News ma Society, Siosiomaga
Shogun - o le mea lenei? Komiti Faatino shoguns i Iapani
ua manatu malo Iapani e fai lava si talavou. E ui lava i le mea moni e faapea o le motu Iapani amata ona nofoia e sili atu nai lo le tasi le afe tausaga ua mavae, ma aumaia faatasi ai tagata i se conglomeration o ituaiga o tupu na i le senituri lona lua TLM. Semblance o setete na o mai iinei i le AD senituri lona tolu, pe a le faatasiga o ituaiga sa mafai Yamato e faatoilalo i le isi vaega o le atunuu, ma e sili ona tele. Faasolosolo avea tāu'āiga pule Yamato e pei o le o le tupu, ma o latou faipule valaauina i latou lava emperors ( "Tenno"). O se isi faaupuga "Shogun" (ae, pule - taitaiau Maualuga), na oo mai i le faaaogaina o senituri mulimuli ane.
O le amataga anamua o le samurai
I Iapani, i le 6-7 seneturi na faatusa mai ai le tele o le faitau aofai o tagata e ala i tagata faifaatoaga, sa i ai foi pologa ma tagatanuu le tutusa o tagata Iapani, e masani ona aofia ai Saina ma Korea. sa noatia i si malualii lafoga le faifaatoaga i le tulaga o oloa ma tupe totogi faalisi, na faatonuina ina ia galulue ai ma le moni sa faapipii i le laueleele. O le tetee atu i le faitio feudal faifaatoaga foafoaina au o faapitoa fitafita aoaoina - samurai, ma le mana o le pulega i totonu o le atunuu e auai i le tamalii, o le tele lava ina auai i le genus lava lea e tasi e pei o le pule silisili.
O le uluai shogunate i le talafaasolopito o Iapani
aloaia faaali Iapani shoguns i le AD senituri lona 11. I le teritori o Iapani amata ona avea o se vaega o alii feudal militeli, i totonu o lea o le Taira ma Minamoto. Latou len ¯ a taua 1180-1185 gg faalemalo., Tau i na ave nofoaga uma i luga o le motu o Honshu. I itu uma e lua o le pito i luma sa i ai le faitau selau o afe o vaega militeli, fasiotia tagata lautele, monasteries faaleagaina. O le manumalo o le tāu'āiga Minamoto, o lona sui, Yoritomo, tuuina atu i le 1192 o le ulutala o le "Seyi Shogun Tay" - ". Sili, faatoilaloina barbarians" o lona uiga Lea i faaali shogunate le talafaasolopito o Iapani.
E mataʻina e faapea o le taua i le lotoifale i Iapani i le taimi lena manumalo ai i se Yoritomo, ma lona uso - Yoshitsune, lea e fesootai ma le pule masalomia na faatea mai i le maota o le tupu. E tusa ai ma nisi talafatu, sola Yoshitsune mai Iapani i Amerika, lea na ia ave le igoa "Khan Genghis", i le isi - pule i le ola faia. Foi tala manaia e uiga i le maliu o Yoritomo ina ua mavae le pau mai se tupu ona o solofanua i le mea moni e tausia i luga o le solofanua, sa ia vaaia le agaga o Yoshitsune.
O le upu e sau mai Saina
Pe afai o le fesili Iapani: "Faamatala le upu" Shogun "," taysegun, "ma isi ...", O le tali e mafai ona fai si eseese. O le mea moni na oo mai le manatu i Iapani mai Saina, lea na tufatufaina atu i le tulaga o le "faalilolilo Shogun", lea e mafai ona faaliliuina o le "taitai o se laau tele." E tusa ai ma talatuu, o se taitai o le militeli Saina iloga Hyo-sa ou matua lotomaualalo ina e uiga i le lautele sa tautala atu lona manumalo, ia tamoe i lalo o se laau tele, e le i faalogo i vivii i lana lauga.
I le faamaumauga o le afioga Iapani "Shogun" ma pepa faaopoopo eseese o loo taʻua i le tele o seneturi 7-8 o lo tatou vaitaimi, e aofia ai:
- fukusegun - "taitaiau sui";
- taysegun - "tele aoao" (lua faatoafilemu sa vaevaeina feaveaʻia pou i le maualuga ma le maualalo i tulaga);
- tinteki shogun - o se taitaiau sa faatoilaloina le barbarians o le West;
- na Shogun - o le manumalo o le barbarians o le East;
- tindzyu Shogun - o le taitai-conciliator.
O le ulutala o muamua ina ia toe faafoi
I na aso, o le feaveai o lenei suafa o se aloaia maualuga, o le agai atu i le autau po o se vaega oi ai, po o se avefeau. na tuuina mai e le ulutala i le tauiviga militeli, ma toe foi ai lea i le tupu. O le sauniga anamua o le "āmataga" manatu tulafono faatonutonu faavasegaina i lenei mataupu (poloaʻiga) ma le tuuina atu o se pelu faasauniga i le maota malo. Mulimuli ane, ua teisi fesuiai le taualumaga. Mo se faataitaiga, mo le matutua sui ona faatagaina i totonu o le maota i Kyoto i le aofia, ma i le 14-19 seneturi aumaia shogun poloaʻiga "i le fale". Ia faatumuina i le pusa tali mai i lalo o le poloaʻiga o oneone auro, aumai ia te ia i tua i le amepasa malo ma folafola atu e mulimuli i se "faataitaiga pupula" le pule o Yoritomo Minamoto.
sa mafai Shogun e avea ma se tamaitiiti tausaga le matua
umi Shoguns tulafono i Iapani mai le 1192 seia oo i le Fouvalega Meiji. I lenei vaitaimi, o le taʻitaʻiʻau sili faailoa atu lona mana i tofi ma tuufaatasi pou pito i luga o le Malo, ao nai ceremoniously-tutusa le mana o le emeperoa. E maliu Minamoto Yoritomo, mavae i le mana regents o lona atalii - o le tāu'āiga Hojo.
Ina ua maea le faamutaina o le genus Minamoto patrilineal Iapani shoguns, atonu e le na o taimi i le talafaasolopito, e aofia ai i latou numera o pepe o le tāu'āiga Fujiwara, o lē na tofia i le tofi o le Malo aupito maualuga i le taimi i le tausaga o le lua tausaga.
aumaia Kamakursky shogunate fuʻa a le malo o Iapani
O le uluai shogunate i Iapani na avea ma ana tupe faavae o le aai o Kamakura, ina valaauina Kamakurskim shogunate. O lenei vaitaimi o le talafaasolopito sa faamatalaina i le finauga tau le va ma le pulega o tagata o le samurai - "tagata fitafita" o faia aʻe le militeli-feudal vasega aliʻi laiti, puipuia ma auauna atu io latou "daimyo." I le taimi lava e tasi Iapani ona o le paʻi mai o le malosiaga faalenatura na mafai ai ona sosola ese mai le lua aiaina Mongol (1281 ma le 1274 tausaga) ma maua ai le fuʻa a le malo, lea, e tusa ai ma talatuu, na tuuina atu i le shogunate lotu Puta - Peteriaka o Nichiren.
vaega feudal
Minamoto Yoritomo, Shogun (ata vali o loo faaalia atu o ia i luga), ina ua mavae le taua i le tofia itumalo taitasi kovana militeli, lea e le aluga o taimi ua faaputuina'autau tele, ma taulai atu i le lima o le allotments. I le taimi lava lea e tasi, ua faatuina Iapani sootaga lelei fefaatauaiga ma Saina ma Korea, lea e taitaiina atu ai i le faatamaoaigaina o le alii feudal i le itu i saute-sasaʻe.
O le faagasologa e le pei o alii feudal i le fua faatatau o Kamakura, e tau atu i feteenaiga ma le faaliliuina atu o le mana i le tāu'āiga Ashikaga. Sui o le gata siitia mai le Kamakura i Kyoto faaumatia, e latalata i le maota o le malo, lea tupe tele faaalu i se afitusi ma le matagofie o le tamalii o le faamasinoga. sa i ai i mataupu Malo se tulaga o le le amanaiaina lea na taitaiina atu le intensification o kovana militeli i le isi vaega o le atunuu ma le fou vaega o le taua faalemalo.
Shoguns pule i Iapani i le 1478 - 1577 tausaga, toe tuuina atu faatasi ma feteenaiga militeli i le va o toetoe lava itumalo uma, e taitaia le malo i le brink paʻu i le senituri ogatotonu o le 16. Peitai sa i ai se "daimyo" - sui o le aupito lelei i totonu o le samurai (Nobunaga), o faatoilalo le ogatotonu o le atunuu i le laumua o Kyoto, faatoilaloina le alii feudal tele ma faafaileleina i lona tulaga talenia aoao - Toyotomi Hideyoshi.
sa mafai Shogun e avea ma se faifaatoaga
Lenei lē aʻoaʻoina ae enterprising ma le atamai e sau mai se aiga faifaatoaga ina ua maea le soʻofaʻatasiga le maliu o Nobunaga sui tāu'āiga o Iapani (i le 1588). O lea la, i le vasega nonaristocratic sui ua taliaina i le ulutala o le "Shogun." I le tepa muamua, blurs le tuaoi o le va o le vasega, ae ia poloaʻiga a Hideyoshi faamauina avanoa uma o le samurai ma e oo lava campaigned mo le aveesea o auupega (pelu) le peasantry.
Mulimuli ane Iapani shoguns, ae mai le tāu'āiga Tokugawa pulea Iapani mo le toeitiiti se kuata o le meleniuma. O le mea moni e faapea Hideyoshi tuu i luga le mana i lona atalii, o lē o se tamaitiiti laitiiti, ma sa noatia i taitaiga ma. E mai i totonu o le leoleo tu Tokugawa Ieyasu, lea e aveesea ai le mana o le suli faaletulafono ma amata ona pule i le filifilia o le laumua o Tokyo nei.
Le taimi muamua, o le samurai sa le aupito lelei
I le taimi o le pulega a le o faiga streamlined fale Tokugawa o pulega o le atunuu - o le emeperoa aveesea o le mana, ulufale atu i le aai aufono a toeaina, ua vaevaeina le lalolagi i totonu o vasega. Iloga tulaga o lo o nofoia e le autau - le samurai. Foi i ai le au faifaatoaga, artisans, faatauʻoa, roving faafiafia, pariah ma e matitiva, lea o loo faasoasoa foi i se vasega eseese. I le taimi o le pulega a le samurai Tokugawa sa le aupito lelei o le lalolagi, o se sefulu o le faitau aofai o tagata, ma fiafia i le tele o avanoa. Ae faamaonia le talafeagai le tele o le militeli, ma avea ma nisi samurai a ninja, ronin (totogi killers), ao isi ua siitia atu i tradespeople po o le amata ona aoao pisinisi militeli ma o le filosofia o le "Bushido" - Tulafono Laitiiti o le Samurai. sa taofia Rioters lava Ronin malosiaga malo.
O le mafuaaga o le aveesea o le pulega shogunate
Aisea lea pauu atu disrepair i lalo o le pulega o le faafoega a le Shogun? Iloiloga talafaasolopito fautua atu o le atunuu ona o le tuputupu ae faaali mai o sootaga tau fefaatauaiga vasega o le bourgeoisie laiti, lea e malosi taofia e le ofisa shogunate, ma mafua faitio. I vaega o le taulaga amata atamamai, lea e saili foi e taofia, aemaise ai, ona o lona manao e affinity Shinto folafolaina o Iapani e tusa lava po o le vasega ma isi.
ua faasāina e le malo isi lotu (Kerisiano), faatapulaaina fesootaiga ma isi atunuu, lea na taitai e faitio ma iu lava, i le faaliliuina atu o le shogunate o le mana tulaga Tokugawa toe foi atu i le tupu i le 1867. I aso nei, "Shogun" i Iapani - o se vaitaimi i le talafaasolopito, talu ai e na soloia se tulaga i le taimi o le Toefuataiga Meiji, lea na tupu i le 1868 - 1889 tausaga.
Similar articles
Trending Now