Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Pipisi puipuiga matautia: lisi. puipuiga faiga

I le faamai matautia e Tutotonu Ages o mala, po uliuli, smallpox i se taimi puupuu faatafunaina aai atoa - e le aveesea ai lava le taua i le tele o olaga. O le tasi o faamai matautia ua faamai taifoi ma kolera lea ave le faitau miliona o olaga o tagata. E na o le senituri lona 19 tuai, sa i ai le tui muamua atiina ae Vladimirom Havkinym, tamaʻimata Mechnikov.

pipisi matautia

E faamai faamatalaina e ese avanoa maualuga pipisi ma lamatia - puipuiga pipisi aemaise matautia. Aoao uiga o siama puipuiga faamatalaina ai i latou e avea o se faagasologa o le fegalegaleaiga i le tulai tuuina mai e mafai ona faatupu faamai mai fafo o le tagata e pathology pipisi. O le afioaga i le e le o le taitaiina o le tino o le sui sooupu pipisi i le atiina ae o se faagasologa pipisi. E mafai ona i ai iina mo se taimi umi e aunoa ma se faailoga o le i ai, seia oo ina e le faaoso nisi vala o le amataga o se faagasologa pipisi.

I le senituri lona 19 anamua, sa muamua faailoa le pipisi puipuiga sili ona matautia. Latou lisi e aofia ai i le taimi o le faamai e fa.

1. kolera - faamaʻi pipisi, o se tasi o le matua, o se tulaga lea e tumau pea le vevesi. Seia oo i le seneturi lona 19 anamua, sa manatu kolera uiga o itumalo Bengal, lea ona tulai mai ua fuafuaina e ia tulaga e pei o le tau vevela, density faitau aofai o tagata maualuga, tulaga maualalo o le olaga. Ae peitai, faatasi ai ma le faalauteleina o le sootaga o le tamaoaiga ma Asia i Saute Sasae o le ua faia salalau mafai o le faamai i le lalolagi atoa. Talu mai le amataga o le senituri lona 19 mo le selau o tausaga sa i ai le ono faamaʻi kolera, ma latou tulai uma, e matele i Initia, faasalalauina mai iina e Sautesasae Asia, o Sasae Tutotonu ma i Europa ma Rusia. ua fai nei faamaʻi le faitau miliona o olaga. I le ogatotonu o le 20 senituri sa i ai se faaitiitia faailogaina i morbidity, ae i le vaitausaga o le 60, o se ituaiga fou o Vibrio cholerae - El Tor. Ae o nisi taimi e tupu i itu eseese o le amataga kolera, lea na faailogaina ai le faateleina o le umi o le vaitaimi morbidity.

2. Mala - faamatalaga o faamaʻi o lenei faamai matautia e mafai ona maua i le nofoaʻiga talafaasolopito, ma e oo lava i le Tusi Paia. E tatau ona matauina e le salalau vave o le faamai i le meleniuma muamua sa mafai na o le taimi o le taua, e pei ona sa lei i ai sootaga o fefaatauaiga. I le faamai seneturi 14 o le "Oti Black", e pei ona valaauina lea o le mala ave a lona tolu o le faitau aofai o tagata o Europa. Infiltrating mai Asia, ona salalau vave i luga o le ua uma ona faavaeina auala fefaatauaiga. sa matautia nei tausaga mo Europa. Isi faamai, lona igoa gau mai le Mala Tele i Europa i le seneturi lona 17 ogatotonu. e matua fefe leitioa tagata o le mala, iloiloina ai lona ita. Ma o lenei le mala o se siama matautia. Le afa o le oti o tulaga o tagata i tausaga taitasi, e masani ona o misdiagnosis ma mismanagement o togafitiga.

3. Smallpox - o se faamaʻi matautia, lea e faatatau iloa e pipisi puipuiga tagata talu mai aso anamua. I Europa, sa muamua faaali i le senituri lona ono, ma talu mai lena taimi sa le taofia le faamai o le faamai. I le senituri lona 16 anamua, ua aumaia le faamai i Amerika e le Sepania. O gasegase ua maliu i le fasefulu pasene. E na o le senituri lona 18 tuai sa i ai se tui smallpox Peitai, sa tumau pea foci smallpox i nisi o eria ma se taufaamatau o faamaʻi. E na o lea filifili e taumafaiga soofaatasi o faalapotopotoga faava o malo e aveesea smallpox e pei o se faamai. I le 1980, na maua ai le manumalo, faafetai i le vaega tele o tui puipui o le tele o augatupulaga o le tagata.

4. fiva Telefoni Lanu Samasama. E manatu o amata le fiva samasama i Aferika ma lea e faasalalau i Asia ma Amerika. I Europa, o le faamai o le fiva samasama faatasi ma se fua faatatau o le olaga faaletino maualuga. O le suesuega faatagaina le faamai e maua atu o se feaveai ai o siama o namu. I le lumanai, na faailoa mai ma le matafaioi o le manuki i le faasalalauina o le faamai. foci Faalenatura o le fiva samasama, o se tulafono faafoe, ua vaomatua teropika ma se tau vevela ma sūsū matua maualuga tele - o le itulagi equatorial o Aferika, Amerika i Saute.

manatu foi ua Rusia anthrax matuā matautia, tularemia. O le muamua o latou na uma ona iloa i aso anamua - sa taʻua o le "afi paia", ae i Rusia ua maua ai se isi igoa ona o le salalau tele i le itulagi. Tularemia faamauina mo le taimi muamua i le 20-tifaga o le seneturi talu ai, e ui lava e mafai ai o muamua.

faamaʻi quarantinable

o nei faamai uma ua taʻua o "pipisi puipuiga" aua ua latou tutupu i tagata aafia uma faapea foi ma tagata e asiasi atu i le fesootai ma i latou, e mamao ese ma o loo mataituina le umi e avea manino le tulaga. Mo le pipisi muamua puipuiga taimi ua amata ona tau i tua i le seneturi lona 14, pe ua taofia vaa Italia i le osofaiga e fuafua i le afioaga o se vaega o so o se faamai matautia. Mulimuli ane i le senituri lona 15 i luga o le auala fefaatauaiga na tuuina nofoaga tausitama - falemai, lea na tuuina atu i gasegase na taunuu mai mai foci mala, ma susunuina o latou lavalava. Ae peitai, na amata ina ua maea ona tuufaatasia taumafaiga a le tele o atunuu se pulea siama lelei. Mo le taimi muamua o se pepa aloaia soofaatasi - o le Feagaiga Faava o Malo mo le Taofiofia o pipisi matautia, sa talia le gata i le senituri lona 20 vave. na lauiloa faamai pipisi e pei o le a le Feagaiga. faiga ma tulafono o le amio o le aufaigaluega faafomai ua atiina ae i le taimi o se amataga o faamaʻi, ua suia taimi i lea taimi e tusa ai ma le mea moni fou.

Ina ua mavae le manumalo i smallpox, sa aveesea mai i le lisi o pipisi matautia, ae i le senituri vave 21 th na toe aofia ai i le lisi o le lauiloa e tusa ai ma le manatu o le afioaga o le siama smallpox o se auupega moni i le suʻesuʻega o so o se atunuu. Foi tuuina atu le lisi o siama puipuiga, maua ni teuteuga taiala. Na ave ai i le iloiloga o le saoasaoa o le atinae o le malo o aso nei, o le faalauteleina o fesootaiga faava o malo, e faateleina ai le saoasaoa o meafaigaluega fesootaiga - uma e fiafia i le vave salalau atu ai i le lalolagi atoa.

O le faamatalaina o ona po nei o le pipisi puipuiga

Ina ia aso, le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi faamatalaina e avea o se puipuiga siama o faamai e mafai ona faatupuina ai se tulaga o faalavelave tutupu faafuasei i le eria o le soifua maloloina i se tulaga le lalolagi. Lisi o faalauteleina ma e aofia ai le lua ni vaega o faamai:

  • faamaʻi e matautia i le soifua maloloina o tagata, lea e aofia ai le maʻi pipili, smallpox, ituaiga fou o le fulū ma isi;
  • faamaʻi e mafai ona aafia ai e le gata matautia i le soifua maloloina o tagata, ae faapea foi e faasalalau atu vave i vaega tele - nei aofia pipisi ogaoga, faapea foi ma ituaiga fou o le fiva, ua tulai mai i le tausaga talu ai nei.

O nisi faamai o le lotoifale, tau faamatau faaitulagi, e pei i latou se foliga o nisi o foci e fesootai ma le afioaga o le a e feaveai po o tuutuuga climatic o le eria. E aofia ai ituaiga eseese o le fiva, ae maise lava le fiva dengue, masani o le itulagi o le teropika. I Rusia, anthrax ma tularemia - pipisi puipuiga. O le lisi o loo i ai i latou pepa pneumonic tonu lava o mala ua fesootai ma se fua faatatau maualuga o le tufatufaina.

Ina ua mavae le manumalo i smallpox lalolagi sa ou talitonu o le a iu lava ina aveesea pipisi matautia uma i le lalolagi. Ae peitai, o le taimi ua faaalia e faapea, o lea, ua faateleina lo latou aofai. Microorganisms - causative sui o siama mutate, fetuunaiga mo vailaau fou ma aiaiga o le siosiomaga fou, lea faasolosolo faasolo ma ua avea ma se tulaga lamatia faaopoopo mo le faiga sao o le tagata. O le mea lea, aua le faatapulaaina tulafono faava o malo fou i le lisi o le seti o faamai nisi, e faatagaina ai le avanoa o le manu mai o fou, e pei o ae le mailoa.

faiga puipuiga Puipuiga

Afai ei ai so o se puna o le siama e tatau ona faia se gaoioiga vave e aveesea. O se vaega o le siama e le gata latou proliferation, ae o le mamalu foi o le vaitaimi incubation, complicating le taua i latou. Valaauina le vaitaimi incubation, i le taimi lea o le faamai e le faaali mai o latou faailoga, o le taimi e mafai ona i ni nai aso, ma vaiaso, o le faamai e mafai ona iloa mai e na e ala i tofotofoga fale suesue. Gaoioiga ua faia e aveese ai le siama, e aofia ai faasalaga uma e lua faiga faafomai ma mama e aveesea o le siama, ma pulega - e taofia lona toe salalau. O le faigata o le gaoioiga ua taua o puipuia i faamai ulufale. e mafai ona vaevaeina faiga puipuiga i ni vaega tetele e lua.

1. O le vaega muamua e aofia ai faiga puipuiga faia e taofia ai le tulai mai o foci o siama.

2. O le vaega lona lua e aofia ai le faiga māeʻa mo le faaumatiaga o le nofoaga o lo oi ai o siama.

ua pulea ai gaoioiga uma o le natura o tulafono puipuiga i luga o puipuiga mama o le teritori o le atunuu, tosina luga e fetaiaʻi ma le manaoga o le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi. I totonu o lenei faalapotopotoga faava o malo e aofia ai atunuu e 194 o le lipoti faalevaiaso i luga o le tulaga o le tulaga epidemiological i lo latou atunuu ma faia gaoioiga soifua maloloina. O mataitu le usitaia o tulafono o le atunuu na auai, aoteleina le lipoti maua. Ae peitai, i le 2005 ua faia ni suiga i le IHR, e tusa ma lea e mafai ona faia faaiuga e uiga i le tulaga mama-epidemiological i le atunuu, e le gata i luga o le lipoti, ae faapea foi i le nusipepa, lea o nisi taimi e sili atu faamoemoega.

faiga puipuiga ua faatinoina i tulaga nofoaafi, i le malae vaalele, i asiasiga tuaoi. E aofia ai o le asiasiga o felauaiga, oloa, pasese, pepa aloaia mama faava o malo o tagata e oo mai i le mea e fai i le vaega mama ma epidemiological. O i latou o noatia i incubation, o lona uiga falemai nofo i le vaitaimi incubation o le faamaʻi, o loo i ai se masalosaloga.

faiga puipuiga i le nofoaga o le siama

Afai o loo e oo i matua matautia ma puipuiga pipisi i faamai taulai atu o le faalapotopotoga ma faia Komisi faamai-aneti aafia ese faiga puipuiga - FTC, latou faaiuga ua noatia ai tagata uma ma faalapotopotoga o loo i le teritori. Puipuiga faiga i le nofoaga o le siama e aofia ai le taua i lalo:

  • Faasaina i le gaoioiga o tagata ma felauaiga o oloa e ala i le nofoaga o le siama, e faapea foi i tua atu i ai;
  • hospitalization faanatinati o TB gasegase ma tagata o aafia i latou;
  • suesuega ma le tanuga o corpses;
  • tui vaega tele o le faitau aofai o tagata;
  • eria decontamination;
  • suesuega epidemiological o taulai siama;
  • aoaoga o le soifua maloloina;
  • a faasā ai mea e tutupu i tagata lautele;
  • faiga pemita faavaeina mo le ulufale ma le ulufafo.

I le tuaoi o le puna o le siama faaalia a cordon, lea ua tuuina atu e le Matagaluega o totonu po o le 'au Matagaluega o le Puipuiga. O i latou o fafo atu o le eria e faaleagaina, ma le saogalemu i totonu o le sui o le tino e faamalosia le tulafono. O le faaiuga e faamuta le le puipuiga e tatau ona faia ina ua maea le faamutaina o le incubation vaitaimi o le gasegase maua mulimuli. e mafai ona fetuunai faiga puipuiga i le nofoaga o siama teisi e faalagolago i le ituaiga o faamai. Ia fetuunai, mo se faataitaiga, o le taimi o le faaesea po o le ituaiga o aafiaga i luga o le punavai o le siama.

Ina ia lelei ma atoatoa puipuiga faiga ua faatinoina, le manaomia lava le maua o punaoa o mea ma le tulaga maualuga o le tomai o le aufaigaluega faafomai.

faamai pipisi a Tamaiti

E faamai pipisi o le fanau lea e tupu e matele i le olaga faatamaitiiti ma i ai se tulaga maualuga o le infectiousness. O se taunuuga, i faalapotopotoga latou faia faamaʻi. O nei faamai e aofia ai diphtheria, tale whooping, misela, mūmū fiva, moa pox, ma isi. ua valaauina i latou fanau, ona fanau ona toe faaola mai i le faiga sao ma i le lumanai e le mamaʻi i nei faamaʻi. faʻaʻesega Karantinno- faiga i le taimi o siama laitiiti aofia ai mea nei:

  • faaesea onosai e taofia ai le salalau o faamai;
  • le faasaina o le faafaigaluegaina o fanau i le faalapotopotoga i le puipuiga;
  • dissociation - a faasā ai le faaliliuga o le fanau mai le tasi vaega i le isi seia oo i le faaiuga o le puipuiga;
  • tui puipuia o fanau.

faiga e puipuia ai mo pipisi laitiiti o tui i le taimi tatau, faapea foi ma faiga e faamalosia ai le tino o le tamaitiiti. Puipuiga ma le faaesea faiga i le taimi o laitiiti pipisi ua faamoemoe discontinuity o filifili siama e tatau ona e faavave ai le faaiuga o le faamai.

siama Airborne

O le tele o siama e mafua mai i le siama po o le siama o loo i ai le uiga o le salalau airborne. A sneezing po coughing onosai ua faamaloloina i fasimea ea o aafia vavale, lea ua avea o se puna o le siama vaega tele. E aofia ai le toetoe lava pipisi laitiiti uma ma le fatafata vaivai, fulū, salmonella ma isi. I nei tulaga, o le matafaioi taua taaalo e le faaesea o gasegase ma le faamutaina o fesootaiga uma i le va o tagata. faiga puipuiga i siama airborne aofia ai i le tauaveina o ni faiga e:

  • mataituina ma le hospitalization o gasegase;
  • faamamaina matutu, ea, disinfection o nofoaga i se fofo o le vai pisia mafai ona pisia fofo tulaga afa;
  • disinfection o ipu, lavalava ma mea aiga;
  • fesootaiga faatapulaa faigata;
  • i tamaiti tausia vaavaaiga faafomai faaeteete mo le vaega i lea ua uma ona faailoa mai le onosai.

pipisi intestinal

I totonu o le tele o faamai pipisi nofoia se siama puipuiga nofoaga taua intestinal pea se faafitauli matuia. Ina ia puipuiga pipisi intestinal o faamai e tuufaatasia faiga localization faatupu i le gāʻau. e mafai foi ona teuina microorganisms Pathogenic mo se taimi umi i le siosiomaga, sa toe pauu atu i le tino i meaai po o le vai. O se faailoga taua o le siama o le manava tata, ona o lenei, o nisi taimi e taʻua ai o siama diarrheal. E mafai ona latou tulai mai i so o se vaega o ona tausaga, ae o le toatele oi latou e noatia i fanau laiti oe pea metabolism femoumouai. I le amataga mai o siama intestinal ua vaevaeina i ituaiga e fa.

1. O le siama, lea e aofia ai le maʻi pipili, siama rotavirus, o nisi ituaiga o hepatitis. Ina ua mavae se siama bowel, o le maua ai siama i faeces i le siosiomaga. I le tele o tulaga, o fanau maʻi e oo atu i le iva tausaga. Ae o loo i ai siama e mafua ai gastroenderity e itiiti manavatatā ogaoga. O se faataitaiga o le rotavirus, e sili ona taatele o nei, ma e masani lava i fanau talavou.

2. pipisi siama aofia ai faamai intestinal e pei o le kolera, dysentery, i le fiva taifoi, ma le toatele o isi. Ina ua uma ona fesootai ma siama i le tino, e amata i le taimi lava latou toe faia ma le faamatuu atu o toxins e faalagolago i le auala o le atinae o siama intestinal:

  • fiva taifoi - se faamaʻi pipisi matuitui mafua mai i le siama o le genus Salmonella, ma puna - o se tagata maʻi. I tausaga talu ai nei, e faaitiitia le pasene o incidence, o le faamaʻi ua lelei taulimaina ma fualaau.
  • Kolera - o se faamai matautia ma se faailoga sili lava o infectiousness, o le sui sooupu lea e mafai ona umi tausia ana viability i le siosiomaga, i le faaliliuina atu i meaai po o le vai. ua teuina foi Vibrio cholerae mo se taimi umi i le sami ma le vai fou. e mafai ona tupu siama e tusa lava pe alu figota mata.
  • O le vaega o siama puipuiga aofia dysentery - o le sui sooupu causative o dysentery bacillus, lea e ola mo se taimi umi i oloa taususu. E ala i le tagata lava ia dysentery mafai ona avea faaumiumi.

3. Fungal pipisi ua tuuina candidiasis intestinal, o lona causative sooupu - fefete fungi e ola i le toatele i le tino o le tagata. Faatasi ai ma le puipuiga mausali maualuga o fungi i le tino e le tuputupu ae, o lea o le atinae o le faamai i le tulaga muamua, e faailoa dilution po o le solia o le faiga sao.

4. Protozoal pipisi - latou e ese i latou aafia ai e le gata e suʻia ai, ae faapea foi isi totoga.

Puipuiga faiga i siama intestinal e aofia ai:

  • defusing le puna o le siama, i.e. faaesea o le onosai i se potu e ese po o le falemai;
  • faiga e fai lē pīsia le nofoaga o siama;
  • tui puipuia o tagata ia e le puna o le siama.

Faagaoioia aufaigaluega laiti

O le faiga puipuiga lavelave talafeagai e faamamaluina i se sasao faamai faatonutonu ai e le gata se lisi o le faiga oi ai nei, ae o le aofaiga ma le taimi o lo latou faatinoga, o le tiutetauave o auaunaga eseese - faafomai, mo tipiga o manu ma isi. Faatulaga ma taitai faamaopoopo o le galuega uma o se fomai-epidemiologist. Maualalo ia te ia o le isi fomai, enisinia falesuesue, fesoasoani faafomai. ua fuafuaina le fuafuaga gaoioiga e faiga pulea laiti le aufaigaluega faafomai i le taimi o siama puipuiga, ma ua taua e faapea:

  • gasegase faataunuuina disinfection le taimi nei;
  • disinfection o le nofoaga ma fale, lea sa i ai le onosai;
  • disinfection o potu faafomai;
  • disinfection ofu galuega ma meafaigaluega na faaaogaina i le taimi o le taliaina ma le suesueina o gasegase;
  • disinfection o avanoa lautele.

O nei gaoioiga e faia i lalo o le taitaiga ma lalo o le vaavaaiga aʻiaʻi o se tausimaʻi sinia ma ia mautinoa e lavalava e puipuia ai, e aofia ai:

  • seevae faaleoleo faapitoa, ua tuu i luga o seevae paʻu;
  • ofu antiplague, atoatoa ma oilcloth talieleele;
  • respirator faafomai;
  • totigilima paʻu;
  • solo, lea ua suia i aso taitasi.

lavalava e puipuia uma ina ua mavae galuega e tatau ona decontaminated. lima afa tulaga disinfected ma chlorhexidine fofo po o chloramine.

gaoioiga puipuiga faafomai pe detects siama

Afai e maua pipisi puipuiga, le fomai fuafuaina le auala o faiga aneti-faamai i luga:

  • faasilasilaga vave sanepidemstantsii o le oe ono tupu o pipisi matautia;
  • faaesea o gasegase ma puipuiga pipisi ma le tuuina atu o le faalavelave faafuasei;
  • le savali ma le taitaiga a le pa i totonu o le fale suesue bacteriological mo nisi auga;
  • disinfection o nofoaga ma fale, pe afai o le onosai;
  • faalatalata i luga lisi o tagata oe sa i le fesootaiga ma le onosai;
  • tagata e faafesootai faʻaʻesega i luma o le faamutaina o le vaitaimi o incubation ma le faatuina o le vaavaaiga faafomai i latou;
  • faia faiga tapulaa, o le faatuina o pou matauga, ma taofi ma le faamatuuina atu o gasegase;
  • E ala i le aoaoina o le fesootaiga tagata;
  • faamautinoaina puipuiga auvaʻa mea ma vailaau e tatau ai.

pipisi puipuiga faamaʻi manaomia ai le faiga e sili ona faanatinati i le taua ona o lo latou tulaga matautia i le ola ma le fua faatatau maualuga o le faamaʻi, e faapea foi le vave o le salalau atu i luga o se nofoaga tele, lea e faatumulia i le mala le siosiomaga. Le taimi nei, e faafetai ai i le taumafaiga soofaatasi a le tele o atunuu, o nei faamai e faasa ma aveesea vave, ma faataga faiga tau puipuiga e puipuia ai le faitau aofai o tagata mai le foliga mai o foci o faamaʻi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.