TulāfonoSoifua maloloina ma le saogalemu

O le pa o le pomu atomika ma ona faiga o le faatinoga

O le pa o le pomu atomika o se tasi o le e sili ona ofoofogia, faagasologa lilo ma taufaafefe. O le mataupu faavae faagaoioia o auupega faaniukilia e faavae i le tali filifili. O se faagasologa o lenei, o le ala lava lea ona muai lona faaauauina. Le faagaoioia i mataupu faavae o le pomu hydrogen e faavae i le tali faaniukilia tuufaatasia.

A-pomu

O le nuclei o nisi isotopes o elemene faʻaratiasia (plutonium, californium, uranium, ma isi) e mafai ona disintegrate, ua faapea ona puʻeina a neutron. Ina ua mavae lena o loo tu mai se isi neutrons lua po o le tolu. Faaumatiaga o le vaega faaogatotonu len¯ao o se atomu i lalo o tuutuuga lelei e mafai ona taitai atu ai i le faamalepeina o le sili atu le lua pe tolu, lea i avanoa e mafai ona faaosofia ai isi atoms. Ma isi. Foa tupu faagasologa solofaga faateleina o le aofai o nuclei e tatala aofaiga discontinuity malosi noataga atomika tetele. Faatasi ai ma le pa o le malosi tele faamalolo mo ultra-laiti vaitaimi. E tupu lenei mea i se taimi e tasi. O le mea lea, e matua malosi ma matautia o le pa o le pomu atomika.

Ina ia amataina le ai tali filifili e tatau i le aofaiga o mea faʻaratiasia sili atu i le vaega tele faitio. E manino lava, e tatau ona e faaalu ni nai fasi uranium po plutonium ma tuufaatasia i se tasi. Ae peitai, e mafua ai le pa mai o le pomu atomika, e le o lava ona le tali mai ona taofia i luma o faasoasoa lava aofaiga o le malosi, po o le a telegese le faagasologa. Ina ia faamanuiaina, e tatau ona le sili atu se vaega tele taua o mataupu, ma e faia i se vaitaimi e itiiti lava o le taimi. E sili e faaaoga nisi o le vaega tele faitio. ausia lenei mea e ala i le faaaogaina o isi mea papa. Gata i lea, sui o mea papa anapogi ma tuai.

O le tofotofoga muamua faaniukilia sa faia ia Iulai 1945 i le Iunaite Setete e latalata i le aai Almogordo. Ia Aokuso o le tausaga lava e tasi, faaaogaina Amerika nei auupega e faasaga i le aai Iapani o Hiroshima ma Nagasaki. O le pa o le pomu atomika i le taitaiina aai i le matautia o le faafanoga ma le oti o le toatele o le faitau aofai o tagata. I le na foafoaina auupega faaniukilia USSR ma tofotofoina i le 1949.

H-pomu

O le hydrogen pomu o se auupega i se mana faaoosala tele lava. e faavae i le mataupu faavae o lona taotoga i le tali fusion, o se tuufaatasia o le malamalama nuclei o atoms mamafa hydrogen o feulaina i le kesi. O lea o loo i ai se faamalologa aofaiga tele lava o le malosi. O lenei uiga faaalia e tutusa i le faagasologa lea e tupu i le Sun ma isi fetu. Fusion pasi sili ona faigofie i le faaaogaina isotopes o hydrogen (tritium po deuterium) ma lithium.

Tofotofoga warhead hydrogen muamua faaaluina Amerika i le 1952. I le uiga o ona po nei o lenei masini e mafai ona faigata ona valaauina se pomu. O se fale e tolu tala faatumulia i deuterium suavaia. Na faataunuuina e le pa muamua o se pomu hydrogen i le USSR le ono masina mulimuli ane. warhead Soviet vevela RDS-6 agi i Aokuso 1953 i Semipalatinsk. O le tulaga pomu hydrogen aupito tele i le 50 megatons (Tsar pomu) oo USSR i le 1961. Talotalo ina ua mavae le pa o ututau taamilo i le paneta faatolu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.