News ma SocietySiosiomaga

Tāfaoga faafanua: 5 atunuu Europa sili i ona vaega

Talafaasolopito, o le taimi lava e tasi Rusia o se vaega o Europa ma Asia, e pei o le atunuu aupito tele i le lalolagi i le tulaga o nofoaga i luga o le paneta Lalolagi. E ui lava i le mea moni e faapea o loo tu latalata atunuu lo tatou atunuu i atunuu Asia, o loo soifua o le toatele o le faitau aofai o tagata i le vaega tutotonu, o le latalata atu i le setete o Europa. Ma ona ua manatu o lo tatou tulaga o le nofo ai - i Europa. Aso nei ua tatou vaai atu i le 5 sili atunuu i le eria i Europa.

Rusia - ou tuuina i luga o le teritori o lo o nofoia i le lalolagi

Le laumua o le atunuu - o le aai o Moscow. nofoia Rusia 12% o le laualuga laueleele o le paneta, o 17.124.442 km 2. E le gata i le atunuu aupito tele i Europa i le eria, ae faapea foi i le lalolagi. tuaa Slavic mamao femalagaaʻi le itu i sasae, o se tulaga i le lumanai. Ae o le iuni o tagata uma o le mana malosi tele na tupu i le teritori o Europa, ona faia Kievan Rus. Ma o aso nei, o le loto o le atunuu i lona "totonugalemu" vaega, e ui lava atunuu, i luga o le Malo, e le o mamao tele mai i lenei vaitaimi, ae latalata atu i le tuaoi o Europa. O le faitau aofai o tagata e uiga i 146,4 miliona tagata, o se nofoaga iloga foi i totonu o atunuu o Europa.

Ukraine - II nofoaga i le sikuea i Europa

nofoia Ukraine le nofoaga lona lua i Europa. E faatatau foi i le atunuu aupito tele i Europa i le eria, pe tusa e uiga i 559.713 kilomita faatafafa. O le laumua o le setete o Kiev. O le tele o le atunuu o loo i totonu o le East Europa Laugatasi. E mafai ona e faatatau i le tau o le gaoia konetineta: o le vevela i Ianuari mai -1S e -6S Iulai + 18c e 23C. Toeitiiti lava o mafolafola le eria atoa, ma le mauga nofoia na o le 5% o vaega o le atunuu.

Ona o le tulaga faaupufai faigata i le atunuu, sa tele faaitiitia le faitau aofai o tagata o le Malo (tuueseeseina Crimea, Donbass, fai le gaoioiga o le militeli i totonu o le atunuu), ma 46,5 miliona (e pei o le 2008) e 42,3 miliona tagata, e tusa ma tala faatatau o tupe aloaia.

Farani - III nofoaga

Le laumua o Farani - le aai o Paris, lea ua lauiloa, atonu, i so o se nofo matutua o le paneta. o Farani le atunuu aupito tele i luga o le nofoaga i fafo o Europa. Lona nuu o 547.030 kilomita faatafafa. Ae i totonu o lenei atunuu o loo i ai motu pea o le auai i ia te ia, ma o loo i ai i latou i Amerika i Saute, o le West Indies ma faatasiga Island i totonu o le Vasa Initia, ma nisi archipelagos i le Vasa Pasefika. Aofai o tagata o le atunuu e uiga i 64,9 miliona tagata.

ua lauiloa Farani mo lona vaitafe femalagaai ai, o lea o loo i ai e uiga i le 200. O le vaitafe aupito tele - o lenei o Ron, ma le vanu aupito tele i le vaitafe Seine, o le Garonne ma le Loire. E foi o le atunuu e silisili ona taua e faasino i punaoa tau suavai i totonu o atunuu o Europa.

Sepania - nofoaga IV

o lo oi Sepania i le itu i saute i sisifo o Europa. Ona teritori e aofia ai se nofoaga laueleele o 504.782 kilomita faatafafa. - o Madrid le laumua Sipaniolo. Faatasi ai ma se faitau aofai o tagata o 45,9 miliona tagata. O le tasi lenei o le tele picturesque, atunuu mafanafana ma le aupito tele i Europa i tuutuuga o le eria. umia foi Sepania le Islands Balearic ma Canary, ma e aofia i lona fausaga nisi o le itu i matu o Aferika.

ei le nofoaga i le kolone British o Gibraltar, ae ua tu i le Iberian Penisula o Sepania. Sepania lava se taimi umi faaauau pea ona e maua i nei laueleele. Gibraltar - o se faailoga o le atunuu, o loo ia faaalia i le ofu talaloa o le lima o Sepania. E tusa ai ma le talafatu a tuaa anamua, o se nofoaga na faailogaina ai le iuga o le lalolagi.

O le southernmost tulaga o le konetineta o Europa - o se pulupulu o Morocco, o se vaega vaapiapi o Gibraltar, ma sopoia o Aferika. E liliu atu i Sepania "laasaga" avanoa mai Aferika - na o le 14 kilomita.

Suetena - nofoaga V

Swedish Malo o le aupito tele i Scandinavia. E tu i Matu Europa ma ua i ai se vaega o 449.964 kilomita faatafafa. O le tuufaatasiga o le atunuu e aofia ai le motu autu e lua o le Baltic - Gotland ma Öland. O le tagata muamua na oo mai i le laueleele lenei i le 12 000 tausaga ua mavae, ae na o mai i le senituri IX i Europa talanoa e uiga i Suetena. tuia Vikings lauiloa le uafu vaa ma auai i le gaoi ma le faomea. Na o le XI-XII seneturi o le atunuu na maua le tulaga o le setete.

O lenei atunuu e ese mai le tele o atunuu Europa mo lona natura tulaga ese: vaomatua, mauga, o nuu, manicured esetete, vanu, Medieval fale ma le faitau selau o maa faamanatu. E i ai se aai ola ma interspersed ma fale laupapa, fou, masima vaituloto ma motu.

foi o Suetena o se tasi o le atunuu aupito tele i Europa i tuutuuga o le eria. ei ai se tagata i le tulaga o le toeitiiti atoa le 10 miliona tagata. Le laumua Swedish - a aai o Stockholm.

i le faaiuga

Ua tatou toe iloiloina le pito i luga 5 o le aupito tele i le teritori o lo o nofoia o le atunuu i Europa. tali faigofie i le fesili, o le a sili atunuu i ona vaega i Europa e faigata. I le isi itu, o Rusia. Ae afai tatou te talanoa e uiga i atunuu i fafo, ona i ai, o le mea moni, Farani. I soo se tulaga, o le tulaga aupito sili ona tele lo tatou atunuu i le lalolagi ma ua tatou maua le tele o ona faamaualuluga o.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.