 5 i le 12 tagata taitoatasi, e aofia ai sui o le tele o augatupulaga. Sootaga i le va o tagata saua teu. Ua matauina foi e faapea o le tane e ave se vaega malolosi i le tausiga o le fanau. Foi o le faamatalaga o le mea moni e faapea o le luko le lanu mūmū o le tele o isi ituaiga o luko, tasi le tane tasi - latou filifili se tasi o loo soifua le uo teine, sa ia tumau faamaoni ia te ia.

O nei e faasaunoa sili e foia i le crevices o le mauga po o le mavaevae o papa, le aloese mai le tatalaina o vaega manino. E ui lava i le taimi o le suega e mafai ona foliga mai se manu i le steppes, i le vaomatua, ma e oo lava i le toafa afe. Ae e maofa ai, e faia le sailiga na o ni manu feai le luko mumu, e le osofaia o le manu! Ma o le mea e 'ai e fafaga na o le vaitau o le taumalulu, le taumafanafana,' ai na o laau.

Ma eseese auala o sailia luko mumu i le aila, atelope ma aila i luga o le auala e uma le isi ituaiga. Ina ua maea uma, o le tele o le luko maua vete, uumauina ia e ala i le faai. O le tasi predator pounces i luga o le tagata e filifilia mai i tua. Lua po o le tolu luko le mea moni lava e lua minute e fasioti se aila tele mamafa poltsentnera.

Afai e tatau ai, e mafai ona faatoilaloina se lafu tele le povi poʻa (gaura), taika po o nameri. E ui lava i le ola moni, o le a le toe tau nei e faasaunoa le mo na o le lelei o le taua, ae o loo i ai taimi pe a, mo se faataitaiga, filifili se taika fia aai e aveese mai le luko, e pei o se manu iti ma le vaivai, latou loot maua faamaoni. Oi, o loo i ai e le o le a afio ifo a teu i soo se tasi!

"Red maile" - igoa Rudyard Kipling i lona tuufaatasiga o tala pupuu "O le Tusi e Lua Togavao" luko mumu. Sauā, matautia i meaola uma e ola i le vaomatua, e faasaunoa i le tala Tala fatu o le fefe, e oo lava i se taika Sher Khan ma Hathi le elefane. Ua faavae ata tifaga animated i le tala o le tusi a Kipling, o loo faaalia a mataʻutia, o le taua tele i le va o se teu o mumu luko ma nonofo dugimi o le vaomatua.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.