Atinae tau le atamai, Lotu
Pope: a lisi o taitai o le ekalesia, igoa ma aso
Sa i ai taimi sa leai se faalapotopotoga ekalesia, le faavaea, dogmas sa le ofisa. Mai le vaega tele o tagata talitonu masani mai ai le perofeta ma failauga, faiaoga ma aposetolo. Latou suia le ositaulaga. Sa talitonu ua ia i latou le mana ma le e mafai ona aoao atu, valoaga, faalogo i vavega, e oo lava faamalolo. e mafai ona taʻua o se tasi e mulimuli charismatic o le faatuatua Kerisiano. O se tagata faapena e masani ona tamoe e oo lava i le mataupu o le nuu, pe afai e auai i ni isi o tutusa o latou manatu tagata. Na o le ogatotonu o amata ona pulea le II faasolosolo epikopo senituri mataupu uma o le nuu Kerisiano.
O le igoa "Pope" (mai le upu Eleni - o se tama, o se faiaoga) na faaali mai i le senituri V. I le taimi lava lea e tasi, e tusa ma le poloaʻiga a le tupu o Roma, sa maualalo le faamasinoga pope uma epikopo.
I le tumutumu o le mana o le pule faapope o se pepa aloaia lea e faaali i le 1075, ua faaautuina "tikitato o le Pope."
Le pule faapope i le vaitaimi eseese ua faasaoina o lona talafaasolopito faalagolago i le emperors, e pei foi o latou Sui Tofia, mai le Tupu o Farani, e ala lava i le barbarians, o le ekalesia vaeluaina, e faasoa uma adherents uma o le faa-Kerisiano i le Orthodox ma Katoliko, le faateleina o le mana ma le tulai mai o le pule faapope, crusades.
O ai na tuuina atu lenei suafa maualuga "Pope"? O se lisi o nei tagata e tuuina atu ia te oe i lenei mataupu.
O le faalelalolagi mana o le Pope
Seia 1870 e aofia, o le Pope o le alii o le vaega tele o Italia, lea na taʻua o le Pope Setete.
Sa avea le Vatikana le nofoaga o le Agaga Tagai. O le taimi nei e leai se tulaga i le lalolagi o le laiti ma ua tu atoa i totonu o le tuaoi o Roma.
Agaga Tagai ulu, ma o lea Vatikana Roma Pope (Pope). Ua filifilia mo le ola e le conclave (Kolisi o katinale).
Le mana o le Pope i le Ekalesia
I le Ekalesia Katoliko le pope ua tumu i le pule. E tutoatasi mai le uunaiga a so o se tagata e tasi.
Ia te Ia le aia tatau e faatulafonoina, valaauina canons, lea e faamalosia mo le Ekalesia e faaliliu ma suia i latou, e oo lava i le faalēaogāina. o loo tuufaatasia ai i latou i le tulafono laiti o le tuufaatasiga tulafono. O le mea muamua - o le 451 tausaga.
I le ekalesia, o le Pope foi faaaposetolo pule. E mataitu le mama o aoaoga faavae, tauaveina faasalalauina atu o le faatuatua. tatau ona i ai ia le mana e taloina se faalauiloaga faa-Kerisiano Fono, e umia ana fonotaga ma lana faaiuga e faamaonia ai, faaliliuina atu po o le faataapeina o le fono.
Le epikopo i le ea le Ekalesia i le Faamasinoga. Sa ia faafofoga i mataupu i muamua se faataitaiga. ua faasaina talosaga a le Tama e faasaga i le faasalaga i totonu o se faamasinoga faalelalolagi.
Ma le mea mulimuli, o le mana taitai sili, ua ia te ia le aia tatau e faatuina se au epikopo ma e aveese i latou, e tofia ai ma depose epikopo. O loo Ia faia i le au paia ma faamanuiaina.
pule faapope Pule Silisili Ese. Ma e taua tele lenei mea ona mafai ai e le tulafono oe e te tausia ma le tausia o poloaiga.
Pope: lisi
O le ulumatua o le lisi o loo i le treatise o Irenaeus 'Faasaga Heresies "ma tuluiga ma 189 le tausaga pe a le Pope maliu eleutheria. Faatuatuaina ua aloaia e sili ona suesue.
I le lisi Eusebius, na aumai ai e 304 i le tausaga pe a maea lana malaga faalelalolagi Pope Marcellinus, o loo i ai faamatalaga e uiga i le taimi o le accession o le pontiffs taitasi i le nofoalii ma le umi o latou pontificates.
O lea la, o lē na tuuina atu o le ulutala "Pope"? O se lisi o faatulagaina e i le lomiga Roma tuufaatasia e Pope Liberius ma faaali mai i lana lisi. Iinei, e faaopoopo atu i le igoa o le tasi epikopo, amataga faatasi ma St. Peter a, ma le umi o pontificates pei saʻo e mafai ai (seia oo i le aso), E i ai isi faamatalaga, e pei o aso o consulates, o le igoa o le tupu, e faapea o le tulafono i nei tuutuuga. maliu Liberius, o ia i le 366 tausaga.
O le sailiiliga maitauina o le faasologa o le pule faapope maua atu i le 235 tausaga, o le tele lava, fuafuaga, ma o lea lo latou taua o le talafaasolopito o le fesiligia.
Mo a sili atu aloaia o le lisi mo se taimi umi, e aofia ai tusi Tama, o loo i ai faamatalaga e oo atu i ma e aofia ai Pope Honorius, na maliu i le 1130. Ae, i le amiotonu, e tatau ona matauina o le pope lisi avea Liberia se punavai o faamatalaga e uiga i le vaitaimi muamua o le pope.
O i ai se saʻo lisi o tagata e tuuina atu o le ulutala "Pope"? O le lisi o lona tuufaatasia e le toatele o tusitala o talafaasolopito. Latou aafia ai e fesoasoani i le atiina ae o le tala, e pei ona lelei e pei o le manatu o le tusitala i le legitimacy canonical o se filifiliga po o Deposition. Aemaise lava ona pontificates pope anamua e masani lava ona amata le faitauina mai le taimi ua faataunuuina lo latou faauuga i le episcopate. Faatasi ai ma le tulai mai mulimuli ane ma sa i ai seia oo i le seneturi lona iva, o le aganuu ina ua faapaleina i le pope, sa amata ona taufetuli nofoaiga mai le aso o le faauuina. Mulimuli ane, i le pontificate o Gregory VII - i le faiga palota, o lona uiga, mai le taimi ina ua maua e le Pope o le tulaga. sa pontiffs na filifilia i latou, ma e oo lava tautino i latou lava e avea ma tetee i le mea moni e faapea o le canonically filifilia.
Pope - amioleaga
I le talafaasolopito o le Vatikana, ma le silia i le 2,000 tausaga, o le a le gata itulau avanoa papae, ma le Pope - le o taimi uma ae le uma le tulaga faatonuina o le mama ma le amiotonu. aoaoina Vatikana pontiffs - gaoi, perverts, usurpers, warmongers.
I taimi uma, e leai se pope e leai se aia tatau e tumau aloof mai faiga faapolotiki Europa. Atonu o lenei mea ona faaaogaina o nisi oi latou o ana auala, e masani lava faatupu vevesi, ma o le sili ona amioleaga, sa tumau pea i le manatua o lona vaitaimi.
- Stefan VI (VII - i punaoa tagata e toatasi).
(Me 896 ia Aokuso 897)
Ua fai mai o ia o le na o le "tofi". I lana fuafuaga, sa faia ai se faamasinoga, lea na mulimuli ane taʻua o le "Sinoti Cadaver" i le tausaga e 897. Na ia faatonuina le exhumation o le tino ma aumai i le faamasinoga tonu le Formosa Pope, lea sa le na ona muamua, ae faapea foi se masalomia ideological. Le tuuaia, po o nai, o le pope tino, ua afa-pala, sa nofo i le nofoalii ma le fesiligia. O se faamasinoga eerie. sa molia Pope Formoso ma le taufaalata, ma sa iloa e pei ona aloaia lona faiga palota. Ma e oo lava i le lava o lenei pope sacrilege, ma le tuuaia vavae ese i lona tamatamai lima, ma toso lea e ala i le auala. Ia ua tanumia i le tuugamau faatasi ma tagata ese.
O le isi, i le taimi sa i ai se mafuie, le Roma faamatalaina o se faailoga mo le faatoilaloina o le Pope, na tuuina mai ia i latou mai luga.
- John XII.
(16 Tesema 955 i le 14 Me 964)
O le lisi o tau faaee atu e faagaeetia: o le mulilua, o le faatauina atu o fanua e patino i le ekalesia, ma avanoa.
O le mea moni o lona le mulilua ma o le tele o tamaitai eseese, i totonu oi latou o le uo teine le tama ma le lava tei, tusia i le olaga o Liutprand o Cremona. E oo lava na aveesea le ola o le tane a le fafine, maua o ia i le moega ma ia.
- Benedict IX.
(Mai Novema 8, 1047 ia Iulai 17, 1048)
O le pope sili ona masalosalo, e aunoa ma se amio lelei, "o le tiapolo mai seoli faafoliga o se ositaulaga." I le mamao ese mai le lisi atoa o lona toso gaoioiga, faasotoma, faatulagaina orgies.
E foi iloa e uiga i le taumafaiga a Pope e faatau atu i le nofoalii, ina ua uma lea sa ia toe moemiti i ai le mana ma le fuafua e toe foi atu ia te ia.
- Nofoaga i Taulaga VI.
(Mai le 18 Aperila, 1378 i le masina o Oketopa 15, 1389)
Na amataina ai le vaeluaina i le Katoliko Roma le Ekalesia i le 1378. Toeitiiti fasefulu tausaga o le feitagai i latou oe tau mo le nofoalii. Sauā ia o se tagata, o se sauā moni.
- John xxii.
(Mai Setema 5, 1316 Tesema 4, 1334)
O ia o lē e filifili o le faamagaloina o agasala, e mafai ona e maua ai se tupe lelei. Le faamagaloga mo agasala graver tau e sili atu.
- Leo X.
(Mai ia Mati 19, 1513 i le aso 1 o Tesema, 1521)
soo Direct o le galuega amata e Ioane xxii. "Faasologa" na ia manatu smallish ma ua faigata maualuga. O lenei sa liliu atu tui mai se aofaiga tele lava ma faigofie ona absolve le fasioti tagata po o se tasi o le ua faia le mataifale.
- Alexander VI.
(Mai le 26 o Aokuso, 1492 i le aso 18 Aokuso, 1503)
O se tagata ei ai se talaaga o le Pope sili ona mama ma le taufaasese. O le taʻutaʻua ia tatau debauchery ma nepotism. Sa valaauina le poisoner ma le mulilua, e tuuaia i le mataifale. Ua fai mai e faapea o le nofoaga lea o le Pope, sa ia maua i le fesoasoani a tōgafalea.
I le saʻo e tatau ona matauina e siomia ai lona suafa lava ma tala le faavaea.
Pope, o lē na fasiotia brutally
ua mauoa le talafaasolopito o le ekalesia i le faamasaa toto. E aafia i le fasioti tagata sauā o se tele o le faifeau o le Ekalesia Katoliko.
- Oketopa 64 St. Peter.
St. Peter, e pei ona ua i ai talatuu, sili le oti i se oti faamaturo o lona matai, o Iesu. Sa ia faaalia lona manao ina ia faasatauroina i luga o le satauro, na faafao i lalo, ma ua mautinoa lava le faateleina o le puapuaga. Ma ina ua mavae lona maliu sa faamamaluina e pei o le pope muamua.
- St. Clement I.
(Mai 88 seia '99)
O loo i ai se tu masani lea o ia i le faaaunuua i le quarries, faatasi ma le fesoasoani o le tatalo e toetoe lava o se vavega. Afai mafatia pagota mai le vevela le mafai ona tatalia ma le fia inu, mai le leai se mea na oo mai se tamai mamoe, ma mai le eleele i le nofoaga lenei togi puna. auai Kerisiano le tulaga oi latou na molimauina le vavega amata, i totonu oi latou faamaonia le nofosala atunuu. Ae Clement na fasiotia leoleo fusi ia i le ūa taula ma le tino lafoina i le sami.
- St. Stephen I.
(Me 12 254 ia Aokuso 2257 Mr.)
E na o le 3 tausaga sa tumau le pope, ina ua i pauu tagata i le finauga ua ufitia ai le Ekalesia Katoliko. Tonu i le ogatotonu o lana lauga na beheaded fitafita na auauna le emeperoa Valerian e faasaua i Kerisiano. Nofoalii o le ua tumu i le toto, o le ekalesia tausia aʻe i le XVIII senituri.
- Sixtus II.
(Aokuso 30 257 o 6 Aokuso 258)
Na ia toe le taunuuga o lona muamua, Stephen I.
- John VII.
(Mai Mati 1, 705, i le 18.oktyabrya 707 g)
O le isi, o ia o le muamua o le pope fanau mai i se aiga tautupu. Lona pao i le oti le tane a le fafine, ina ua ia maua i latou i le moega.
- John VIII.
(Tesema 14, 872 o Tesema 16, 882)
ua manatu o ia toetoe lava o le fuainumera e sili i le talafaasolopito o le ekalesia. ua mafua faapitoa Lona suafa talafaasolopito i le vaega tele o togafiti faaupufai. E le faateia ai e faapea o ia ma o latou tagata. E iloa na tumu o ia ma maua se ta samala malosi i le ulu. O lea e tumau pea o se mealilo, o le a le mafuaaga moni o lona fasioti tagata.
- Stephen VII.
(Me 896 ia Aokuso 897)
Ou taunuu faamasinoga lauiloa o Pope Formosa. "Cadaver Sinoti" e mautinoa lava na e maua le faamaoniga a le lagolagoina o le Katoliko. I le faaiuga, sa faafalepuipuiina, lea mulimuli ane sa fasiotia.
- John XII.
(Mai le 16 Tesema 955 i le 14 Me 964)
ia Pope o sefulu ma le valu. Ma mo le tele o se taitai, musuia ma amioatua. Ae peitai, sa ia le faatauvaa le gaoi ma le mataifale, o se tagata taalo. O loo Ia teuina ma e oo lava i le auai i le fasiotiga tagata faaupufai. Ma sa fasiotia o ia e fua-tane, i lona aiga, na maua e lona toalua i le moega.
- John XXI.
(Mai le 20 o Setema, 1276 i le 20 o Me, 1277)
O lenei pope ua iloa e le lalolagi o se saienitisi ma faifilosofia. Mai lona peni oo mai le treatises faafilosofia ma faafomai. Na maliu o ia i se taimi ina ua mavae le paʻu o le taualuga o le apaau fou o lona maota i Italia, i lona lava moega, mai lona manua.
O nisi sui o le pule faapope
Pius XII (aso 2 Mati, 1939 i le Oketopa 9, 1958).
Sa ia te ia e taitai le Ekalesia i le taimi o Lona Lua o le Lalolagi le Taua. filifilia i latou lava uiga faaeteete i Hitlerism. Ae natia lona faatulagaga o le Ekalesia Katoliko tagata Iutaia. Ma le tele o sui o le fesoasoani Vatikana Iutaia sosola ese mai le nofoaga o le oti e ala i le tuuina atu o tusi folau fou. faaaogaina Tama mo lenei faamoemoe auala uma o diplomacy.
Pius XII lava natia lona aneti-Soviet. I le loto o Katoliko, ia tumau pea folafola pope le dogma o le manatu o lo Tatou Lady.
O le pontificate o Pius XII faaiuina le "vaitaimi o le Pieve".
O le uluai Pope e igoa faaluaina
Ou John Paul (mai 26 Aokuso 1978 i le 29 Setema 1978)
O le mea muamua i le talafaasolopito o le Pope, e filifili mo i latou lava se igoa e lua, lea e faia i le igoa o lona lua muamua atu. John Paul ou fua tautino mai e leai se aoaoga ma le poto o le tasi i le isi. Ae sa ia manao e faaauau pea a latou pisinisi.
Sa lona igoa "Curia Jolly Pope", ona ataata pea lava pea, e oo lava talie i faigofie, sa oo lava ese. Aemaise lava ina ua mavae le muamua ogaoga ma le faanoanoa.
Protocol vāfealoaʻi ua avea toetoe lava avega gafatia mo ia. Sa i oo lava i le taimi sili ona mamalu o matua faigofie faamatalaina. Faamaoni faia oo lava i lona enthronement. Mai tiatry ia teena, sa savali i le ala savali i chesatoriyu leʻi nofo i lalo, ma le taalili o fanafanua suia le tali leo.
E na o le 33 aso e alu ai o lona pontificate seia oo ina na maua ua e se infarction myocardial.
Pope Francis
(Mai le 13 Mati 2013 i le taimi nei aso)
Le pope muamua mai le Lalolagi Fou. O lenei tala na taliaina ma le fiafia e tagata Katoliko i le lalolagi atoa. Sa ia maua ai le lauiloa o se failauga atamai ma taitai talenia. Pope Francis o le poto ma le loloto faia. Lona popolega a mataupu eseese e amata mai le avanoa o le amataina o se taua o le lalolagi lona tolu i le fanau Nafanua, mai sootaga faava o malo e minorities feusuaiga. Pope Francis - a lava tauagafau. Na ia teena le potu taugata, e ala foi i se kuka silisili faaletagata lava ia, e oo lava i le "popemobile" Faʻaaogaina.
Papa pilikirimi
Paul VI (21 Iuni 1963 ia Aokuso 6, 1978)
Tama, i le mulimuli fanau i le senituri XIX ma le mulimuli, o lē na faapaleina tiara. Mulimuli ane sa faaleaogaina lenei uputuu. Latou faavaeina le Sinoti a Epikopo.
Ona ua latou faasalaina pulea fanau puipuiga ma faafoliga, sa tuuaia o ia i le conservatism ma obscurantism. O le taimi o lana nofoaiga le maua faitaulaga le aia tatau e feagai ma le tagata e faia le vaega tele.
A lona igoa "o le Pope-o se pilikirimi" mo le mea moni e faapea o le konetineta lima taitasi asiasi i tagata.
O le foafoaina o le gaoioiga "Action Katoliko"
Pius XI (faatasi ai ma 6 Fepuari 1922, i le 10 Fepuari 1939 YG)
toefuataiina Pope uputuu tuai pe a poletito maota ia e faatuatusi i le talitonu ma le faamanuiaga. O le gaoioiga muamua o le pope. Na avea o ia o le faavae o le gaoioiga "Katoliko Action", ua fuafuaina ina ia aumaia ai le mataupu faavae o le Katoliko. Na Ia faatuina le tausamiga o Keriso o le Tupu ma le faauigaina e le mataupu faavae o le aoaoga faavae o le faaipoipoga ma le aiga. Na te lei tausalaina faatemokalasi o le toatele o lona muamua atu. E mo le Lateran Pacts sainia e le Pope i le masina o Fepuari 1929, i le Agaga Tagai faaali pule silisili ese i luga o se teritori o 44 hectares, iloa i lenei aso, ao le Vatikana aai-tulaga ma lona uiga: o le ofu o lima ma fuʻa, o le faletupe ma le tupe, o le telekarafi, o le leitio, nusipepa, le falepuipui, ma isi
faitioina pea lava pea e le Pope fasisiga. Na toe taofia ai o ia i le oti mai i se upu ita.
pope faautauta
XV Benedict (mai le 3 o Setema 1914 i le 22 Ianuari 1922)
Ia ua manatu a pope faautauta. teena categorically ia faaulugalii o alii, puipuiga ma le faapau pepe, o suesuega tau kenera. Sa faatuiese i le faauuga o tamaitai ositaulaga, o ulugalii ma faaipoipo tagata. Ia vavaeese Muslims, faaaloalo tautala e uiga i le Perofeta o Muhammad. Ma e ui lava mulimuli ane sa ia aumaia mo ana upu o le faatoesega, e le mafai ona aloese faitio le vaega tele i Muslims.
O le uluai Pope o autasi Italia
Leo XIII (mai 20 Fepuari 1878 i le 20 Iulai 1903)
O ia o se vavai ma aoaoina lelei e. sii mai Dante mai manatua, na tusia solo i le gagana Latina. Ia muamua tatalaina mo i latou o loo suesue i le aoga Katoliko, le avanoa i faila faapitoa, ae na ia tuua i lalo o le vaavaaiga a le tagata lava ia o le taunuuga o suesuega ma lo latou lomiga ma mataupu.
Sa avea o ia na muamua i le autasi Italia. Na maliu o ia i le tausaga lava lea na fai mai le kuata senituri talu mai lona faiga palota. ola umi i totonu o le pope mo le 93 tausaga.
XVI Gregory
(Mai Fepuari 2, 1831 i le aso 1 o Iuni, 1846)
Sa o mai i le nofoalii ina ua tulai mai i Italia ma tuputupu gaoioiga o fetauaiga, lea na taitaia e Dzhuzeppe Madzini. o tama lava uiga lelei i le aoaoga faavae o liberalism, siitia i lena taimi i Farani, na taʻusalaina e le fouvale Tesema i Polani. Na maliu o ia i le kanesa.
mea moni mataina
O le mea moni e faapea o le nofoaga o le Pope i Roma, ua latou le iloa mea uma. Ae sa le o taimi uma. O le Tupu o Farani, Philip le Fair, i feteenaiga ma le faifeau, pope ua tuuina atu i le faasologa 1309 nofo fou i Avignon. E faaauau ai "o Avignon Tafeaga" e uiga i le fitu sefulu tausaga. Fitu pontiffs suia i lenei taimi. I Roma le pule faapope toe na o le 1377.
Pope Ioane Paulo II ua saili pea lava pea ina ia faaleleia sootaga i le va o Kerisiano ma isalama ma ua lauiloa mo lona faatinoga toaaga uma i lenei itu. O le faletapuai ia auai i le muamua o le pope, ma e oo lava i tatalo i ai. Ma faamaeaina ai le tatalo, sa ia sogi le Koranu. Na tupu i le 2001 i Tamaseko.
I aikona Kerisiano masani i luga o le ulu o le au paia o loo faaalia halos lapotopoto. Ae o loo i ai ata vali lea o isi ituaiga o halos. E pei o faatafatolu - i le Atua le Tama, fai ma sui o le Tolutasi. A ulu e leʻi teuteu pope oti pale faatafafā lē tutusa.
I luga o le olo TV i Berlin, ei ai se polo e faia i le sila stainless. I le susulu o le la susulu atagia e ala i le satauro i luga. O lenei mea moni na tuuina tulai mai i le foliga mai o le tele o le lelei o lana nicknames "o le taui ma sui o le Pope" - o se tasi o latou.
I le faaali mai ai le nofoalii o le Pope a satauro, ae inverted. E iloa e faapea o sea a faailoga na faaaoga e satanists, e tulai mai i vaega uliuli uamea. Ae Katoliko iloa ai e pei o le Koluse o St. Peter. Ina ua maea uma, na o luga o le satauro inverted, sa ia manao ina ia faasatauroina, ma talitonu ia te ia lava le agavaa e oti e pei o lona faiaoga.
a Pushkin "O le Tala o le Faifaiva ma le iʻa" i Rusia iloa uma, tagata matutua ma tamaiti. Ae e tagata uma e iloa e leai se isi, lea ua taua "O le Faifaiva ma Lona Ava" ma faia faailoa atu i storytellers le Grimm Uso. E le tusisolo o Rusia, na oo mai se fafine matua e leai se mea, pe e te manao e avea ma matai o le sami. Ae avea Grimm ia Pope. Ina ua manao e avea ma Atua, ma e leai se mea o totoe.
Similar articles
Trending Now