Faavaeina, Tala
O ai na muamua i Europa e oo atu i le talafatai o Ausetalia?
E iloa ai ua amata ona faafetai ai i le nofoia o Ausetalia le mauaina o James Cook. O ia o lē e faasilasila le laueleele fou e umia e le Tupu, na tuuina atu le igoa o capes ma gatai, faailogaina o le talafatai o le konetineta. Ae, o le mea moni, o mea e le matua faigofie. O le uluai Europa taunuu atu i le talafatai o Ausetalia e le Cook. Sa ia te ia le tele o muamua atu, o le felelei o le fuʻa o le malosiaga i vaa tetele o le taimi: Potukale, Sepania ma le Netherlands.
Terra Australis
E oo lava i aso anamua, o Europa ua mate i le Southern Itulagi, e tatau ona avea konetineta, faapaleniina le Itulagi i Matu. Lenei konetineta mythical o se punavai o musumusuga mo tagata suesue ma cartographers. I se taumafaiga e faatamaoaigaina o le a avea na faamoemoe Europa e Australis Terra mauoa ma lafulemu. Ae latou te lei taumafai se suesuega i tapulaa fuafuaina: o le mea moni e leʻi folafola latitudes maualuga se mea seila lelei. sa latou lauiloa mo lo latou afa faifai pea, ma e leai se tasi e aau i le loto. E le gata i afa o le sa fefe tautai o le puao mafiafia. E le gata ai, masalo, o le pogai lea o Ausetalia na maua mulimuli ane nai lo le motu o loo siomia ai.
faitau aofaʻi
Pe a mafaufau e uiga i le na muai taunuu i le matafaga o Ausetalia, e faia e lagona e taʻua Aborigines na nofoia le konetineta e uiga i le 40,000 tausaga ua mavae. Latou tuaa mai Asia ma sa mafai ona siitia atu i Ausetalia ona i na aso i le laueleele sa i ai se foliga ese teisi. Mulimuli ane, na faaesea Ausetalia le atunuu mai le toatele o le lalolagi, ua aliaʻe lava lemu latou aganuu. O le mea lea, o le Europa manumalo i le leo e tasi valaauina i latou "malaia."
Na muamua taunuu i le talafatai o Ausetalia?
I le senituri lona 16 anamua, colonialists Portuguese malamalama lelei i Islands Sunda. fai atu i tagata o le lotoifale o le atunuu o loo taoto i le itu i saute-sasaʻe. O le taunuu Potukale i luga o le matafaga i matu-sisifo o le konetineta, suesueina i latou ma maua ai le aoga. Nisi o faamaoniga o latou nonofo iinei ua latou tuua: a nai senituri i luga o le matafaga o Roebuck maua Bay fana Potukale.
I le senituri ogatotonu o le 16, na maua ai le isi eleele fou i latalata aiga - Papua (New Guinea). o loo maua i nei latitudes uma le motu (e masani lava o se faalavelave faafuasei), na iloa ai o se vaega o le Leiloa o Fanua i Saute, ae po o le Potukale po o le gagana Sipaniolo le teritori fou faagaeetia. sa matua ogaoga le matafaga, ma le tagata - o le matitiva. E ui lava o le laina o le talafatai Amerika ua vaega faailogaina, talafaasolopito e le faasaoina ai le suafa o le kapeteni, o lē o le uluai Europa e oo atu i le talafatai o Ausetalia.
O le gaoioiga a le Kamupani East Initia
I le taimi o le sailiga mo Terra Australis fiafia i Take, tautai Sipaniolo (Mendanya, Quiros ma Torres) maua le motu o Santa Cruz, faapea foi ma le Marquesas ma le Atu Solomona, ma faamaonia ai e leai se New Guinea Saute Lalolagi. I le senituri lona 17 anamua, faoa faamalosi le Holani le Potukale Islands Sunda, faavaeina e le East Initia Company ma ia auai i fefaatauaiga i Initia ma Sautesasae Asia.
Vasega o vaa Holani sa i le nofoaga o Asia, faasaoina le tele o taimi, e faaopoopo, taoto matua latalata atu i le Nuu o le hypothetical i Saute, lea na sailia malosi le Holani. E talitonu o le muamua taunuu i Europa i le talafatai o Ausetalia kapeteni Holani Willem Janszoon. O lenei mea moni e maua ai le faamaoniga i pepa aloaia. Tagata nofomau o feiloai Penisula Cape York Yanszon sili seila nai lo le agaleaga, ma faavavevave e folau ai i le kapeteni. Na tupu lenei mea i le 1606.
folau Tasman
E ui lava i le iloiloga le lelei Yanszon le laueleele fou ma ona tagata, o le faaauau pea ona auina atu Initia i Sasae Company lona vaa i le vai i le lotoifale. Le kovana fou o Batavia (Jakarta) - Anton Van Diemen - tofia i le 1642 e Apelu Tasman i soo se mea e maua ai fanua fou.
E ui lava i le afa, o le taunuu vaa le matafaga o Tasman sao le isi motu, lea na igoa ia o Fanua a le Van Diemen, ma tausaga mulimuli ane toe faaigoaina Tasmania. faasilasila Apelu lona umia o le Holani, ae sa ia le malamalama e muamua ia te ia - se motu po o se vaega o le konetineta. Ona ia iloa ai Niu Sila, lea o le le iloa Europa se mea, ma Tonga ma Fiti. Na maua e le vaega Islands maua muamua uma o le motu autu, conventionally taʻua "Holland New". O le tuaoi o le mailoa maui atu o Fanua South saute mamao.
Dampier i Ausetalia
sa aoga folau Tasman. I le faaopoopo atu, i le senituri ogatotonu o le 17, ua mafatia o ia i Netherlands se faasologa o toilalo i Egelani ma leiloa lona tulaga maualuga. Studies o le sami i saute faia le British. O nei, o le muamua e oo atu i le matafaga o Ausetalia, William Dampier. Na faalua folau i Ausetalia (New Holland) faia se suesuega o le matafaga i matu-sisifo ma ua ia tusia tusi e lua e uiga i ai. Faafetai ia i latou, a na lauiloa konetineta fou i le lalolagi (le Holani latou maua uma lilo).
malaga muamua a le Cook
avea lauiloa letenati Dzheyms Kuk mo lona tomai e le faatautaiga ma cartography. O le mea lea, e alu atu i le malo o Peretania e suesue New Zealand ma lona siosiomaga. Ae peitai, aloaia, sa na o le tausia o le tufaina o faia uigaese i le tisiki la (o lenei mea e fiafia i ai tagata e suʻesuʻeina fetu). I le faaopoopo atu, tofia James a "o le siteki mai" atunuu uma iloa e ia. Ina ua taunuu Cook Ausetalia, o le tausaga 1770. O le malaga suesue sili atu nai lo le 1,600 km talafatai i sasae. O nei fanua letenati taʻua Wales New South.
O ni nai strategically taua faalafi hoisted lona seila le fuʻa a Peretania. iloa foi Cook ma suesue le Aau papupuni Tele ma maua ua faia e Niu Sila i le motu e lua.
suesuega taua
Ina ua taunuu Dzheyms Kuk Ausetalia, ia tuta i le faga, na mulimuli ane lauiloa o piolosi Bay. Iinei, o le vaai British le laau matagofie ma manu e le o maua i luga o lo latou nuu. E talitonu na e igoa o le faga piolosi Bay i luga o le lotofuatiaifo o Banks saienitisi o le vaa. I le taimi lea, ia vave amata le au feteenaiga ma le faitau aofai o le atunuu. O le mea moni, o le nofoia British o Ausetalia na amata i le faaumatiaga o tagata i le lotoifale, lea i aso na sa manatu i ai o le faatauvaa.
E le mamao tele mai le Bay piolosi, Cook maua ai se taulaga talafeagai lava, lea, o le mea moni, fai mai le malo. Mulimuli ane na oo mai ai le muamua i se aai fou konetineta - Sydney. savavali seila i le talafatai i sasae, ma lapotopoto ma matu. tuuina Cook igoa i nofoaga taua uma ma tusia se faafanua o le talafatai. na le popole le British o le o le muamua e oo atu i le talafatai o Ausetalia. I latou e taua e faasilasila atu le tuuina o nei teritori. Ona latou tuua i ituaiga uma o faamaoniga o lona nofo, hoisting fuʻa ma faamaumauina ma le faaeteete a latou amioga.
Iʻuga malaga Cook
toe foi James i le matafaga o Niu Sila i le taimi o le malaga na sosoo ai, ae toe taunuu i Ausetalia. o lona galuega e faamaonia ai o loo i ai pea le Konetineta o Southern lilo. Ma ina ua ausia e Cook le talafatai i Ausetalia, ua uma ona ia iloa, e le pei o latou muamua atu, lea o loo tu i Niu Holland, ae i se isi mea.
Vaa sopoia le Liʻo Atika, ma alu e tusa ai ma e latitudes maualuga, lea e feiloai ma teu aisa ma icebergs. faia Cook le faaiuga talafeagai e faapea pe afai o le Konetineta i Saute, ma o loo i ai, ona e le mafai ona maua i ai, ma le aia i ai o le, e pei ona ufitia i le aisa.
A o Ausetalia, e ua 17 tausaga talu ona amata aloaia i totonu o vaa piolosi Bay taunuu ma faamaonia le nofosala mai Egelani, o lē sa e amata ai se olaga fou iinei.
sailiiliga
le mafai ona tatou fai atu ma le mautinoa o le na muai taunuu i Europa i le talafatai o Ausetalia, 'ae leʻi Cook. O lona tulaga taualoa o le a ia tatalaina toetoe lava toe le konetineta, suesueina ma le faaeteete, ma saunia ai le ala mo le nofoia e mulimuli ane ai.
Similar articles
Trending Now