Aoga:Talafaasolopito

Se tala otooto puupuu o Napoleon Bonaparte. Mea moni fiafia mai le biography of Napoleon Bonaparte

O se tala otooto o Napoleon Bonaparte mo tamaiti ma tagata matutua, o lo'o tu'uina atu i lenei tusiga, o le a mautinoa lava e te fiafia i ai. O le igoa o lenei taitaiau tele ua leva ona avea o se igoa aiga e le gata ona o lana taleni ma le atamai, ae ona o le fia sili le ofoofogia, faapea foi ma se galuega mataʻina na ia pulea e fai.

O le talaaga o Napoleon Bonaparte ua faailogaina i le vave oso a'e o lana galuega faamiliteli. O le ulufale atu i le auaunaga i le 16 o ona tausaga, na avea ai o ia ma tagata aoao i le 24 o ona tausaga. Ma o le emeperoa na i ai le 34 tausaga o Napoleon Bonaparte. O mea e fiafia i ai mai le talaaga o le ta'ita'i Farani e to'atele. Faatasi ai ma ona tomai ma mea taua na i ai foi sa matuai tulaga ese lava. Latou te fai mai na ia faitau fa'atasi ma le saoasaoa tele - e tusa ma le 2 afe upu i le minute. E le gata i lea, o le faletua Farani o Napoleon Bonaparte e mafai ona moe mo 2-3 itula ile aso mo se taimi umi. O mea e fiafia i ai mai le talaaga o lenei tagata, matou te faamoemoe, fagua lou fiafia i ona uiga.

Mea na tutupu i Corsica, a'o le'i fanau mai Napoleon

Napoleon Bonaparte, le emeperoa Farani, na fanau mai i le aso 15 o Aokuso, 1769. Na fanau o ia i le motu o Corsica, i le aai o Ajaccio. O le talaaga o Napoleon Bonaparte atonu semanu e eseese pe afai o le tulaga faaupufai o lena taimi ua ese. O lona atumotu mo se taimi umi sa umia le Genoa Republic, ae i le 1755 Corsica na soloia le tulafono a Genoa. Ina ua mavae lena, mo le tele o tausaga sa avea o ia ma malo tutoatasi na pulea e Pasquale Paola, o se tagata e ona fanua. O Carlo Buonaparte (o lona ata o loo tuuina atu i lalo), le tama o Napoleon, na avea ma ana failautusi.

O le malo o Genoa i le 1768 na faatau ai Farani le aiā i Corsica. I le tausaga mulimuli ane, ina ua fa'aumatia e le au fouvale le au Farani, na pasi Pasquale Paola i Egelani. O Napoleon lava ia e le o tuusao sao i nei mea na tutupu ma e oo lava ia latou molimau, talu ai na fanau mai o ia ina ua mavae le 3 masina. Ae ui i lea, o le uiga o Paole sa tele sona sao i le mamanuina o lona amio. Mo le umi 20 tausaga, na avea ai lenei tagata ma tupua o se ta'ita'i Farani pei o Napoleon Bonaparte. Biography mo tamaiti ma tagata matutua Bonaparte, o loo tuuina mai i lenei tusiga, o loo faaauau pea i se tala e uiga i lona amataga.

Le Pogai o Napoleon

Laetitia Ramalino ma Carlo Buonaparte, o matua o le tupu o le lumanai, o ni tamalii tamalii. O le aiga ei ai le fanau e 13, o le lona lua o sinia matua o Napoleon. Peitai, e oo lava i lona laitiiti, e toalima ona uso ma tuagane na maliliu.

O le tama o le aiga o se tasi o lagolago sili i le tutoatasi o Corsica. Na auai o ia i le tusia o le Faavae o le Corsican. Ae mo le mana'o o lana fanau ia a'oa'oina, na amata ona ia fa'aalia le faamaoni i Farani. Ina ua mavae sina taimi, sa avea foi Carlo Buonaparte ma sui o le tamalii o Corsica i le Palemene Farani.

Aoga i Ajaccio

Ua lauiloa o Napoleon, faapea foi ma ona uso ma tuagane, na mauaina aoga muamua i le aoga a le aai o Ajaccio. Ina ua mavae lena, na amata ona suesue e le tupu o le lumanai le matematika ma le tusitusi mai se atomotu i le lotoifale. O Carlo Buonaparte o se taunuuga o fegalegaleaiga ma le Farani na mafai ona maua ni fesoasoani tautupe mo Napoleon ma Iosefa, lona tuagane matua. Na faia e Iosefa se matata o se ositaulaga, ma Napoleon - ia avea ma se fitafita.

Aoga a Cadet

Na faaauau pea le talaaga o Napoleon Bonaparte i Otien. O iinei na tuua ai uso i le 1778 e a'oa'o Farani. Na ulufale Napoleon i le tausaga mulimuli ane i le aoga cadet i Brienne. Na ia su'esu'e lelei, ma fa'aalia se taleni faapitoa i le matematika. E le gata i lea, e fiafia tele Napoleon e faitau tusi i autu eseese - filosofia, talafaasolosolo, fa'afanua. O le sili ona fiafia i ai le tusi a le emperor i le lumanai o Julius Caesar ma Alesana o Macedon. Peitai, i lenei taimi o uo ma Napoleon e le tele. O lenei mea na avea o se vaega o le Corsica ma le si'osi'omaga (Napoleon ma e le mafai ona fa'aumatia), ma le malosi mo le nofo to'atasi ma uiga fa'alavelave.

Oti o le tama

Mulimuli ane, na faaauau lana a'oga i le Royal Cadet School. Na faamutaina e Napoleone i luma atu o le taimi i le 1785. I le taimi lava lea na maliu ai lona tama, ma e tatau ona ia suitulaga i le avea ma ulu o le aiga. O le uso matua e le talafeagai mo lenei matafaioi, talu ai e le eseese o ia i tulaga faaletaitai, e pei o Napoleon.

Galuega tau militeli

Na amata e Napoleon Bonaparte lana galuega faamiliteli i Valence. O le talaaga, o le otootoga o le autu o lenei tusiga, o loo faaauau pea i totonu o lenei aai, o loo i le ogatotonu o le Rhone lowland. O iinei na auauna ai Napoleon o se ta'ita'itama. Ina ua mavae sina taimi sa siitia atu o ia i Oxonne. O le malo o le lumanai i lena taimi e faitau tele, ma sa ia taumafai foi e tuu lona lima i le tusiga tusitusi.

Na mafai ona fai mai le tala a le Napoleon Bonaparte o le militeli, na maua i le tele o tausaga na mulimuli mai i le faauuga mai le Cadet School. I le na o le 10 tausaga, na mafai ai e le emperor i le lumanai ona faamaeaina le tulaga maualuga o le tulaga o le au Farani i lena taimi. I le 1788, na taumafai ai le emeperoa i le lumanai e ulufale atu i le auaunaga ma le autau a Rusia, ae na teena ai.

Na feiloai Napoleon i Farani Fouvalega i Cosica, lea sa i ai i le tafaoga. Sa ia taliaina ma lagolagoina o ia. Gata i lea, na faailogaina Napoleon o se taitaiau sili i le taimi o le laki Thermidor. Na avea o ia ma sui o le au fa'ato'a, ma le ta'ita'i'au a Italia.

Faaipoipoga a Josephine

O se mea taua i le olaga patino o Napoleon na tupu i le 1796. O le taimi lena na ia faaipoipo ai i le fafine ua oti lana tane o Count Josephine Beauharnais.

Le amataga o "taua Napoleone"

Napoleon Bonaparte, o lona ata atoa o loo i ai i se tusi manaia tele o tusi, na lauiloa o le ta'ita'i sili Farani ina ua uma ona ia osofa'ia le fili i Sardinia ma Austria. O le taimi lena na tulai ai o ia i se tulaga fou, amataina le "taua Napoleone." E tusa ma le 20 tausaga na latou nonofo ai, ma sa faafetai tele ia i latou e faapea o se ta'ita'i pei o Napoleon Bonaparte, o le talaaga na lauiloa i le lalolagi atoa. O se otootoga otooto o le isi ala i le mamalu o le lalolagi na ia uia o mea nei.

O Farani Fa'amatalaga na le mafai ona faatumauina mea na ausia e le fete'ena'iga. Na manino lenei mea i le 1799. Napoleone, faatasi ai ma lana autau o le taimi lea i Aikupito. Ina ua mavae lona toe foi mai, na ia faasalalauina le tusi faafetai i le lagolago a tagata. Novema 19, 1799 Na folafola e Bonaparte le pulega a le consulat, ma le lima tausaga mulimuli ane, i le 1804, na ia tautino mai o ia o le emeperoa.

Faiga Fa'avae i totonu o Napoleon

Napoleon Bonaparte, o lona talaaga uma ona ia maua le tele o ausia i lona faiga faapolotiki lotoifale ua filifili e taulai atu i le faamalolosia o lona lava malosi, lea sa ia auauna atu o se faamaoniga o le aia tatau tau le va o le faitau aofai o tagata Farani. I le 1804, mo lenei fa'amoemoe, ua taliaina le Code of Napoleon - o le numera o aia tatau a tagata. I le fa'aopoopoga, na fa'atinoina le toe fuataina o lafoga, ma na faatuina ai se Faletupe Farani e le setete. O le Fa'alapotopotoga Fa'amatalaga Farani na faia sa'o i lalo o Napoleon. Katoliko na amanaiaina o le tapuaiga o le toatele o le faitau aofai o tagata, ae o le saolotoga o tapuaiga e le'i soloia.

O le tamaoaiga o Egelani

Egelani o le paaga autu o le pisinisi a Farani ma le laumua i maketi a Europa. O lenei atunuu na fa'atupeina fa'aupuga a le militeli i le konetineta. E tosina atu Egelani i lona itu itu malolosi o Europa, e pei o Ausetalia ma Rusia. Fa'afetai i le tele o fa'auluuluga Farani na fa'ataunu'uina Rusia, Ausetalia ma Prussia, Na mafai e Napoleon ona fa'apipi'i fanua i lona atunuu na muamua auai i Holani, Peleseuma, Italia ma Northern Siamani. O atunuu na fa'ato'ilaloina e leai se filifiliga ae ia fa'amuta le filemu ma Farani. Na folafola mai e Napoleon le poloka o le tamaoaiga o Egelani. Na ia faasaina sootaga tau fefaatauaiga ma lenei atunuu. Peitai, o lenei fuataga na afaina ai foi le tamaoaiga Farani. Farani e le mafai ona sui oloa a Peretania i maketi a Europa. E le o se tulaga e va'aia Napoleon Bonaparte. O se tala puupuu puupuu i le fa'amaotoga e le tatau ona fa'amatalaina auiliili, o lea o le a faaauau ai la matou tala.

O le faaitiitia o le pule, o le fanau mai o se suli

O le tamaoaiga o le tamaoaiga ma taua na osofa'i na mafua ai ona faaitiitia le pule a Napoleon Bonaparte i Farani na lagolagoina muamua o ia. E le gata i lea, e foliga mai o Falani e le o taufaamatau, ma o mea na o Bonaparte e na o le tausiga o le setete o lona aiga. Ina ia tuua le suli, na tatala o ia mai Josephine, aua e le mafai ona ia avatu ia te ia se tamaititi. I le 1810, na faaipoipo ai Napoleon ia Marie-Louise, le afafine o le Emeperoa o Ausetalia. I le 1811 na fanau ai le suli ua leva ona faatalitali i ai. Ae ui i lea, o tagata lautele e le'i fa'atagaina le faaipoipo ma se fafine mai le aiga tupu Austrian.

O le taua ma Rusia ma le faasinomaga i le Elbe

I le 1812, na filifili ai e amata se taua ma Rusia, Napoleon Bonaparte, o lona talaaga otooto tele lava ona o le fiafia o le toatele oo tatou uso a tagata. E pei foi o isi setete, na lagolagoina e Rusia i le taimi e tasi le poloka o Egelani, ae sa lei manao e matauina. O lenei laasaga na afaina mo Napoleon. Fa'asalaga, e fa'amalolo. Na auina atu le uluai emeli Farani i le motu o Elba, i le Sami Metitirani.

Le taui ma sui o Napoleone ma le faatoilaloina mulimuli

I Falani, ina ua uma le fa'asaina o Bonaparte, na toe foi mai sui o le malo o Bourbon, faapea foi o latou suli, o ē na saili e toe maua o latou tulaga ma le tamaoaiga. O lenei mea na mafua ai le le fiafia i le faitau aofa'i. Napoleon i le aso 25 Fepuari, 1815, na sosola mai Elbe. Na toe foi atu ma le manumalo i Farani. I se tasi o tusiga e na o se tala otooto puupuu o Napoleon Bonaparte e mafai ona tu'uina atu. O lea ia tatou fai atu na toe amataina le taua, peitai e le mafai e Farani ona toe tauaveina lenei avega. Na iu lava ina faatoilaloina Napoleon i Waterloo, ina ua mavae le 100 aso o le tauimasui. O le taimi lea na fa'aumatia ai o ia i le sootaga i St. Helena, lea e sili atu nai lo le mea muamua, o lea na sili ai ona faigata ona solaese mai ai. O iinei na faaaluina ai e le emperor muamua le 6 tausaga mulimuli o lona olaga. Na te le'i toe vaai lava i lona faletua ma lona atalii.

Maliu o le tupu muamua

O le setete o le soifua maloloina o Bonaparte na amata ona faasolosolo ina vave ona tupu. Na maliu o ia i le aso 5 o Me, 1821, masalo o le kanesa. E tusa ai ma se isi fa'asologa, na afaina ai Napoleon. E sili ona lauiloa le manatu o le tupu muamua sa tuuina atu i ai le arsenic. Ae pe na latou inu? O le mea moni, na fefe Napoleon i lenei mea ma na ia faia ma le loto i ai ni tootoo o arsenic, o taumafai i lenei auala e atiina ae ai le puipuiga. O le mea moni, o sea ituaiga o taualumaga o le a mautinoa lava le muta fa'amalosi. E tusa lava pe mafai, i le aso e le mafai ona e fai atu ma le mautinoa mautinoa pe aisea na maliu ai Napoleon Bonaparte. O se tala otooto o ia, o loo tuuina mai i lenei tusiga, ua faaiu iinei.

E tatau ona faaopoopo atu na muamua tanumia o ia i St. Helena, ae i le 1840 na toe tatala ai ona tino maliu i Pale, i le Maota o Invalides. O le maafaamanatu i luga o le tuugamau o le emeperoa anamua na faia mai le kalama a le Karelian, lea na tuuina atu i le malo Farani e Nicholas I, o le emeperoa Rusia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.