FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Newton - o le a lena? Newton - o se fuataga lea o le a?

Fisiki e pei o se faasaienisi e suesue i tulafono a lo tatou lalolagi, e faaaoga ai metotia tulaga suesuega ma faiga patino o iunite. e mafai ona faatulagaina iunite mana N (Newton). O le a le malosi, le auala e maua ai ma fuaina ai? Sei o tatou iloiloina lenei i auiliili.

talafaasolopito manaia

Isaak Nyuton - o se saienitisi iloga le gagana Peretania o le seneturi xvii, o le na faia se saofaga taua i le atinae o le faasaienisi faamatematika tonu. O ia o le tamā o le fisiki masani. Sa mafai ona ia e faamatalaina ai le tulafono o loo pulea ma tino selesitila tele, ma fatu o laau laiti o le oneone tauaveina e le tafe matagi. O se tasi o lona autu na maua ua manatu i ai o le tulafono o le gravitation aoao ma tulafono faavae e tolu o le inisinia, lea e faamatala ai le fegalegaleaiga o le tino i le natura. Mulimuli ane, sa mafai ona isi saienitisi deduce le tulafono a le eseesega o le malologa ma le see na ona o suesuega faasaienisi Isaaka Nyutona.

O se vaega itiiti o le teori

ua igoa faaletino tele i le mamalu o le saienisi. Newton - o se fua o le malosi. O le faamatalaina lava o le mana e mafai ona faamatalaina o se "malosi - o se fuataga Aofaiga o le fegalegaleaiga i le va o mea faitino, po o aofaiga faamatalaina ai le tulaga o le tino malosi po o le popole."

O le fuaina o faamamaluina i Newtons mo se mafuaaga. O le mea lenei saienitisi tolu e lē masuia o le "mana" o le ua faavaeina i le tulafono, lea e talafeagai i le aso nei. Sei o tatou iloiloina i latou i le faataitaiga.

O le tulafono muamua

Ina ia malamalama atoatoa i le fesili: "O le a Newton?", "Vaega o mea?" ma "O le a lona uiga faaletino?", e tatau ona iloiloina lelei le tulafono faavae e tolu o le inisinia.

O le mea muamua faapea mai pe afai o le tino e le oi ai so o se aafiaga o isi faalapotopotoga, o le a malolo. Ma afai o le tino i le lafo faatu, i le leai o so o se gaoioiga i le i ai, o le a faaauau pea lona faataamilomilo toniga i se laina saʻo.

Seʻi faapea i se mafolafola luga o le laulau o se ituaiga o tusi ma se mamafa faapitoa. Denoting malosiaga uma o lo o galue i ai, tatou te maua ai, o le malosi o le kalave, lea ua faatonuina faasologa agai i lalo ifo agai i lalo, ma se malosiaga tali fola (i lenei tulaga o le fuaiupu) faatonuina faasologa agai i lalo agai i luga. Talu mai le gaoioiga o le tasi i le isi faapaleni au e lua, o le tele naua o le malosi na oo mai e o. E tusa ai ma le tulafono muamua a Newton, e le o le mafuaaga lenei o loo i ai le tusi.

O le tulafono lona lua

O loo faamatalaina ai le sootaga i le va o le malosi i le faia i luga o se tino, ma le saoasaoa, lea e maua o se taunuuga o le malosi faaaogaina. Isaak Nyuton i le fausia o lenei tulafono mo le taimi muamua faaaoga le taua faifai pea e pei o se fua o le vaega tele o faaaliga a inertia, ma inertia o le tino. Inertia e faasino atu i le tomai po o meatotino o le tino ina ia faasaoina lona tulaga muamua, o e tetee aafiaga mai fafo.

Ua masani ona faamatalaina Tulafono Faalua e le fua faatatau nei: F = a * m; lea F - o le taunuuga o autau uma faatatau i le tino, a - saoasaoa, o le tino e mafua, ma m - vaega tele o le tino. faaalia mulimuli ane mana o kg * m s 2 /. e mafai ona faatulagaina lenei faaupuga i Newtons.

O le a Newton i le fisiki, o le faamatalaga o le a le saoasaoa ma le auala e faatatau i le malosi? O tali i nei fesili o le fuafaatatau o le tulafono lona lua o inisinia. E tatau ona malamalama o le galuega lenei tulafono mo na oi latou tino e agai i le saoasaoa saosaoa i lalo le tele o le malamalama. Mo le tulaga faatauaina o velocities latalata i le saosaoa o le malamalama, ua faagaoioia mo ni nai isi tulafono o le fisiki fetuunai vaega faapitoa i luga o le talitonuga o relativity.

Tulafono Tolu a Newton

atonu lenei sili ona manino ma le tulafono faigofie, o loo faamatalaina le fegalegaleaiga o ni tino se lua. Fai mai o ia o loo tutupu malosiaga uma taitoalua, o lona uiga, pe afai e tino e tasi e galue i se isi ma se malosiaga faapitoa, ma le tino lona lua, i le taimi, ei ai sona aafiaga i luga o le muamua o le malosi tutusa modulo.

O le faaupuga lea o le saienitisi o le tulafono e faapea: "... o le fegalegaleaiga o ni tino se lua i luga o le tasi le isi e tutusa ma le tasi le isi, ae i itu faafeagai."

Ia tatou vaai i le mea o le Newton. I le fisiki, e faia manatu uma i ofoofogia patino, ina tuuina atu ni nai faataitaiga, o loo faamatalaina ai le tulafono a le inisinia.

  1. Aquatic manu e pei o pato, iʻa, rane, po o le siitia i le vai po o luga o le vai ua mafua ona o le fegalegaleaiga i ai. fai mai ai le tulafono lona tolu a Newton e ala i le gaoioiga o le tino e tasi i se isi lava i taimi uma iina ma le tetee, o le tutusa le malosi i le amataga, ae sa faatonuina i le itu faafeagai. I luga o lenei faavae, e mafai ona faaiuina e faapea ua tatau ona totogi le faagaioiga o le pato i le mea moni o le a latou sosola ese mai i tua vae vai ma opeopea i latou lava i luma ona o le faatinoga e tali o le vai.
  2. Sikiurele pa - o se faataitaiga manino o faamaoniga o le tulafono lona tolu a Newton. O le a se pa sikiurele, masalo silafia e tagata uma. O se mamanu faigofie tonu, ma e foliga tutusa ma se uili, ma o se talipalau. Ua faatulagaina i le sela e fagafao pei mafai ona taufetuli squirrels po o isumu teuteu. Fegalegaleaiga o ni tino se lua, o le uili ma le manu tau atu i le mea moni e faapea o nei tino uma agai. Gata i lea, pe a tamoe anapogi le porotini, ona spins le uili i se saoasaoa tele maualuga, ma ina slows i lalo, e amata taʻai telegegese le uili. O lenei ua faamaonia toe lena gaoioiga ma le tali atu fata o taimi uma e tutusa ma le tasi i le isi, e ui lava i itu faafeagai.
  3. O mea uma e uunaʻia ai i luga o le paneta, agai i le na ona "gaoioiga e tali" o le Lalolagi. Atonu e foliga ese, ae o le mea moni le savali, na ona tatou faia taumafaiga e tulei le eleele po o se isi luga. Ma o loo tatou agai i luma, ona ua tatou tulei i tua le laueleele.

O le a Newton: a iunite o fua po o se aofaiga faaletino?

E mafai ona faamatalaina o le uiga tonu lava o le "Newton" e faapea: ". O se iunite o le fua o le malosi" Ma o le a le uiga faaletino o le ai? O lea, e faavae i luga o le tulafono lona lua a Newton, e le taua afua mai i isi, lea e faamatalaina o se malosiaga e mafai ona na o le 1 le suiga lona lua o le 1 kg o le tino mamafa fua faatatau o le 1 m / s. E liliu atu o Newton - o se aofaiga vector, o lona uiga, ei ai se faatonuga ... A tatou faaaogaina le malosi i se mea, e pei o le tulei a faitotoa, tatou te fesili uma ma le taitaiga o le lafo faatu, lea, e tusa ma le tulafono lona lua e tutusa ma le taitaiga a le faamamaluina.

Afai tatou te mulimuli i le fua, o le liliu atu o 1 Newton = 1 kg · m s 2 /. I le foiaina eseese faafitauli o le inisinia e masani ona manaomia e faaliliu Newton i isi aofaiga. Mo le faafaigofieina, pe afai o le tulaga faatauaina o nisi fautuaina e manatua ai le faasinomaga faavae e fusia Newtons ma isi iunite:

  • 1 U = Me 10 dynes (dyne - iunite i faiga CGS);
  • 1 U = 0,1 kgf (kilogram le malosi - o le malosi i le iunite faiga nati tau i le kalave o le faiga);
  • 1 U = 10 -3 puipui (iunite i le puipui faiga MTS 1 e tutusa ma le malosi e logoina saoasaoa o le 1 m / s 2 so o se faalapotopotoga mamafa i le 1 tone).

O le tulafono o gravitation aoao

O se tasi o suesuega e sili ona taua o le saienisi e suia ai lo tatou malamalama i le lalolagi, e le o le tulafono a le Newton o gravitation (o le kalave, tagai i lalo). O le mea moni, na ia taumafai e unravel le mea lilo o le kalave o le Lalolagi. Mo se faataitaiga, o le Iogann Kepler fuafuaina muamua e le gata ei ai le Lalolagi o se malosiaga faamaneta, ae faapea foi le tino i latou lava e mafai ona tosina le Lalolagi.

Peitaʻi, e pulea e faamaonia mathematically Newton le sootaga o le malosi tau i le kalave ma le tulafono o le lafo planetary. Ina ua mavae le tele o nei suesuega, saienitisi iloa ai le mea moni e le gata tosina le Lalolagi mea faitino, ae primagnichivayutsya uma tino tasi i le isi. Ia deduced tulafono gravitation, lea e taua ai e faapea so o se faalapotopotoga, e aofia ai le oi le lagi, ua tosina atu i se malosiaga e tutusa ma le oloa o G (le tumau tau i le kalave) ma le toʻatele o le tino se lua M 1 * m 2 vaevaeina e R 2 (o le faatafafa o le mamao le va o le tino).

maua uma tulafono ma Newton le fuafaatatau e mafai ona faia se faataitaiga faamatematika atoatoa, lea o loo faaaogaina pea i le sailiga, e le gata i luga o le Lalolagi, ae e sili atu foi lo tatou paneta.

Liua o le iunite

I le foiaina o faafitauli e tatau ona iloa o le tulaga prefixes Si, lea o loo faaaogaina mo foi "Newtonian" iunite. Mo se faataitaiga, i le faafitauli o le mea avanoa, lea toʻatele tele o le tino, e tele lava ina i ai se manaoga ina ia faafaigofie tulaga faatauaina tele e laiti. Afai i le faaiuga 5000 liliu N, ona o le a talafeagai ai le tali e faamaumau a 5 kN (kilonewtons). O nei iunite tau mai i le ituaiga e lua: multiples ma galuega. O i latou e sili ona faaaoga 10 2 N = 1 gektoNyuton (rH); Mati 10 N = 1 kilonewtons (KN); 10 6 N = 1 megaNyuton (MH) ma le 10 -2 N = 1 centinewton (cN); 10 -3 N = 1 milliNewtons (mN); 10 -9 U = 1 nanoNyuton (nn).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.