News ma Society, Siosiomaga
New Zealand: o le faitau aofai o le atunuu. New Zealand: density ma le faitau aofai
New Zealand ... Green Island, i luga o lona pueina talu ai nei mauga vaaiga autu o le "O le Alii o le mama."
lagona
I le vaega i saute i sasae o le Pasefika o lenei atunuu lanumeamata. Lua tele ma le a placer atoa, e aofia ai le tele o le faitau selau o tamai motu salalau i Niu Sila. O le vaega o le atunuu e mafai ona faatusatusa i le motu po o le teritori Iapani i le UK. ua i Niu Sila o se faitau aofai o tagata o e uiga 4.5 miliona tagata. O mea uma pulega i totonu o le aai laumua - Wellington. faiga o le Malo - o se Malo Faitupu faavae i se faatemokalasi Palemene. O le tulagaese o le nuu o motu e faapea o se tasi o le ua mafai atunuu atiina ae ia atiae ona tamaoaiga atoa i faatoaga. Talu Novema 2008, pule o le atunuu o le National Party, lea o loo faauluulu i Dzhon Tu, o le palemia.
Malo e aofia ai i ona sui auai o le tutoatasi o le motu, o le tupe lava lea e tasi - tala Niu Sila. O le Islands Cook, Niue, Tokelau, o le itumalo e le o se tagata lava ia-pulega, ma le teritori o Rusia o loo i le sone Antarctic.
tau
mafai ona fai si aulelei faitau aofai o tagata o Niu Sila le tau o le atunuu. O le vaega i matu o le o Island North mataupu tau subtropical, ae i le eria maugā o le matagi Antarctic e mafai ona aumaia i lalo i -20 tikeri. Le filifili o mauga maualuluga vaeluaina le atunuu e lua, faapea ai le vaevaeina i ai i totonu o sone climatic lua. O le vaega sili ona susu - le talafatai i sisifo o le motu i Saute. Na o se selau kilomita le mamao, i le itu i sasaʻe - le vaega driest o le setete.
I le tele o timuga o le atunuu e oo 600-1600 mm tausaga. O lenei aofaiga ua tufatufaina tutusa, vagana ai i le taimi o le taumafanafana matutu.
O le vevela faaletausaga averesi i le itu i saute o le 10 tikeri i le itu i matu - 16. O le masina tau malulu tele i le atunuu, o loo i le isi itu o le ekueta o tatou - Iulai. O le vevela i aso taitasi + 4-8 oz., O le po e mafai ona aveesea e -7. O le masina warmest o Ianuari ma Fepuari. O le vaega i matu o le atunuu e leai se eseesega tele i le vevela i le taimi o le tausaga, ae o le itu i saute i ai se eseesega o le 14 tikeri.
Aukilani - le aai aupito tele i le atunuu - o le vevela faaletausaga averesi e 15.1 tikeri. O lea la, i le taimi o le e mafai ona tulai vevela hottest e 31,1 tikeri, ae i le fata tau malulu tele e -2,5. O le vevela faaletausaga averesi e 12.8 Wellington (mai 1.9 e 31,1 i le tausaga).
I eria malutia o le numera maualuga o le atunuu o itula mugala. O le averesi, o le aofai o le 2,000 itula i le tausaga. O le toatele o le faitau aofai o maua e Niu Sila se aofaiga tele o le leisa la.
gagana
I gagana e tolu e mafai ona aloaia e talanoa tagata. iloa New Zealand le gagana Peretania, Maori ma Saini New Zealand. Taitai gagana, lea o loo tautala i ai le 96% o le faitau aofai o le gagana Peretania. o loo e faaaogaina mekasini ma nusipepa lenei gagana. Latou fiafia foi i le televise ma le leitio. gagana Maori - o le gagana aloaia lona lua e sili ona taua. Taga mo le tutuli maua le tulaga o se gagana aloaia i le 2006.
gagana New Zealand e latalata tele i le Australian Peitai, taofia ai le uunaiga malosi i le itu i saute o Egelani. Tutusa i lenei mea, sa aafia i se leo Aialani ma Sikotilani. Aafiaga ma aafiaga taua o le gagana o tagata o le atunuu - o nisi upu e faavavau i le faaaogaina o tagatanuu o le atunuu.
O le tulaga aloaia o le gagana Maori sa i le 1987. Ona talosaga i le taimi nei faamalosia i faalapotopotoga uma. o loo aoaoina le gagana i totonu o aoga. Ui o le tele o le aoga e mafai ai ona suesue uma e lua - le gagana Peretania ma le Maori. Le tele o igoa i totonu o le atunuu o latou aʻa i le gagana Maori.
I le faaopoopo atu, o le atunuu ua nonofo ai pea e sili atu i le 170 vaega gagana. O le faaaogaina silisili o Samoa, Farani, Saina ma Hindi. gagana Slavic i luga o le motu o loo faaaogaina faigata, talu mai le faitau aofai o tagata o Niu Sila, lea ua latou o se aiga, e laiti tele i le numera.
New Zealand Faalelotu
O le aofaiga o le faitau aofai o le New Zealand i aso nei - silia laitiiti 4.5 miliona tagata. O nisi o nei, 56% o ni Kerisiano. Sosoo ai i le tele o lotu e Anglicanism, Presbyterianism, Methodism ma Katoliko. Ona ua nofoia o latou nofoaga sikhisty, Hindus ma soo o isalama. E tusa ma le 35% o le faitau aofai o tagata o le New Zealand faia aʻe ai le undecided tagata o le lalolagi, e tauau ina tausia i latou lava i so o se lotu oi ai nei.
O le faitau aofai o le atunuu
O le faitau aofai o le atunuu o Niu Sila - Maori. Na muamua atu, i luma o le nofoia o le motu e ala i Europa, o sui o le tagata sa le autu o latou tagata. Ina ia aso, o le lalolagi o le aiga e uiga i 680.000 tagata e auai i lenei nuu.
I le faaopoopo atu i lo latou nuu, inhabits le ituaiga le Ausetalia, teritori a Kanata, ma o loo soifua i le ISA, o le UK ma laiti lava le aofaiga i isi atunuu.
I se faaliliuga moni mai le gagana, o le upu "Maori" o lona uiga "e masani ai". O lenei manatu faavae i aso anamua faaaoga ai e tagata ona iloa le tagata mai i le foafoaga paia.
sui Maori sa muamua e nofoia le motu. E faapena foi, e tusa e le manino le mea na faia e nei tagata, ae sa latou faatuina latou aganuu, fausia le malo, ua latou taʻua o Aotearoa. O nei tagata sa tautai tele e mafai ona malaga atu i le tamai vaa laitiiti i le Vasa Pasefika. I le sami, o latou na o vaega faasino sa le la ma le lagi ua tumu i fetu. O lenei malamalama fesoasoani ia i latou ia i ai i New Zealand umi i luma o le Europa. sa mafai ona tagata White iloa le motu ina ua maea le 800 tausaga, sa vaaia e le fitafita i ai - le fefe ma tutoatasi.
galuega o le faitau aofai
Masani, sa auai le Maori i faatoaga tausiga. na aumaia meaai faigofie ma slash advantageously ma susunu faatoaga. O se gaoioiga taua mo le Maori anamua o se taua. Ina ia aso, o tagata nofoia se nofoaga taua i le vaomatua ma faatoaga. amata vaa i taimi anamua, ma e tumau pea i lenei aso o se vaega taua o le aganuu. aoaoga faavae - vaneina o laau, basketry, lalagaina, foafoaga asoa, o le fausiaina o vaa. Mai so o se oloa o isi fua eseesega Maori le leai o so o se taʻua o le manu i le ata ma le vane faatagata. Le meateuteu autu o le tagata o se matuai faatupulaia le leaga, fasiotia i ituaiga eseese. O le mea autu o le faatusa - iloa tagata po o atua.
api
O le faitau aofai o tagata density na muamua lava maualalo o Niu Sila. ola Maori i nuu. latalata fausaga tasi i le isi, sa siomia e se pa e faia i laupapa po o se moat. o loo fausia fale ogalaau po o planks. sa ato i lau o le fale. Itupa ni loloto i le eleele i le potu o se cooler laitiiti i le taumafanafana ma le mafanafana i le taumalulu. I le faaopoopo atu i aiga e nofo ai i le nuu sa i ai le fale nuu, fale mo le tele o faafiafiaga ma le mauaina o le malamalama.
na faamalosia ai le faitau aofai o Niu Sila e fafauina ofu mafanafana, aua e le faatagaina e le tau alu i le taumafanafana uma faataamilo tausaga. Tagata masani ofuina ofu tino ma capes mafanafana. na faaopoopoina lavalava a tamaitai i le tali pito ofu mafanafana. Ina ia faamafanafanaina le pepa solo (e sili ona masani ai o le itumalo) i le alava i le taimi o tuufaatasia e lalagaina paʻu o manu po o manu felelei 'fulu.
O le faitau aofai o tagata autu o le auupega sa pisi tele ua masani New Zealand faia: u fanafana, tao, pou. faaaogaina Maori ma Mace, ma uluai pepa tui taʻua taiaha. Mo galueaina eliina laau faaaogaina advantageously. mailei faaaogaina advantageously tulimanu e puʻe manu eseese. O le vaneina o le meafaigaluega autu o cutters galulue faia o nephrite po jadeite.
uputuu
O le faitau aofai o tagata autu o Niu Sila ma le Maori i aso nei. I aso anamua o se tasi o tagata sili ona tumau ma le sauā. I aso nei, e foliga mai o le vao latou manatu o le olaga, ae o le mea masani mo i latou, e pei o taufeai. aai Maori o latou pagota i totonu o le talitonuga e faapea o le a faaliliuina i le mana o le fili ia i latou.
O le isi tu masani o le Maori - Tata. O se auala tiga e faaalia ai lo latou tulaga. Tamaitai laugutu teuteuina ma chins, tagata vali i fofoga atoa. Afai e lei faaaogaina o le ata lenei i le igolochnym ala masani - moni tamau peʻa i le paʻu o le incisors, sa pei o galuega o le sculptor. E leai se itiiti taualumaga āmataga sauā eseese - o se suega o le tiga tele o le onosai. I le faaopoopo atu, beheaded Maori fili, lea e mummify latou.
Maori i aso nei
Saili i mea a tagata i Niu Sila, e matua faigofie. I aso nei, o le lalolagi ua matuai taatele i siva le taua o le tagata, lea ua taua o "Hack". Mo Maori faamautuina le aia tatau faapitoa i lenei siva. Le taimi muamua, o le Hack o se siva sauniga, lea ua tuuina atu faatasi i se aufaipese a lagolagosua po o upu, alalaga i vaitaimi masani. Sa faia lenei siva ina e samania ai le agaga o le natura, po o luma o le taua. Le Malo o le Malo ua tuuina atu i le tagata o le ituaiga o le aia tatau e tau alaga o le meatotino.
aafia tele ai malo o le tu masani ma manatu Maori - i aso nei e le autau fasioti tagata. Ae peitai, o lo latou aganuu ma le taimi nei lava mauoa ma tulaga ese. A taua tele se vaega o le aganuu Maori io tatou taimi o galuega o faatufugaga faaleaganuu. Turisi asiasi Niu Sila, ia mautinoa e asiasi i le faaalia o mālō taulima ma faatinoga o mamanuina e tagata sisiva. E faamalosia e ave se ata o ituaiga i le lotoifale, ma sina mea itiiti e aoao atili e uiga i le filosofia ma le talafaasolopito o lenei nuu matagofie.
Similar articles
Trending Now