News ma SocietyAganuu

O le a le ofu o le lima o Nouei. O lona tupuaga ma le talafaasolopito.

Ofu o lima, faatasi ai ma le fuʻa, o se tasi o faailoga autu o le setete. sa latou tagavai i aso anamua uma aiga tautupu. E le gata sa avea ma faailoga iloga o aristocrats ma faipule, ae faapea foi o se ituaiga o ala o faasalalauga le teuina. Ma mea uma i le mamanu o le ofu talaloa o lima ei ai lona lava taua ma le uiga. ofu Norwegian o lima ma ua i ai se talafaasolopito umi. Auala ma le taimi o le ofu o le aao o le Norway o mai ai? Faamatalaga ma le uiga o le taimi ua tuanai o le atunuu, e mafai ona ia taʻu mai - mulimuli ane i lenei mataupu.

Ofu o le aao o le Norway i aso nei

O se tasi o faailoga o le tulaga sili ona taua, o le ofu o le aao o le Malo o le Norway, faapea foi ma le tele o isi faatusa, fuafuaina i le tulaga o se talita, lea ei ai se lanu mumu loloto (e masani ona faamatalaina i le "mūmū" upu). O loo faaalia ai o se leona auro, o lo o umia le vae i luma o le toʻi uamea taua - o le au ua faia i le auro, ma le lau - e faia i ario. O le ulu o se leona ma se talita faapaleina o ia lava o le pale.

I aso nei i le faamatuu atu o le ulu o le tulaga ua i ai se ofu talaloa patino faapitoa o lima, lea ua faailogaina i le afioaga o le faailoga o le Poloaiga o St. Olav ma ofu tele. I lenei tulaga, o le pale Norwegian faapaleina ofu nai lo le talita mumu pogisa.

Ofu o Auupega ma tulafono

E pei o le tele o pulega o le lalolagi, i Norway talu mai le 1937, o le galue a le poloaiga a le tupu e uiga i le ofu talaloa tulaga o le lima:

  1. ua faatusaina i le Malo faatusa o Nouei i le tulaga o se auro leona faapaleina, o loo i fanua mumu pogisa. leona Forepaws lo o umia se toʻi ario ma a au e faia i le auro.
  2. tagavai Malo ei ai le faiga o se talita, lea, i le taimi, e tatau ona faaipoipo le pale tau tupu. Laasia ma noatia ai le mana e hallmarks o corona.
  3. O le pulega ua naunau e sui ma faaaogaina le Malo tagavai i lana pule faitalia toatasi, e noatia e faamaopoopo suiga uma i le Matagaluega o Mataupu Tau le Va i Fafo. O le ese o le taimi na amataina ai suiga e ala i le Ao o le Malo.
  4. Malo faamaufaailoga a Norway e le pepa o le faailoga le Malo ma le faaupuga i le igoa ma le igoa o le tupu o loo siomia o ia.
  5. Mai le taimi nei i luga, o le Royal poloaiga o le Malo Press ma le Malo faatusa o 14/12/1905 le a faalēaogāina.

Le amataga mai o le ofu talaloa o le lima

O le foliga mai o se leona i le ofu talaloa o le lima o le tupu Norwegian faatatau i le faaiuga o XII - vave XIII seneturi. I luga o le laupapa o le pule o le taimi, talu mai Haakon Hokonssona, sa i ai se leona. Mulimuli ane, Korol Eyrik II Magnusson, o se atalii o le atalii suia o Haakon Hokonssona tagavai ata, o se ulu o leona faapaleina ma faaopoopo i lona sisii battleaxe. Le ofu fou o lima mo le taimi muamua e mafai ona vaaia i luga o le tenari siliva, ua tuuina atu e le Tupu o Erik Magnusson i le 1285. Talu mai lena taimi, o le ofu o le aao o le Norway pea faatusa i le faatusa o se auro leona faapaleina i luga o se fanua mumu pogisa, o lo o umia i lona sisii a matau ario ma a au auro.

O a ituaiga o faamatalaga o loo tauaveina ai le ofu talaloa o le aao o le Norway? O le aoga o se leona i heraldry - o le mana, ma le taua-matau o se auupega lauiloa i le Norse anamua. Foi le matau o uiga o St. Olav, paia i Tagata Ulu i le Norway. O lona uiga, afai e te talitonu o le "mea maoae na faatino o Olaf le Agaga" o le mafuaaga o lona maliu.

Faatusa o le suiga i le tele o seneturi

e le i tuuina atu i Norway so o se tulafono ma tulafono e pulea ai le faaaogaina o le tagavai po o le sao atoatoa o le faatusa, faapea mo le tele o seneturi na suia ai mamanu. O lea, i le au matau tuai Tutotonu Ages umi malie, ma amata ona tutusa sili atu i halberd le toʻi. E na o le faafetai i se poloaiga a le tupu o le 1844 i sisii leona reappeared masani taua-matau ma se au puupuu.

I le taimi o le Reformation (XVI-xvii tele o senituri.), Sa i ai se tu masani e faaalia ai le ofu Norwegian o lima surmounted e se pale tau tupu, i lenei masaniga faavaeina atoatoa e uiga i le 1671. I le taimi lea, na suia sau faaalia tapunia le pale tau tupu Medieval, pito a satauro ma le mana.

Mo le tele o seneturi, na pulea Norway e Suetena ma Denmark, ma e na i le 1905 na maua tumu le atunuu tutoatasi. tuuina atu e le tupu fou filifilia se poloaiga lea na faaaogaina le galuega faatino o le faailoga. O lenei o le ofu Norwegian o lima e tatau ona faaalia i luga o le Medieval le tuufaatasiga, e pei o i faailoga ma matutua tupe XII-XIII seneturi. ata faatusa mulimuli ane suia faʻalua - i le 1937 ma le 1992, ae sa le taua nei suiga.

mea moni mataina

I le XII meafaigaluega faaaogaina lava tauave fitafita senituri ma se pulou tapunia ma sa le faatagaina o ia e vaai i fofoga o se toa e moni faatiga e taulai atu i le fanua o le taua. e mafai ona vaaia Decals mo lenei mafuaaga, mo se faataitaiga, i le laupapa o faasalalauga po o raincoat fitafita.

E manaia le tele o taimi i luga o le lima o nisi o setete o Matu Europa ma Scandinavia mo se taimi umi sui ni nofoaga e isi atunuu mo nei manu e pei o le leona pe nameri. leona Ata o lo o umia se matau, po o ae, a halberd, o ia foi o le taimi nei i luga o le fuʻa o Nouei i le 1814. Leona ma nameri, e tusa ma heraldry, faatusa i le malosi, lototele ma le agalelei. O le iloaina o lenei mea, e mafai ona e malamalama i le uiga o le ofu talaloa o le aao o le Norway mo le tagata i lenei atunuu i aso nei, ma o le ā lona uiga i le taimi ua tuanai.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.