Faavaeina, Saienisi
Tagata suʻe nuʻu le gagana Peretania, geographer, anthropologist ma le mafaufau Sir Francis Galton: talaaga, na maua ma mea moni manaia
na fanau mai Sir Francis Galton Fepuari 16, 1822, latalata i Sparkbruka (Birmingham, Warwickshire, Egelani), ma le maliu i luga o Ianuari 17, 1911 i Heslemere (Surrey, Egelani). O lenei o se gagana Peretania tagata suʻe nuʻu, anthropologist ma eugenicist iloa mo lona paeonia suesuega o le tagata atamai. Knighted i le 1909
Galton Frensis: talaaga
Sa fiafia laitiiti Francis, ma sa ia taliaina ma le agaga faafetai e nofo aitalafu tele i oʻu matua. Ae sa le aoga aoaoga masani ma faalelotu maua i le aoga ma le lotu. Mulimuli ane, na ia tautino i se tusi ia Charles Darwin na faia ia te ia le finauga Tusi Paia masani "malaia."
Matua faamoemoe o le a suesue vailaau lona atalii, ma ina ua mavae se malaga taamilo o nofoaga faafomai i Europa e pei o se talavou (a aafiaga nai le masani ai mo le matua o le tamaitiiti), sosoo ai ma ni aoaoga i le falemai i Birmingham ma Lonetona. Ae i le taimi lenei, e tusa ma Galton, ia sa tumu i se lagona mo le malaga, e pei o ia na migratory manulele. Auai i aoaoga e faatatau i le kemisi i le Iunivesite o Giessen (Siamani) ua faalēaogāina e finagalo i ai o se malaga i Europa Saute-Sasae. Mai Vienna ia malaga atu e ala i Constanza, Constantinople, Semurana, ma Atenai ma aumai i fafo o le ana Adelsberg (nei Postojna, Slovenia), o le faataitaiga amphibian tauaso taʻua Proteus - muamua i Egelani. Ina ua toe foi ulufale Galton College Tolutasi, Cambridge, i le mea i le tausaga lona tolu o le aoaoina o se taunuuga o overwork maʻi. Suia olaga, sa vave ona faasaʻoina ia lava, e fesoasoani ia te ia i le lumanai.
fia inu malaga
Ina ua tuua Cambridge e aunoa ma se tulaga faaauau pea aoaoga faafomai Francis Galton i Lonetona. Ae ao leʻi maeʻa, na maliu lona tamā, ma tuua ai se tulaga lava e Frances "avea tutoatasi" e ala i le galuega faafomai. Galton nei mafai ona faamalieina o latou naunau e suia nofoaga.
malaga telegese i 1845-1846 gg. i le oo atu i luga o le Naila i au uo ma le Nuu Paia na avea le muamua i luma o se tui faatulagaina lelei i vaega unexplored o Aferika i Saute i Sisifo. Ina ua uma ona feutagai ma le Sosaiete o le faafanua Royal, filifili Galton e suesue ai le avanoa o le tufaina mai le itu i saute ma mai sisifo i Leki Ngami, o loo matu o le Kalahari Toafa, 885 km i sasae o Walvis Bay. O le malaga, lea e aofia ai le malaga e lua, o le tasi i le itu i matu, o le isi i sasae, mai le tasi nofoaga autu o faamatalaga, sa faigata ma le saogalemu. E ui lava e lei taunuu suesue Ngami, latou taunuu faamatalaga taua. O le taunuuga, i le tausaga o le 31, i le 1853-m, na filifilia Galton Frensis Uso o le Aualofa le faafanua le Royal, ma le tolu tausaga mulimuli ane - le Sosaiete Royal. Foi i le 1853 sa ia faaipoipo Louise Butler. Ina ua mavae se tafaoga puupuu i Europa nofoia le ulugalii i Lonetona, ma i le 1855, sa amata ona galulue Galton.
uluai lomiga
O le uluai lomiga o le suesuega o le popole o le laueleele - o le tusi "O le Art o Malaga" sa lolomiina i le 1855. E amata ona faaali mai faailoga e faapea ua le atiina ae o se fia iloa faasaienisi i faatonuga fou. O le mea muamua o suesuega fanafanau Galton amata ona tatalia tuutuuga. Sa amata e tusi faafanua o matagi ma omiga ma matauina e faavae i luga lava faamaoniga scant o nofoaga autu maualuga uunaiga o loo faamatalaina i le matagi taitaiga faʻauati i le nofoaga autu o le filemu. I le 1863 na alu aʻe ai i le suafa mo sea faiga "anticyclone". Sosoo ai ma le tele o isi galuega, lea na ia lagonaina mo le ala i le manatu faavae o le faamaopoopoga ma regression.
I le 1870, Galton faitau atu i le lipoti agavaa Association British "forecasting tau barometric," lea na ia oo atu i le regression tele, ma taumafai e valoia le uunaiga matagi, vevela ma sūsū. Ia le mafai, ae seti le galuega i isi, o le na mulimuli ane faamanuiaina.
Le talatuu o le saienitisi
Na tusia e se tagata suesue lē faavaivai Francis Galton iva tusi ma le 200 mataupu. Latou paʻi mataupu e tele, e aofia ai le faaaogaina o fingerprints mo le faailoagofieina, fuafuaina faamaopoopoga (Fuaiupu o FAAAOGAINA Statistics) lea paeonia Galton. Sa ia tusia foi e uiga i le tuiina o le toto, solitulafono, faatufugaga, malaga i atunuu underdeveloped ma le vanimonimo. O le tele o lona lomiga faaalia se faanaunauga o le tusitala ona fuatiaina. galuega anamua, mo se faataitaiga, e aafia ai le faamaoniga faafuainumera o le aoga o le tatalo. I le gata i lea, mo le 34 tausaga, sa aafia o ia i le faaleleia o tulaga faatonuina o le fua.
fingerprints
Faaalia e nisi o le faataamilosaga faiga mitaina solitulafono 12 faamaopoopoina Bertillon, na fiafia Galton i le faailoaina atu o le tagata. I se tusiga mo le Inisetiute Royal, lea na ia talanoaina bertillionazh, na faafuasei seʻi manatu i le mamanu i luga o le faitautusi. I lana tusi, "Fingerprints" (1892), ua faamaonia e faapea o le tusitala:
- tumau pea mamanu faifai pea i le olaga atoa o se tagata;
- o le a eseese mamanu tele lava;
- e mafai ona faavasegaina po leksikonizirovat ina ia pe a latou tuuina atu fingerprints le tagata tomai faapitoa ua faatulaga i ai, e faatatau i le tusi lomifefiloi talafeagai po o lona tulaga tutusa, e mafai ona faapea ua faamauina po o ua le o le mea lava e tasi.
O le taunuuga o le tusi ma le molimau e le Komiti ua faia e le Matagaluega o totonu i le 1893 o le foafoaga o le Matagaluega o fingerprints - o le muamua o le tele o tali tutusa i le lalolagi atoa. Sam Francis Galton, e pei ona silafia mai lana galuega talu ai ma fiafia i ai, liliu atu i le suesueina o mamanu tofi. na aveina atu lenei suesuega mo le tele o tausaga i totonu o le fale suesue, na ia faavaeina ma sa mulimuli ane faaigoa ia te ia.
aʻoaʻoga pepelo eugenics
E ui lava i le saofaga tele i le tele o eria o le malamalama, lea na faia e Francis Galton, eugenics faasaienisi o lona aia autu. O le vaega o totoe o lona olaga sa ia tuuto atu i le faalauiloaina o le manatu o le faaleleia o le faatulagaga faaletino ma le mafaufau o le ituaiga o tagata e ala i suesuega filifili o ulugalii. Francis Galton, o se tausoga o Charles Darwin, o se tasi o le muamua iloa le taua o le manatu o le talutalu mo tagata. Na ia iloaina ua mafaafitia e faapea o le talitonuga o le tele o talitonuga o aso nei, ma tatalaina foi atu avanoa mo le faaleleia atili fuafuaina o le tagata.
atamai tuʻufaʻasolo mai i tupuaga
coined Francis Galton le upu "eugenics" e faamatala ai le taumafaiga faasaienisi e faateleina ai le vaega o tagata taitoatasi ma le faaeega paia tuufaasolo maualuga e paaga filifili fanafānauga. I lana tusi "atamai tuʻufaʻasolo mai i tupuaga" (1869), na ia faaaogaina ai le upu "poto" e faasino i le "matua maualuga ma soifua" tomai. Lona finauga autu o le faapea o le uiga o le mafaufau ma le faaletino o loo tuufaasolo tutusa. A o le le taliaina o lenei faamasinoga. Ina ua faitau muamua Darwin le tusi, sa ia tusia e mafai e le tusitala o le liliu mai se sui tauva e faaliliu, e pei o ia na fetalai mai i taimi uma e le o ese tagata atamai tele, ae na o le maelega ma le galue malosi. "Tuʻufaʻasolo mai i tupuaga atamai" mautinoa fesoasoani ia te ia e faalautele ai lona talitonuga o talutalu tagata. sa le i taʻua tausoga i le "Amataga o Ituaiga" (1859), ae taua le tele o taimi i lona "tupuga o le Tagata" (1871).
O le malosi sili
Manatu lea puipuia Francis Galton, - mataupu tau le mafaufau o le tagata tuufaasolo faapea foi ma le uiga faaletino - sa lava le malosi e fatu a latou lava filosofia faalelotu. Sa ia tusia e leai se masalosalo e uiga i le i ai o le mana tele faigofie ona maua, lea e mafai ona faaaogaina ma le a faaaoga tele, o le taimi e pei ona o le a suesue i ai, malamalama i ai ma faaaogaina.
tusi a Galton "Studies o le tomai o le tagata" (1883) e aofia ai le tusa ma le 40 Mataupu Faavae o le 2 i le 30 itulau taitasi, e faavae i luga o le pepa faasaienisi tusia i le va 1869 ma le 1883. O se aotelega o manatu o le tusitala i le aso tomai o le tagata. Mo taitasi o le autu o le tusitala na mafai ai ona e faia se mea muamua ma le manaia, ma ua faia ai le manino, manino, uluai ma tauagafau. E tusa ai ma tuutuuga o lona finagalo, i le Iunivesite o Lonetona na faavaeina Matagaluega o Eugenics.
igoa lelei
I le senituri lona 20 o le igoa Galton, faapitoa e fesootai ma le eugenics. Talu ai o loo taulai atu i le eseesega masani i le va o tagata, ua faatupuina masalosaloga i totonu oi latou e talitonu o le aganuu (faaagafesootai ma faaleaoaoga) vaega tele sili masani po o le moni mo lo latou saofaga i le eseesega i le va o tagata. O le mea lea, e masani ona vaaia eugenics e avea o se faailoga o le le faailoga tagata o le vasega, ma valaau reactionary Galton. Ae peitai, faaseseina lenei faaaliga o eugenics o lona manatu, talu ai ona o le faatuina o le sini o le aupito lelei aristocratic ma le faitau aofai o tagata e aofia ai matua o le alii ma tamaitai sili ona lelei. manatu o Galton, e pei o Darwin, sa faatapulaaina i le leai o se manatu lava o āiga. O le rediscovery o Mendel le galuega na tuai ona matua aafia ai le sao o saienisi.
Similar articles
Trending Now