News ma Society, Tau
O timuga aupito maualuga i nisi vaega o le lalolagi?
Precipitation o susu, lea ua pau i luga o le siosiomaga o le lalolagi. Latou faaputuputu i le ao, ae e le o tuuina atu uma susu e pa'ū i luga o le paneta. Lenei mea e manaomia o le droplets po o taʻega tioata e mafai ona faatoilaloina le tetee ea, o le mauaina lava mo lenei vaega tele. E tupu lenei mea ona o le tuufaatasi o droplets i le tasi ma le isi.
Eseese precipitation
E faalagolago i le auala e te vaai ai ma precipitation o so o se tulaga o le vai o loo faia i latou, e mafai ona vaevaeina i le ono ituaiga. O i latou ei ai lona lava uiga faaletino.
O le ituaiga autu:
- timu - vai droplets o le a tele o le 0.5 mm;
- drizzle - fasimea vai e 0.5 mm;
- Snow - taʻega tioata aisa hexagonal;
- kiona pellets - lapoa autu lapotopoto o le 1 mm pe sili atu, lea e faigofie ona oʻomi faʻatasi le tamatamai lima;
- pellets aisa - nuclei faataamilo coated i le aisa lea na oso ina ua pau i luga;
- Castle - fasimea tele aisa ua lapotopoto, lea e mafai i nisi taimi fuaina silia ma le 300 kalama
Faletusi i le lalolagi
E tele ni ituaiga o precipitation, e faalagolago i luga o le fesuiaiga faaletausaga. Ua ia i latou o latou lava uiga.
- Equatorial. timuga toniga i le tausaga atoa. O le leai o masina matutu, o le itiiti ifo ma le aofaiga o precipitating susu e pau i luga o le equinox ma solstice, e oo mai i le 04, 10, 06, 01 masina o le tausaga.
- Timuga. Faalēgatasi timuga - o le numera aupito maualuga o le afu i le vaitau o le taumafanafana, o le maualalo i le vaitau o le taumalulu.
- Metitirani. o loo tusia timuga aupito maualuga i le taumalulu, o se taumafanafana maualalo. E tupu i totonu o le subtropics, i le talafatai i sisifo ma i le ogatotonu o le konetineta. O loo i ai se faaitiitia faifaimalie i le aofaiga e pei ona e latalata atu i le vaega tutotonu o le motu autu.
- Konetineta. e sili timuga i le taimi o le vaitau o le mafanafana, ae o le toe afio mai o le tau malulu avea i latou ma laiti.
- Gataifale. E oo lava i le tufatufaina o le susu i le tausaga atoa. tumutumu laitiiti vaai i ai i le vaitaimi o le tautoulu-taumalulu.
Lea e aafia ai le tufatufaina o timuga i le lalolagi
Ina ia malamalama o le aofaiga aupito maualuga lea o timuga i le Lalolagi, e tatau ona malamalama mai le mea e faalagolago lenei fuainumera.
Precipitation i le tausaga ua le tutusa le toatele i le salafa o le Lalolagi. ua territorially faaitiitia latou numera mai le ekueta i le pou. E mafai ona faapea mai o loo aafia o latou numera i latitu.
Foi e faalagolago latou tufatufaina i luga o le vevela o le ea, gaoioiga vaega tele ea, laufanua, mamao mai le talafatai ma peau o le sami.
Mo se faataitaiga, pe afai o le mafanafana, susu toʻatele ea feiloai i luga o le ala i le mauga, sa latou o atu i luga o le malifa ua cooled latou ma tuuina atu timuga. O le mea lea, o le numera aupito maualuga o latou e pau i luga o le malifa mauga, lea o loo i le vaega wettest o le Lalolagi.
Afai e pa'ū le aofaiga aupito maualuga o precipitation
O le teritori o le ekueta o le taitai i le tulaga o timuga i le taimi o le tausaga. O le averesi o le 1000-2000 mm o le susu i le taimi o le tausaga. E i ai ni eria faapitoa i luga o le malifa o le mauga, lea o le faateleina o le fua faatatau i le 6000-7000. Ma i luga o le mauga mu Cameroon (Mongo MA Ndemi) precipitation maualuga tulai mai totonu o le 10 000 mm ma sili atu.
Ua faamatala mai lenei mea i le vevela maualuga, sūsū maualuga, updraft taatele.
Ua leva ona matauina i le latitu o 20º itu i saute o le ekueta ma 20º matu pa'ū toetoe lava o le 50% o le timuga o le Lalolagi. Iloiloga mo le tele o tausaga o faamaonia e le timuga aupito maualuga i le ekueta, aemaise lava i laufanua maugā.
Faletusi o precipitating susu i le aofaiga atoa e ala i le konetineta
Ia mautinoa o loo pau ifo le aofaiga aupito maualuga o precipitation i le ekueta, e mafai ona e vaai i le pasene o le aofaiga o precipitation i luga o le konetineta.
timuga mm | Europa% | Asia% | Aferika% | Ausetalia% | Amerika i Saute,% | Amerika i Matu ,% |
|---|---|---|---|---|---|---|
itiiti ifo nai lo le 500 | 47 | 67 | 54 | 66 | 52 | 16 |
500-1000 | 49 | 18 | 18 | 22 | 30 | 8 |
1000 | 4 | 15 | 28 | 12 | 18 | 76 |
O le aofaiga o tupe faaletausaga aupito maualuga o precipitation
O le nofoaga sili ona timuga i le lalolagi ua manatu o le Mauga o Vamaleale (Hawaii). O iinei, i totonu o se tausaga o le 335 aso o le timu. ua matauina le tulaga faafeagai i le Toafa Atacama (Chile), lea o le timu lē pauu i le taimi o le tausaga.
A o le tele o faailoga susu na pa'ū i le taimi o le tausaga, i le averesi, o le fua faatatau aupito maualuga i Hawaii ma Initia. I le Mauga o Uayvil (Talofa), o le aofaiga aupito maualuga o precipitation e 11900 mm, ma nofoaga Cherapundzhi (Initia) - e oo atu i 11400 mm. O nei itu e lua o le susu precipitating silisili ona taua.
Itulagi sili ona matutu o Aferika ma Amerika i Saute. Mo se faataitaiga, i le oasis Khara (Aikupito) e pau i se susu tausaga averesi itiiti ifo nai lo 0,1 mm, ma i nofoaga Arica (Chile) - 0,5 mm.
O le maualuga o le indices lalolagi
E manino lava e pa'ū i le tele o le susu i luga o le ekueta. A o faatinoga aupito maualuga, na tusia i taimi eseese ma i konetineta eseese.
Talu mai le aofaiga aupito maualuga o le susu i totonu o se minute faapau i Unionville (USA). E tupu i 07.04.1956. Latou numera i le minute sa 31,2 mm.
Afai tatou te faaauau pea le autu, o le timuga i aso taitasi aupito maualuga o loo tusia i Silaos (faatasiga Island i totonu o le Vasa Initia). Mai 15.04.1952 16.04.1952 maligi e 1870 mm o vai.
O le maualuga o le masina o toe ea i le aai lauiloa o Cherrapunji (Initia), lea ia Iulai 1861 pauu i 9299 mm o le timu. I le tausaga lava o loo tusia le fua faatatau aupito i maualuga, lea aofaʻi e 26461 mm.
faamatalaga uma e le maumaututu. Mataitu le tau tuutuuga faailoa mai le tele o faamaumauga fou, e aofia ai ma le faaaloalo i le susu pau i fafo. Mo se faataitaiga, o le talafaamaumau mo le mamafa o timuga na solia ina ua mavae le 14 tausaga i le motu o Guadeloupe. Mai le fuainumera talu ai, na faaesea o ia lava e ala i le tele o mm.
Similar articles
Trending Now