MalagaFaatonuga

O fea oi ai le Islands Faroe? Faroe Islands: O fea o le ai?

tuuina atu emipasi Danish i Rusia e tagatanuu luga o se talosaga visa Schengen ma se faailoga faapitoa: "aoga mo le ulufale atu i le Islands Faroe." "O fea oi ai?" - ua le mautonu tatou. O le Malo laiti o Denmark, o le liliu mai, o se falepuipui foi. Ae peitai, e le teropika, ma e le mamao mai le metropolis. Ia, sei o tatou fai atu, e le ei ai lona lava palemene lava nofoaga i luga o le motu, e filifili e toetoe lava mataupu tulaga uma, sei vagana ai faiga faavae ma le puipuiga mai fafo. E uiga i lena, pe afai o le Islands Faroe, o le faasologa o loo nonofo ai, ma isi - faitau i lenei mataupu. O le a tatou taumafai e taʻu atu e uiga i le faatosinaga moni o le pito ma le auala e mafai ona e maua ai iina. Foi, o le ae aoao ai mea moni manaia e uiga i le talafaasolopito ma le uiga moni o le atumotu.

O fea oi ai le Islands Faroe

valaau tagata i le lotoifale ona atumotu Foryar. Faaliliuina, o lona uiga "Islands Mamoe". Fanafānauga o mamoe ma 'oti, faatasi ai ma fagota, ua leva ona avea ma ivitu o le tamaoaiga i le lotoifale. O lenei o le aofai o mamoe ei ai e uiga i le valu sefulu o afe. Sefuluvalu motu faia i le faasologa Vasa Atalani North taʻua o le Islands Faroe. O fea oi ai lenei mea i auiliili? I le va o Sikotilani ma Iceland. Ina ia Reykjavik mai Faroe Islands tusa ma le 450 kilomita i luga o le talafatai o Norway - 650, ma le laumua o Denmark - Copenhagen - o le toatele 1117. I totonu o lenei pito i matu o le faitau aofai o tagata homogeneity sparse ma le atunuu. E oo lava i le laumua o Torshavn (Island streymoy), le fale e na o le sefulu ma le iva o afe o tagata. O le aai aupito tele lona lua, Klaksvik, e lima afe o tagata. Ma e leai foi se motu lea e nofo tumau le tagata e toatasi. E Koltur. I le isi - mo 6-11 tagata. Faroese aofia 91,0% o le atunuu atoa. O le isi 6 pasene faailoa latou lava e pei Danes. I totonu o lenei nuu, ona o mafuaaga manino, e toaitiiti lava tagata malaga.

faamatalaga climatic

O fea oi ai le Islands Faroe, o le tau e le fiafia i ai le tagata o se lagi maninoa ma la mafanafana. Le tau iinei, ona o le latitudes maualuga, fai lava si ogaoga. Tausaga le faataamilo matagi malolosi, faia o laufanua i le treeless atumotu. E na o faatoaga faafoliga o conifers, mauga lefulefu ma maple. o se malulu ma le susu o le taumalulu. Ae peitai e le liu aisa le vai GolfStream i le talafatai ma e oo lava lagolagoina lona vevela o totonu o le 10 tikeri. I le taumafanafana ua faamafanafanaina na o le ea i le sefululima, ma timuga 280 aso o le tausaga. O le tele o precipitation pa'ū mai le amataga o le tautoulu ia Ianuari. Fogs iinei - e le o se seãseã, ae o le puleaina lelei.

Natura ma le laufanua

motu sefuluvalu uma talafatai fjords gaoa. Talu ai protruding le faasologa i luga o le vai o se vaega o le rift o le tuasivi Atalani, e matua maugā lo latou faaolatotoga. O le manatu maualuga - Slættaratindur tumutumu, lea e tu i le motu o eysturoy, mo le tele o tausaga unsuccessfully taumafai e faatoilaloina le feʻaei, ao lona maualuga e na o le 882 mita i luga o tulaga sami. papa Stacked Faroes papa basaltic i tua i le vaitaimi Cenozoic. O le motu sili ona maugā - Calcio - e aofia atoa o papa maualuluga. O le mea lea, e agai i le va o nuu laiti e toafa sa eliina tunnels. Mo lenei, ma le numera tele o ana ma ana sami, sa ia lona igoa "le fagufagu" (Flyut). Ma o le aupito itiiti maugā - Sanda. O fea oi ai le Islands Faroe, aua e te faamoemoe e vaai dunes oneone, ae o loo tumau pea iina. I mafai foi Sandia olioli i le vaituloto matagofie ma olioli fagota lelei.

tala

Tagata ua aoaoina lelei ai le Islands Faroe e uiga i le 700 tausaga. O le uluai nofoia o lenei atumotu ufitia e le vaomatua sparse sa tagatanuu o Sikotilani. Ae i le amataga o le senituri IX, na suia i latou e le Vikings warlike. Mo se taimi umi le Islands Faroe ua a manatu uia le va Scandinavia ma Iceland. Seia oo i le faaiuga o XIV senituri le faasologa faia i Norway. Ina ua mavae lena sa ia faasoa atu lana pule silisili ese i luga o le motu ma Tenimaka. I le 1814 na avea ai le gata i le matai e tasi o le atumotu. Pe a fitafita Nazi amata ai le galuega o Denmark, o le Iunaite Malo, sui Palemia Winston Churchill fefefe e toe taui atu. Ia Aperila 1940 na tulai ai le tagata folauvaʻa British i se osofaiga i le taulaga aai o Torshavn. e le i maua e le motu e le Siamani. I le 1945, o le tuua British le atumotu. I le 1946, sa faia ai se plebiscite i luga o le galuega faatino mai le Islands Faroe i Tenimaka. na valaaulia Palemene mo lauga i Copenhagen. O se taunuuga, na taunuu i se maliega e uiga i le a lava le lautele le tutoatasi i totonu o le Malo.

Auala e maua ai i le Islands Faroe

O le faasologa ua i ai na o le tasi le malae vaalele faava o malo. E tu i le motu o Vágar. O lona vaega e 177 km², ma le faitau aofai o tagata - e tolu afe tagata. Faatasi ai ma le tupe faavae ma le aupito tele motu o le atumotu - streymoy - fesootai Vágar auala faaofuofu lima kilomita eli i lalo o le alititai. Sootaga i le va o le nuu faavaeina lelei. auala tuai i le streamers mauga e nei faateleina suia i tunnels lalo o le eleele. Vaa e le ia te lagona i le faaesea atoatoa mai le lalolagi ma e oo lava i le tagata o Mykines STÓRA DÍMUN, ma se faitau aofai o tagata o le sefulutasi ma le ono, faasologa. Ae o le tagata tafafao mai iinei na ia lagona i le pito o le lalolagi, lea eo atu o ni Islands Faroe le i le vanimonimo le mavae o le sami. E mafai ona e oo atu i le faasologa mai le malae vaalele Copenhagen (Denmark), faapea foi Bergen ma Stavanger (Norway). I le taimi o le taumafanafana, o se auaunaga vaa masani. Na folau mai Bergen, taunuu i le laumua Tórshavn.

aganuu

Olaga i luga o le "mata o le lalolagi" i le manu o le a tu ese lava. Seia oo i le XVIII senituri o le tusitusia o le gagana Faroese, ae faasaoina le maoae anamua tuufofoga. e mafai ona e faamemelo i ai se aofaiga tele o lotu Medieval i luga o le motu. Tagata ua faaeteete lava e uiga io latou tulaga ese aganuu ma aunoa tausamiga musika. e mautinoa e faatau ai turisi i le oloa o le fulufulu mamoe lelei o mamoe i le lotoifale, ma foi taumafai le supo o mago iʻa kotu ma mago aano tafola - specialties e lauiloa mo le Islands Faroe. Lakapi nofoia i le olaga o le nofoaga faapitoa atumotu. Na faatuina le au i le 1930 ma aveesea lea i le Latvians. Ae e leʻi fiafia ai le faatoilaloina le tagata o le Islands Faroe. I le 1988, na FIFA le poloaiga i ona sui auai, ma i le 1990 e aloaia e UEFA.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.