Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Mafuaaga o le nosebleeds i tagata matutua ma le fesoasoani muamua

Mafuaaga o le nosebleeds i le matutua e mafai ona eseese. Ina ia faailoa mai i latou ma le mautinoa, ua fautuaina ina ia feutagai a fomai ma le faatinoina o se suesuega faafomai. Afai o le a le vave ona oo atu i le falemai, lea e iloa ai le autu mafuaaga o nosebleeds i tagata matutua e te mafaia mai le tusiga gauaʻi.

faamatalaga lautele

Epistaxis (mafua ai le a faamatalaina matutua a itiiti o loo i lalo), ma tafetotoi mai le isu o manatu latalata ae le tutusa i tulaga faatauaina. Ina ia iloa po o le a le eseesega i le va o nei faiga pathological, o le a faamatalaina i latou taitoatasi:

  1. Nosebleeds. Lenei aafiaga matautia e tupu pe a le ipu toto sau mai le nasal ana ma sinuses paranasal ma nasopharynx. E masani lava, o lenei faagasologa ua mafua ona o le solia o lo latou faamaoni.
  2. Tafetotoi mai le isu. I le tele o tulaga, e tulaga faaletonu e tulai mai i le faaleagaina o le puipui ana nasal luga. I se isi faaupuga, o le faamaoni vascular momomo, lea o loo faatulagaina i le ulupoo.

punavai o le toto

Nosebleeds i tagata matutua ma tamaiti e mafai ona i punaoa eseese. O lea, e masani ona oo mai le toto mai le tamaitusi respiratory, esophagus ma e oo lava manava. I tulaga faapea, e tafe i totonu o le ana nasal e ala i le mea ua taʻua o choanae, o lona uiga avanoa lotoifale lea e fesootai le nasal ana ma faai.

e le o iloa e oo lava i o nosebleeds i tagata matutua ma tamaiti uma e sili ona oo fomai, ona o le membrane mucous o le tino ua tuuina atu le malosi i le toto, talu ai ua i ai se fesootaiga circulatory tele, lalagaina mai vaa laiti toto ma capillaries.

E tusa ai ma faamaumauga, o le tele e masani ona epistaxis faifaipea faaalia ai le atinae o faamai ogaoga. E ui lava o lenei pathology mafai ona feiloai ma i isi faiga e ese le soifua maloloina o tagata o vaitausaga eseese.

Nosebleeds: Mafuaaga

Mafuaaga o le epistaxis i tagata matutua ma tamaiti ua vaevaeina i le lotoifale ma aoao. Ina ia malamalama i le auala e ese mai tagata o vaitausaga uma, tatou mafaufau ia i latou i auiliili.

fanau

O le membrane mucous o le isu o le tamaitiiti e fai lava si maaleale, ona ma faigofie ona manua. Ona tuuina atu le toto o loo tuuina atu e lala o le alatoto carotid. I le 90% o mataupu i fanau maligi ai le toto o capillaries laiti ua lafoaia i le vaega antero-faatauvaa o le vasega fou o le ana lea, o le mea moni, o loo faasamasamanoa faasinomia eria Kisselbaha le tuuina atu o sone toto.

Ao laiti, e faaopoopo atu i mafuaaga aoao ma le lotoifale o epistaxis, maotua ma fafo. E aofia ai manua vascular mucosal:

  • tino i fafo (eg faamau fatu pi, penitala, vaega ma isi meataalo.);
  • ae ilo lona isu.

mafuaaga i le lotoifale

O le mafuaaga tafetotoi le lotoifale mai le isu o le fanau talavou e aofia ai:

  • rhinitis atrophic;
  • manuaga i le isu, e pei foi contusions po fractures;
  • patu i le fuaitau nasal (hemangiomas, angiofibroma po polyps);
  • mago membranes o le ana nasal lea e taitai atu capillary fragility (faatasi ai ma se nofo umi i totonu o se potu unventilated ma vevela).

mafuaaga taatele

mafuaaga masani nosebleeds fanau laiti e tatau ona faavasegaina o:

  • faateleina ai le vevela o le tino o le pepe;
  • faamai pipisi (f.t.t., SARS, mūmū fiva, fulū ma isi mea faapena.);
  • faamai toto i le solia o ana coagulation;
  • faateleina uunaiga intracranial po o le toto;
  • faamai o le ate;
  • faamai tuʻufaʻasolo mai i tupuaga (f.t.t., hemophilia);
  • faamalosi tino tele (i le taimi o gaoioiga, taaloga, ma isi);
  • suiga hormonal;
  • le leai o se elemene faapitoa Lolomi ma vaitamini i le tino;
  • overheating o le la, e pei foi mataua uunaiga maai (uunaiga ea).

tupulaga talavou

Tafetotoi mai isu - matautia faailoga pe afai lenei palasi tupu pe le masani ona tuuina atu faatasi ma headaches ma isi tiga.

E tatau ona tusia o le mafuaaga aoao ma le lotoifale nosebleeds i talavou e tutusa lava e pei o tamaiti laiti. Ae e sili atu masani lava, ona fesootai lenei palasi ma le tino o le tamaitiiti suiga hormonal (matua).

I le faaopoopo atu, o le toto mai le isu o se talavou e mafai ona tafe i se tulaga masani e tatau ai, e faateleina ai le toto ma le uunaiga intracranial ona o le popole psycho-faalelagona po o le faaletino tele. I se isi faaupuga, vaivai - o le mafuaaga aupito ono lenei o tafetotoi i fanau 12-16 tausaga le matutua.

tagata matutua

Le a le mea e mafua nosebleeds i tagata matutua? E vaevaeina foi i latou i le lotoifale ma aoao. I le ala, ma le tausaga, o loo tupu atili soo lenei aafiaga matautia. Mafaufau i auiliili, ma e mafai ona fesootai ai lea.

mafua i le lotoifale

mafuaaga le lotoifale o nosebleeds i le matutua e mafai ona avea e faapea:

  • matuitui po o le faaumiumi (valaauina atrophic) rhinitis ;
  • faiga faafomai po o taotoga (f.t.t., intubation nasogastric, faapupu sinuses, endoscopy ma isi mea faapena.);
  • tino i fafo i le fuaitau nasal (f.t.t., tatui), peʻa i luga o le mata, ma isi.
  • manua, manuʻa po o fractures o le isu;
  • nasal septum curvature ana;
  • benign (f.t.t., hemangiomas, polyps, ma angiofibroma);
  • mu (vailaau, vevela po o le leisa);
  • patu matuia;
  • masaniga leaga, o loo i pikiina lou isu.

O le mafuaaga mo le aotelega

A se isi mea e mafai ona mafua nosebleeds? Mafuaaga i tagata matutua (aoao) e masani ona ua taua e faapea:

  • faasoesa i le toto coagulation faiga ma ona faaletonu (f.t.t., leukemia) ma hemorrhagic diathesis;
  • leai o vaitamini K ma C i le tino, faaletonu kalisiu;
  • faaletonu congenital (f.t.t., faamaʻi Osler-Rendu, hemophilia);
  • pathology o le faiga vascular (f.t.t., toto maualuga, loto faamai, arteriosclerosis ma anomaly vascular);
  • tulaga ona o suiga faafuasei uunaiga pathological (sili ona taatele i pailate, eseese, vateatea, mountaineers, ma isi);
  • faateleina le vevela (mo se faataitaiga, i le faamai o le fatugao ma le ate, faamai pipisi);
  • pe overheated le tino;
  • o tulaga le paleni hormonal (f.t.t., i le taimi o maitaga, po menopause);
  • le faia o fualaau e taofia ai le toto clotting.

E tatau foi ona taʻua o le toto mai le isu o le tagata soifua maloloina e mafai ona oo i ai ona o le faigata tulaga po o se gaoioiga faaletino taua. O le mafuaaga o lenei palasi e masani lava a matutu po manavaina i totonu o le ea malulu (vevela taumafanafana po o le maatiati o le taumalulu).

E masani lava, tafetotoi mai le isu o tagata matutua le soifua maloloina e mafai ona mama ina ua uma ona aafia umi i le la (po o le mea ua taʻua o "ta vevela"). I lenei tulaga, matauina le tagata tinnitus, vaivai, headaches ogaoga, ma o nisi taimi leiloa o malamalama.

Afai tafetotoi i tagata maloloina tutupu ane ma e leai se mea e faia i le faamai i totonu matuia, e pei o se tulafono, e pei o se aafiaga matautia vave faamutaina ma le tele tele.

tagata matutua

Tagata matutua ua i ai se nosebleed mafai ona tafe mo le mafuaaga lava lea e tasi e pei o tagata matutua le soifua maloloina, ae i nisi nuances. O le vaega autu o lenei tausaga e faapea o le tagata tuai mulimuli ane capillaries tua o le isu e aveesea lona elasticity, na mafua toto profuse tupu.

E tatau foi ona taʻua e faapea o se tulaga sagatonu masani mafuaaga o lenei palasi i le galue toto maualuga matutua.

Aisea e le mafai ona tafetotoi mai le isu?

O lenei e iloa pe aisea nisi tagata taimi i lea taimi po o le faaauau pea ona matauina tafetotoi mai le isu. 4 mafuaaga autu:

  • faaleagaina masini i le ipu o loo i le ana nasal;
  • eseʻesega hormonal;
  • vailaau i le lotoifale;
  • po o le toto intracranial.

Tafetotoi mai le isu: mafuaaga, togafitiga ma le fesoasoani muamua

I tatou se tala auiliili o le mafuaaga e mafai ona tupu e pei a palasi i se tagata i se tausaga faapitoa. O lenei ou te manao e taʻu atu ia te oe e uiga i le auala e tuuina atu le fesoasoani muamua mo ia mea sese faalemataupu.

Afai epistaxis ogaoga tupu i tagata, ua fautuaina:

  1. Nofo i luga o se nofoa ma faapiʻo ane lona ulu teisi. Lafo toe lona ua le fautuaina, e pei o le toto, o le mea lea, e mafai ona faigofie ona folo, puaiga, po o le maua i le tamaitusi respiratory.
  2. Pe afai o le na mafua mai i overheating toto i le la, lea e tatau ona vave faaui i tua le tagata i le ata po o le nofoaga ventilated (sili malu).
  3. I le taimi o le toto ua fautuaina e unbutton le kola, ona tatala le faamalama mo ea malulu sili fou.
  4. I luga o le isu e tatau ona faia tumu taga ie i le aisa, po o fusi (solosolo) fufui i le vai malulu.
  5. Afai tafetotoi mai le isu o le umi, o le okeni respiratory o le e tatau ona fetaomi apaau a tamatamai lima i le septum isu ma tausia lelei mo le 10 minute.
  6. Mo faamutaina vave o le toto ona wetted swab (vavae po gauze) -th 3% peroxide fofo ma ulufale lemu lona isu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.