FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

O le a se lichen? Lichens i le natura. pepa lichens

Ina ua uma ona faitau le tusiga lenei, o le ae iloa ai le mea e aofia ai lichen, o ituaiga o nei laau, e faapea foi le matafaioi latou taaalo i le natura ma le gaoioiga tau tamaoaiga o le tagata. O le a tatou iloa e uiga i le auala latou te mitiia susu, faamatala o latou metabolism.

O fea o loo i ai lichens?

Lichens ua siitiaina i le ola e oo lava i le tulaga toughest, ua masani ona faatulagaina ai isi meaola ola e lē mafai ona i ai. Latou te o atu i le itu i matu ma le itu i saute i le isi laau. I le Himalayas, na maua i latou i altitudes luga 5600 m.

Lichens, le tele o faataitaiga o lea e mafai ona toetoe lava o so o se luga, pe mago papa toafa matutu, āviʻiviʻi totoe po o bleached ivi manu oti. Se ituaiga e tasi (Verrucaria serpuloides) soifua mo se taimi umi e goto ifo ai i le vai aisā o le Anetatika ma le isi (Lecanora esculenta) tauaveina e le matagi. Ma e ui lava o le lichens aotelega e matuai nofouta i ituaiga uma o otaota tau alamanuia, o lenei ituaiga o Lecanora conizaeoides, vaaia thrives i aulelei nofoaga palapala.

pepa lichens

E tusa ai ma le tuputupu ae o uiga o le iloa uma o ituaiga o nei laau (ma o latou 15 000) ua vaevaeina i ni vaega autu se tolu. faamatalaga puupuu o taitasi.

Foliose manuia i vaega ma timuga mamafa. A o ou atonu mate o oe, ua igoa ia i latou ona o le mea moni e faapea i lo latou ituaiga tutusa laulaau. O se tasi o lo latou ituaiga o loo faatusa i le ata i lalo.

O le vaega e sosoo ai - crustose (cortical). O i latou o e tetee atu lamala ma o lea predominate i le toafa. Fua lichens fesootai vavalalata ma le substrate, ua tuputupu ae. Caloplaca heppiana, mo se faataitaiga, e masani ona maua i luga o le puipui ma gravestones. Lenei ma le tele o mea e tutusa ai faatasi ma ia laau o ituaiga o le fiafia ia i tatou e faaaoga e pei o le substrate o faailoilo tausaga. e masani ona lanu sesega Lichens o lenei vaega ma e pigmented a taligaʻimoa.

Mulimuli ane, bushy mafai e susu mai le ea ma ua matele i latou i le vaega o le tau susū. O le tele ma foliga vaaia o le laau o le naunau ia i tatou e matua eseese. O nisi oi latou ua avea le umi vulu o 2,75 m po o le sili, ae o le isi o toe i ai se pinhead.

O le a se lichen?

O nei meaola o loo maua mai laau e patino i matagaluega eseese e lua: mai algae ma lega. Faamatala mai sili atu e uiga i mea o loo i le lichen. O le faatusa o se tasi o faataitaiga sili ona faamanuiaina o mutualism. O lenei faaupuga o loo faatatau i faiga faapaaga aoga e mafai ona faavaeina i le va o meaola dissimilar lua.

vaega Algal - se elemene taua o le mea o loo i le lichen. e masani lava o lenei pe lanumeamata po algae lanumoana lanumeamata. Taligaʻimoa vaega - o le sui o marsupials fungi po ascomycetes. Faatasi ai ma le faatagaga e le masani, e lichens ua na o laau lea e aofia ai o se ituaiga e tasi o le lega, ma se ituaiga o algae. O le e gata ai, e tele lava i le tuufaatasiga o nei laau (sili atu i lo le 50% o le ituaiga) e aofia tasi-celled alga green Trebouxia, ae atonu ei ai isi.

O lea, e lichens o meaola e aofia ai se lega ma algae, ua tu i le nonofo faapouliuli taufai aoga. O le isi faataitaiga. Xanthoria parietina (ata i lalo) e masani lava ona maua i luga o le papa i le talafatai, e pei foi i luga o le puipui ma le taualuga o le fale. Lona tino moli fruiting patelliform (apothecia) structurally toetoe indistinguishable mai le fruiting tino o le lega faaesea.

Ina ua oti le lichen mafai ona vaaia manifinifi vaega pito i luga mau milo hyphae fungal. sela taitoatasi o algae green aofia. Uiga moni lava lichen o se tino o lona tino e aofia ai loosely milo hyphae fungal, lea o lo oi lalo o se isi vaega hyphae manifinifi tutusa i le pito i luga.

Le tuputupu ae o lichens

Latou tuputupu ae lemu lava. Sili ona crustose ituaiga seasea tuputupu ae i le tele i le tausaga e sili atu i le 1 mm. Isi ituaiga o lichens tuputupu ae teisi vave, ae latou faaopoopo e le sili atu 1 cm i le tausaga. E faapea o le tele o ituaiga o nei laau e tele tausaga alualu i luma; Latou te talitonu o sui faapitoa o nisi ituaiga Atika e matutua atu nai lo le 4000 tausaga.

Faatasi ai ma le lihenometrii mea ua taʻua, t. E. le fua lichen lava fuafua le tausaga o luga o le papa. O lenei auala glaciers ma megaliths tuu atu i ¯ tausaga (boulders tele) sa faapipiiina. na maua e le gata i le Eseta Island i le Vasa Pasefika.

tausaga Advanced o nei laau e faaalia ai ua ia i latou se faalapotopotoga maualuga se tulaga sagatonu ma o le sootaga i le va algae ma lega lelei paleni. Ae o le e leʻi manino le natura moni o lenei sootaga.

metabolism

algae Photosynthetic, e pei o isi laau lanumeamata saunia meaai mo paaga, e pei o le lega e leai se chlorophyll. ua synthesized carbohydrates faigofie e le algae, tutu e ia ma ua faavaivaia e le lega, ua faaliliuina i isi carbohydrates. O lenei carbohydrate metabolism ma o le faavae lea o le sootaga i le symbiotic na taitai atu ai i le faavaega o lichen. O le suiga o le meaai mai le algae i le lega e ese le anapogi: na iloa ai le fungi taimi e faaliliu ai le maua sugars mai algae, e tolu minute mai le amataga o photosynthesis.

susu mitiia

Lichens, popoga a le tele o le susu, suia tele le aofai. Taua ma faateleina lo latou maualuga. Tuueseeseina o totoga o le tuuina atu ma mitiia susu, o nei laau nu. faatinoina paʻu o nei galuega uma e lua. O loo i ai foi se lichens masini e puipuia ai i latou mai le transpiration, ua lelei atiina ae, mo se faataitaiga, o le laau vascular. O le toatele o tatou e fiafia i meaola susu maua i le ea, nai lo le eleele. Latou mitiia ausa vai. Na o ni nai ituaiga faapipii atu i le substrate, maua le tomai e le susu mai ai.

O le faaaogaina o lichens

Lichens e eseese i talosaga natura: auauna atu o manu meaai (f.t.t., tala mo le lua-vaetolu o le tia meaai), faaaogaina o se mea mo manulele faamoega saunia se nofoaga mo se plurality o ituaiga o invertebrates laiti e pei o ticks, beetles, pepe ma sisi. Latou te aumaia faamanuiaga i le tagata. Otootoga o lichens faaaogaina le taimi e tasi mo dyeing, lea na suʻi pito ofu Sikotilani. O nei maua samasama, enaena, mūmū ma le pāuli
vali. maua counterstained lanu vailauga.

limulimu Icelandic (Cetraria islandica) mo le sili atu i le lua seneturi, faaaogaina o antitussives. Auai i nisi lichens acid usnic, faaaoga le tausia o se tagata manua papaʻu ma le fatafata vaivai.

ua maua suesuega po nei i latou fualaau e lelei e faasaga i faamai e pei o le nimonia ma le fiva mūmū. I le faaopoopoga, o nei laau o loo faaaogaina i le alamanuia. O lea, mai le sp Roccella lichen. E maua se litmus faapitoa - o se faailoga vailaau e liliuina le mumu i lalo o tuutuuga acidic ma lanu moana i alkaline.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.