Faavaeina, Tala
O le faiga poloaiga o le Liki o le Malo
O le aafiaga matautia o le faiga poloaiga faaali mai ina ua mavae le Uluai Taua Lalolagi. O malosiaga manumalo taumafai e faaaoga e faatuina se poloaiga le tumau i le nofoaga ua vavae ese mai le losers (Siamani ma Turkey) itu.
latalata East
O le faiga poloaiga fou na oo mai i le malosi ina ua uma ona sainia i le 1919. O le Feagaiga o Versailles. 22 mataupu pepa aloaia e faamatala le taunuuga o le kolone o le malo faatoilaloina.
na aveesea Turkey o ana meatotino uma i Sasae Tutotonu. E ola pea toatele atunuu Arapi. malilie atunuu-manumalo o oganuu faatulafonoina e tatau ona tutoatasi i le lumanai. I lenei taimi na latou maua i latou lava i lalo o le faafoega a le malosiaga o Europa.
na tuuina mai Mesopotamia i le Malo o Peretania. I le 1932, na tutoatasi nei teritori ma faavaeina le malo o Iraq. Faigata o le tulaga i le Palestinians. avea teritori faatulafonoina foi e lenei Peretania. pulega faava o malo iinei alu ai seia oo i le Taua Muamua o le Lalolagi Faalua. Ina ua uma ona faamaeaina i le 1948, na vaevaeina ai le laueleele i le va o Isaraelu Iutaia, o Ioritana ma le malo Arapi Palesitina. na le faatagaina ai vaega o le faiga o poloaiga e foʻia ai le feteenaiga i le va o vaega auai tau e lua. O i latou tagata Iutaia ma tagata Arapi. ua talitonu uma i ai aia tatau faaletulafono i Palesitina. O se taunuuga, o le afa lona lua atoa o le XX senituri (ma o le aso foi), na tupu ai o lenei feeseeseaiga faaauupegaina.
tuuina itumalo Suria Farani. O loo i ai foi le sa faapipiiina faiga poloaiga. I se aotelega, sa ia toe faia le mataupu faavae o le pulega a Peretania i atunuu tuaoi. poloaiga faaiuina i le 1944. oganuu uma Tutotonu Sasae o se vaega o Turkey, auai i le «A» vaega. O nisi o le laueleele o le sa avea muamua Ottoman Malo, i le taimi lava ina ua mavae le taua i le lima o le au Arapi. Latou te faavaeina ia le Arapi po nei Saudi. Sa fesoasoani le British le faagaioiga o le atunuu Arapi i le taimi o le Uluai Taua Lalolagi. Sailiiliga auina iinei le lauiloa Lawrence o Arapi.
Aferika
na aveesea Siamani o lo latou nofoaga uma, lea ua ia faia i luga o ni nai tausaga ua tea talu ona faavaeina le Reich Faalua. avea Aferika Tanganyika a teritori faatulafonoina i lalo o le faafoega a Peretania Tele. Urundi Rwanda ma siitia atu i Belgium. Saute-Aferika i Sasae na faaliliuina atu i Potukale. tauaveina nei kolone e «B» vaega.
Mo se taimi umi na faia ai le faaiuga e ala i le nofoaga i le itu i sisifo o le konetineta. O se taunuuga, ua faamauina i le faiga o poloaiga o le mea moni e faapea sa vaeluaina i latou i le va o Peretania ma Farani. South Aferika i Sisifo mai po nei Namibia i lalo o le faafoega a Union o Aferika i Saute (South vailaau Aferika).
O le faiga poloaiga sa i ai se aofai o vaega tulaga ese mo lona taimi. Setete, i lalo o lana pulega pauu teritori, ia mautinoa le tausisia o le tulafono o le Liki o le Malo e tusa ai ma le faitau aofai o le atunuu. Faasaina le fefaatauaiga pologa. I le gata i lea, ua maua i le tulaga o se poloaiga, e leai se aia tatau e fausia i luga o le mauaina laueleele nofoaga autu o le militeli, e faapea foi e fai ai se autau o tagata i le lotoifale.
O le tele o le teritori faatulafonoina Aferika avea tutoatasi ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi. E pei ona i le 1945, o le Liki o le Malo na faataapeina, o le puleaga faa-faamasinoga o nei atunuu o loo tumau faaliliuina atu i le Malo Aufaatasi. Aemaise lava i le tele o nofoaga ua avea tutoatasi i totonu o le Malo o Peretania. ua le toe faiga o le poloaiga i ai - ae na faia tutusa tagata o le Taupulega. I atunuu uma o le faalapotopotoga faa-Peretania o le gagana ma le aganuu tuua British se faailoga matuia. o loo i ai le manuia o le Taupulega i aso nei.
Pacific
Foi i luma o auai le taua i le kolone Siamani i le Vasa Pasefika. sa vaevaeina i latou i le ekueta. O le vaega i matu na tuuina atu i Iapani ma Saute - Ausetalia. O nei nofoaga ua siitia atu i le tagata e umia fou o se itumalo atoa-fledged. O lena mea, i le tulaga lenei, e mafai ona faamatuu atu i le Malo o lona eleele fou e pei o. Nei le mea ua taʻua o faatulafonoina oganuu Vaega «F».
o isi faasalaga
Isi tapulaa e paʻi Siamani, e aofia ai se tuusaunoaga i so o se tulaga aloaia ma tuusaunoaga i Saina. E oo lava i lenei eria sa le Siamani le aia tatau i le itumalo Shandong. na tuuina i latou i Iapani. Sa aveesea faamalosi meatotino uma i Asia i Saute-Sasae. Foi, o le malo o Siamani taliaina le mauaina o paaga i Aferika. Talu avea Morocco a Farani ma Aikupito - o le Peretania.
Similar articles
Trending Now