Aoga:, Saienisi
O le a le malosi o le kalave
Na saunoa foi Albert Einstein o mea uma o loo siomia ai o ia o se vavega moni, ma e sa'o. Tatou i ai i le masani o le olaga i aso taitasi e masani ona tatou tuu le matauina ofoofogia o le natura, aveina mo tuuina atu. le mafai ona sola ese se taunuuga e tasi o le malosi o le kalave. O le tala malie e fesoota'i ma lona mauaina, e iloa e tagata uma: ua lava le faamanatu e uiga ia Newton ma le apu na pau i luga o le ulu o le saienisi.
Le manatu o le a le mamafa o le, e talia e se tamaitiiti ao tamaitiiti. O le mea lea, o le kiona fa'afefeteina o le kiona o le a suia ai lona alaga'i, alu ese i lalo, ma pau i lalo. Sledge roll down the hill. E timu timuga i le eleele, ma isi mea faapena. Ioe, ma tu'imomomoina ma tu'imomomoina mai le pau - i totonu foi ia i latou, "ia tuuaia" le malosi o le kalave.
O le lalolagi, e pei lava o isi paneta, e tosoina i ona luga ni tino faaletino ua pauu atu i le sone o le kalave. A'o fa'aitiitia le mamao mai le mea e tosina mai ai, o le malosi o le fa'aititia o le fa'aititia. Talu ai ua tosina kiona i le lalolagi, ae le o le laueleele i le faalava lele le kiona, e mafai ona tauaveina e faalagolago le faamamaluina i tino mamafa. O le isi fesili: aisea e le tupu ai le taamilosaga o se polo kiona, ma o le taimi lava e mae'a ai le pa'ū o le a le tupu? E manino lava, o le kalave e fa'aalia i le malosi, ei ai se tau taua e mafai ona fuaina, lea na faia e Newton.
Na ia mafaufau pe aisea e eseese ai mea eseese, pau mai i le maualuga e tasi, o'o i luga i taimi eseese. Ina ia maua, sa faia e le saienitisi se faataitaiga faigofie: na ia tuuina ni mea eseese eseese i se tioata tioata, mo se faataitaiga, o se polo polo ma le sulu sili ona mama. I totonu o le pa'u, na faia ai se masini moli ma liliu ai le 180 tikeri. O se taunuuga, o mea uma na i luga o le pito i lalo, na latou maua i le pito i luga ma i lalo o le gaioiga a le kalave fa'anatinati ifo i lalo. O le matamata i le pau, na iloa ai e Newton ua o'o uma mea faitino ile pito i lalo i le taimi e tasi. Lea na mafai ai e faapea, o le malosi o le kalave ua i ai le aafiaga e tasi i mataupu uma, e tusa lava po o lo latou mamafa.
Ae ui i lea, o le olaga o lo'o fautua mai le faafeagai: o le a pa'ū le malosi i lalo o le polo ta'avale. O le mea moni, e faigofie lava ona fa'amatalaina, ona o le ese'esega e le gata i le mamafa, ae fa'apea fo'i i le i ai o le ea, lea e fa'alavelave ai le pa'ū. O lenei tetee e faalagolago i le maualuga o le tino, foliga ma, o se taunuuga, maualuga. I lalo o tulaga lelei, pe a lava le lapoa o le fanua, o le mamao mai le mea faatosina (planeta) e foliga mai e le gata, ma e leai se mea e aafia ai i le va o mea pa'u ma luga, o le pa'ū o le a tutupu faatasi ma le saoasaoa lava e tasi. I le taimi lava lea, afai tatou te amana'ia le mea moni e faapea, o le malosi o le kalave o le malosi lea e pipii ai tino, o le mea lea, i le mamao e le i'u (tulaga lelei masani), o le mamafa o le mea pa'ū o le a a'afia ai foi le pa'ū. I se isi faaupuga, e ui lava o le paneta o loo i ai se aafiaga F = m * g i luga o le fulu ma le polo, latou te tosina mai foi le paneta. Ae talu ai ona e le tutusa le tele o tagata, ona mafai lea ona le amanaiaina lenei malosi "faaopoopo" i le fuafuaina.
O le gaioiga o le kalave e fa'amaonia ai mea uma e tutusa lava le saoasaoa, i le fogaeleele o le 9.81 m / s². E pei ona fa'aalia, ma le mamao e vaivai le malosi, lea na fa'amaonia i fua i le pito i luga o le atemosifia - o lo'o i ai se saoasaoa o le itiiti ifo i le 9 m / s². O le vave o le kalave e faalagolago i le maualuga o le mea, o lea, i luga o le Sun o lenei tau e o'o atu i le 273 m / s sq.
Ina ua mae'a ona faia ana suesuega, na filifili ai Newton o le malosi o le kalave o se oloa o le tino o le tino mo le saoasaoa, ma faia ai lana faiga lauiloa F = m * g.
E tatau ona maitauina, o le faagasolo mai lenei faiga, e mulimuli mai: g = F / m. aumaia ai le tulaga lenei mo le saoasaoa o le kalave - ". Newton / kilogram" O lenei igoa e tutusa ma le "m / s²".
Similar articles
Trending Now