FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Minerale Norway. Natura, le tau ma alamanuia o le atunuu

E moni lava ua uma ona e iloa se mea e uiga i se atunuu e pei o Nouei. I luga o le lalolagi faafanua e mafai ona e maua ai o se tulaga o lo oi luga o le Scandinavian Penisula i Matu Europa. Matou te fautuaina atu ia faalolotoina lo latou malamalama e ala i le suesueina o minerale, o le tau, le natura ma alamanuia o le atunuu.

Mai le tuaoi i saute ma sasae Norway ma Finelani (736 km), Suetena (1630 km) ma Rusia (196 km). Na mulumulu e le itu i matu-sisifo Sami Norwegian, le Barents - mai le matu i sasae, o le Sami i Matu - i le itu i saute. 25 148 km o le matafaga.

O le teritori o lea Malo e aofia ai Island Bouvet ma Jan Mayen ma le faasologa Svalbard - o se iunite tau pulega faapitoa, e aofia ai Bear Island. Norway i luga o le faafanua o le lalolagi e tuuina atu i lalo.

E pei ona e vaai, faaloaloa le itu a le atunuu se fasimea vaapiapi (itiiti ifo i le 420 km faia ai le vaega ona lautele) i le Scandinavian Penisula, i le talafatai i matu-sisifo. E aofia ai foi papa uma, motu ma islets, o loo i le vai o le atunuu.

E tusa ai ma le faamatalaga o le 1984, sa 4.140.000 tagata le faitau aofai setete. Tupe Faavae - le aai o Oslo. ua vaevaeina atunuu Norway i 18 itulagi. ua valaauina i latou fyulke. Norway - o le gagana aloaia. krone Norwegian - tupe. O lenei atunuu e talu mai le 1960 tagata o le Europa Association Fefaatauaiga Free.

Le suauu ma le faasao o le kesi

tuuina atu le kesi i Norway - o se vaega taua o le tamaoaiga. faasao tele o kasa faalenatura ma le suauu o loo taulai i le Sami i Matu, i lona vaega Norwegian. O loo latou faatatauina i le 765 piliona mita kupita. m ma le 1.5 piliona tone, faasologa. E i ai se 3/4 masani fanua ma faasao le suauu i le atoa o le Western Europa. I le vai i matu o le Liʻo o Atika e pei ua maua tele faasao suauu. Norway e ala ia latou numera nofoia 11 nofoaga th i le lalolagi. Afa o kasa uma o lo o taulai i Sisifo Europa iinei. I lenei tulaga ia taunuu i le nuu 10 i le lalolagi Norway. punaoa minerale o le atunuu o se mauoa ma lautele. 16,8 piliona tone aapa suauu faamoemoeina ma kasa - 47,7 tcm. m. Suauu tuuina i Norway - o se vaega lea e aofia ai le sili atu nai lo le 17,000 tagata i lenei atunuu.

E silia ma le kuata o tupe teu faafaigaluega Norwegian o le fausiaina o fausaga opea viliina, lea o loo tu i le itu i sisifo o Bergen, i le Sami i Matu. Iinei, o loo i ai se tasi o le fanua tetele kasa faalenatura. O le tulaga viliina aupito sili ona tele i le lalolagi na fausia tonu Norwegians. O lona displacement o 1 miliona tone. Tulaga maualuga - 465 mita.

koale

I lenei tulaga o le teugatupe aupito tele i le koale i le vaega Atika o Europa. o loo i ai i latou i luga o le motu o Svalbard (Norway). Koale o loo maua i ni vaega toatele. E pei o le 2002 le koale punaoa i le eria o loo fuafuaina geologists Norwegian i le 10 piliona tone ono ma faasao faamaonia o le aofaiga lea e uiga i le 135 miliona tone faatuatuaina - .. 35 miliona tone o mafuli faasao koale ua i fanua Barentsburg, Mauga tafatolu. Longir (Paleocene), Grumant City. O le vaega autu koale ma 4 maina o loo i le vaega tutotonu o le itu i sasaʻe motu o Svalbard (Norway).

e le o faatapulaaina i luga punaoa minerale. Matou te taʻu atu ia te outou e uiga i nisi i le isi.

'oa uʻamea

Uamea'oa - o le punaoa autu o le uamea, lea ei Norway. sa iloiloina punaoa minerale o le atunuu i le 1999. E tusa ai ma le tausaga lenei, vaega eleele faasao o tupe teu'oa e Norway 6-7 nofoaga i totonu o isi atunuu uma o Europa. o loo faaalia ai le ituaiga autu e tolu i Norway teuina'oa uʻamea. O lenei Precambrian ferruginous quartzite (Bornevatn fanua lea faasao atoa o le 1 piliona tone, e aofia ai le 100 miliona tone - taua), magnetite,'oa hematite Cambrian-Silurian (teuina e uiga i Dunderlanna, manuʻa Ford) faapea foi hematite,'oa magnetite ilmenite, faavaeina magnetite (Rodsann, Telnes, tulafono laiti, ma isi).

vanadium

I luga o vaega eleele faasao o vanadium e tupu 2 i Sisifo Europa (ina ua maea Finelani) Norway. Minerale, o lea ua aveesea (ina vanadium i se faiga mama e le o maua i le natura), o le tele lava taulai i le fanua Rodsann. O le aofaiga o'oa ua fuafuaina e uiga i le 12-15 miliona tone.

Titan

faasao Norway o lenei minerale ua i ai se tulaga taitaiga i totonu o isi atunuu o Europa. aia tau alamanuia Major o eigersund itumalo anorthosite. O teugatupe aupito tele a Europa o lenei ituaiga. loʻu Telnes, faasao aupito tele a Europa o ilmenite (ata i lalo), e taua foi.

apamemea

Apamemea ua mafuli gaosia i le itu i matu mamao. E fanua foi o pyrites faaaogaina i le alamanuia o vailaau mo le toe faaolaina mai o tuufaatasi teio. I le faaopoopo atu, o le fanua o loo atiina ae ituaiga eseese o maa fausia, e aofia ai le mapu ma maa.

I luga o vaega eleele faasao o apamemea'oa atunuu i totonu o le pito i luga o atunuu Europa e sefulu, e tusa ma le 1999. taua tau alamanuia i Norway e apamemea vaega'oa: Sulitelma (Sulihelma), Trondheim (Fosdalen, Tverfellet, Lokket iā al.), Grong (Skuruvatn, YoMA).

isi minerale

I Nouei, i le faaopoopo atu i isi minerale, o loo i ai le'oa ario. I Kongsberg o ni'oa ario ma Bleykvassli ma Mufellete - teugatupe taitai-metala paʻepaʻe, lea ua aveesea le uamea. Foi i totonu o lenei atunuu ua faaagaga a auro (pyrite tupe teu), graphite (i le i ai. Senja Skalani),'oa phosphate (teuina code) nepheline syenite (motu Sherno), feldspar (itumalo Glamslann), oneone olivine (Aheym), talc (Gudbrandsdalen Valle, Filit Altenmarku), papa amu (Dahlen, Slemmestad, Kirholt), maamora (Lyngstad), dolomite (eria Kragero).

alamanuia i Nouei

Le taimi nei, i le tulaga o le tamaoaiga nofoia Norway nofoaga 26 faatasi ai ma isi atunuu i le lalolagi (e pei o le 2006). tagata o le uelefea o le tele faalagolago i le suauu faamamaina ma alamanuia kasa.

O le saoasaoa e telegese o le atiina ae alamanuia o fale gaosi oloa i le atunuu o fiafia ia i tatou. ua tatau ona totogi lenei e faatapulaaina tupe tupe faavae, faapea foi ma se maketi aiga vaapiapi. 26% o le galuega faatino atoa ma le 17% o le faafaigaluegaina i le sea malosi o le alamanuia fausia ma le gaosiga. alamanuia malosi-matuai ua atiina ae i tausaga talu ai nei. Alamanuia i Norway e aofia ai vaega tetele nei: electrochemical, ELECTROMETALLURGICAL, leitio, pulp ma pepa, shipbuilding. Le tulaga aupito maualuga o industrialization i le eria o faailogaina e le Oslo Fjord. Iinei e faasagatonu e uiga i le afa o pisinisi tau alamanuia uma i Nouei.

O le taitai o le paranesi o alamanuia i totonu o lenei atunuu, - electrometallurgy. E fausia i luga o le faaaogāina lautele o hydropower taugofie. ua faia oloa autu alumini o oxide alumini, lea ua faaulufale mai.

alamanuia vailaau

I le itumalo o Telemark i le senituri lona 20 amataga na faia ai le gaosiga o electrochemical. O le auala lenei o le amataga o le alamanuia o vailaau i totonu o le atunuu.

auina atu i fafo Norway i aso nei o mea papa faaaogaina tau alamanuia, fertilizers nitrogen, paints, alginates. Latou gaosia ai nofoia e le gata i totonu o Europa, e tau tulaga, ae e oo lava i le lalolagi. Ua atiina ae vave i tausaga talu ai nei, petrochemistry. I lona faavae sa i ai le tuuina atu o uga ma isi mea gaosi.

Nitrogen fetilaisa o se tasi o le oloa autu e maua mai le alamanuia electrochemical. e tatau Nitrogen mo lenei, ua aveesea i le faaaogaina o aofaiga tele o le eletise mai ea. E auina atu i fafo o se vaega taua o le gaosia fertilizers nitrogen.

alamanuia laupapa

37% o le atunuu ua ufitia e le vaomatua. E sili ona taatele i le vaomatua Norway ituaiga laau - Birch, Scots paina ma spruce. le taimi nei o le faaunegatupe i le Malo fafie i totonu o le atunuu o 2 taimi silia ma le 100 tausaga ua mavae. Uiga moni lava faatoaga o aiga ao tau vaomatua ma faatoaga. I latou i lenei atunuu tele. I Norway silafia e tele patino ma laiti eseese vaomatua aiga. O lenei ua faia ai tulaga lelei mo le faasaoina o le ola faalenatura o le atunuu. O se vaega taua o le galuega a le atunuu o le alamanuia pulp ma pepa.

inisinia

Tusa ma le 25% o loo faafaigaluegaina tagata faigaluega tau alamanuia uma i le gaosia o felauaiga meafaigaluega ma masini eseese. O le vaega sili ona taua o gaoioiga - vaa toe faaleleia ma shipbuilding, tuuina atu o mea faigaluega mo le auina atu ma le mana tupulaga. enisinia o afi - si alamanuia talavou i lenei atunuu. Faatasi ai ma le le auai o tupe faavae i fafo e le pou le taua tausaga na foafoaina shipyards ma gaosi oloa tetele, faapitoa i le tuuina atu o turbines hydraulic, fausaga opea viliina suauu i atunuu i fafo, tagata faatau ma alamanuia meafaigaluega faaeletoroni ma le eletise.

Lavalava, meaai ma alamanuia lavalava

Meaai, lavalava ma alamanuia lavalava e auina atu i fafo oloa laiti. Latou faamalieina manaoga faavae o le tulaga lava i le lavalava ma meaai. E tusa o le 20% o tagata faigaluega tau alamanuia uma i Norway e faigaluega i nei alamanuia.

iʻa alamanuia gaosi

e taua mo Norway toetoe lava faapea foi ma le gaosiga o le suauu ma le kesi. O le nofoaga autu o autu o iʻa gaosi - o Bergen, Stavanger, Trondheim, Alesund. O se vaega taua o le faifaiva Rusia o lo latou faiva e tuuina atu i Nouei mo gaosi. Rusia - o se tasi foi o le aupito tele tagata faatau o oloa iʻa. aquaculture Norwegian le tele o tausaga mulimuli e tolu ua atiina ae vave. ua maua aafiaga Rich mo le tuuina atu o mea faigaluega eseese mo le galueaina o iʻa, mataituina, ma tekinolosi tuuina atu i le fanua o le faagaoioia o iʻa.

Le toomaga o le atunuu

Aualofa ma fesoasoani punaoa Norway, e pei o so o se isi atunuu, e feaiaaʻi. E oo atu i le fesoasoani e faalagolago tele i ai, o le a oa ua i ai a le Malo. Norway - o se atunuu lea e nofoia se nofoaga tele o maugā laufanua. mauga Scandinavian - e sili atu nai lo le 70% o le setete. Latou faaloaloa mai le itu i saute-sisifo i le itu i matu-sasaʻe mo 1700 km. O le maualuga masani o le mauga Scandinavian o 1600-1900 m (maualuga - 2469 mita, o le galdhøpiggen mauga). Seaside vaega vaapiapi (e taʻua o stranflat) nofoia lowland. Latou lautele o 40-50 km. ua maua i latou e matele i le itu i saute o le atunuu, i vaega toalaiti, i le itulagi o Oslo Ford. I Fjeld (Plateau-peneplains) dissected e fjords (vanu) o le mauga. I matu o le atunuu o se maualalo plateau maugā taʻua Finnmarken. Lona maualuga e 300-500 mita. 1139 mita taunuu i le tumutumu aupito maualuga (o Chuokkarassa), o se vaomatua-tundra ma laufanua gornotundrovymi. Faatasi ai ma le Fjeld eseesega maai o le malifa dissected ma tifato loloto o le mauga Scandinavian. O mafuli taiga vaomatua. E pei ona e vaai i ai, e eseese le natura i Nouei.

I totonu o lenei atunuu, e tele motu (teio, Magere, Senja, Vesterålen, Lofoten). O le vaitafe aupito tele: Logen (Gudbrandsdalen), Glomma, Logen (Numedal). e faamatalaina foi natura Norway e le afioaga o le vaituloto. Latou nofoia e uiga i le 4% o le teritori. O nei vaituloto ua tele lava le aisa. O le sili - Mjøsa. E tusa o le 27% o le tulaga ua ufitia e le vaomatua. Atumotu Shpitsenbergen (Islands Spitsbergen, pito, Nordaustlandet, Bear, Barents iā al.) Ua faamatalaina i le alternating plateaus, faupuega ma vanu lautele. fiords faamoemoeina lona talafatai. tumutumuga Silisili iinei - Newton (maualuga - 1712 m). ufitia sili pepa aisa nai lo le afa o le atumotu. Permafrost atiina ae soo se mea.

tau

E ui lava i le mea moni e faapea, e pei o isi atunuu i matusisifo Europa, o Nouei e leai se eseesega taumafanafana mafanafana, e fananau mai i se tau lelei. O lenei manatu faaalia o le Fagaloa Tafe. Le tau i totonu o lenei atunuu o le gaoia, subarctic - i le mamao i matu, sami - i le talafatai. e faamatalaina foi atunuu Norway e se taumalulu agamalu lava. Ia Ianuari, o le vevela o le averesi e mai -12 ° C i le itu i matu ma le itu i saute - +2 ° C. e malu Summers (+6 ... + 15 ° C), e masani lava o matagi ma timuga malolosi. eseese lava Precipitation mai le 300 mm i le tausaga (itu i sasaʻe) i le 3000 mm (mafuli i malifa sisifo). I le malifa i sasae o le ipu intermountain faaalia tau konetineta. o pepa aisa tele Fjeld. O le vaega atoa o le aisa e tusa ma le 5000 sq. km. fjords faamoemoeina talafatai.

seismicity

Faaiʻu le faamatalaga o Nouei, faaopoopo se ulugalii o upu e uiga i le seismicity. Atunuu i totonu o le sone, faamatalaina i le gaoioiga seismic maualalo. Lona uiga moni lava, o le epicenters o ai le faia o mafuiʻe laiti o loo i le talafatai Atalani.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.