FaavaeinaSaienisi

Talaaga Karla Linneya. O le saofaga Karla Linneya i faasaienisi

Tatou te ofoina atu se talaaga Karla Linneya. Lenei tagata (le ola tausaga - 1707-1778) - natura Swedish lauiloa. sa saienitisi lalolagi-lauiloa ona o le faiga o le lalolagi o meaola ma laau, na foafoa ai e ia. Talaaga Karla Linneya tuuina atu i lalo o le a faailoa atu oe i le mea e tutupu autu o lona olaga ma ausia faasaienisi.

Tupuaga ma le laitiiti o le saienisi i le lumanai

Na fanau mai le saienisi i le lumanai i Suetena i saute, i vaega Råshult. amata talaaga Karla Linneya 25 o Me, 1707. O le taimi lena na fanau ai. O le tama o le tama o le faifeau nuu, o lē e umia se tamai fale laupapa ma se togalaau, lea na muamua faailoa Karl i le lalolagi o le laau. saienitisi Lumanai aoina i latou, mago, ma faavasega ma faia a herbarium. maua Carl lana aoga tulaga muamua i se aoga i le lotoifale. E maofa ai, o le manatu faiaoga tamaitiiti Linnaeus taleni matitiva.

Aoaoga i le iunivesite, o se malaga faasaienisi

I le faamoemoe o le mauaina o lana tama filifili matua aoaoga faafomai e auina atu o ia i le iunivesite, o loo i Lund. O se tausaga mulimuli ane sa ia siitia atu i Uppsala, Linnaeus. maua saienitisi Lumanai iinei faasao aoaoga maualuluga atu. Ina ua mavae sina taimi i le talaaga Karla Linneya sa faailoga e ala i se mea taua. filifili Swedish Society Royal e auina Charles i le malaga faasaienisi i Lapland. Mai malaga aumaia Linnaeus se tuufaatasiga tele o minerale, laau ma manu. Novema 9, 1732 tuuina atu o le saienisi i le lipoti Society Royal i mea na latou vaaia i le taimi o le malaga.

"Flora o Lapland" ma le "Systema Naturae"

"Flora o Lapland" - o le galuega muamua Karla Linneya i piolosi, na ia tusi faavae i luga o lenei malaga. Ae peitai, o le mamalu, na ia manumalo itiiti lava galuega (12 itulau), lomia faasalalau i Leiden (Netherlands) i le 1735. O se tala e taʻua "Systema Naturae".

foafoaina Carl le faavasegaina o le lalolagi faatulagaina. Lua igoa Latina tuuina atu i laau taitasi ma manu. O le muamua o latou auauna atu o se ituaiga o faailoga, ma le lona lua - luma. Dzhon Rey (tausaga o le olaga - 1627-1705) faailoa i paiolo le manatu o le ituaiga e tusa ai o tagata taitoatasi, e eseese le tasi mai le isi e sili atu nai lo tei eseese. faailoa Karl Linney ituaiga uma o manu ma laau, ua lauiloa i lena taimi.

O se tulaga taualoa taua o Linnaeus o le mea moni e faapea i le lomiga lona 10 o lana galuega "Systema Naturae", faaali i le 1759, ua faaaogaina le saienitisi le mataupu o le nomenclature binary ma faailoa atu ai i le faaaogaina. Binarius faaliliuina mai Latina o lona uiga "e lua." Taitasi ituaiga tusa ai ma lenei ua faailoa mai i igoa Latina e lua - patino ma le lautele. O le manatu faavae o le "vaai" fuafuaina Linnaeus faaaogaina uma taiala physiological (i le afioaga o fanau lafulemu), ma morphological taʻua e Dzhon Rey. faatuina Carl se faiga faatulagaga i le va o vaega nei: fesuiaiga, ituaiga, genus, poloaiga (o le poloaiga), vasega. Uma nomenclature masani faasao ma zoological i Latina afua mai lena galuega.

Olaga i Holland, galuega fou

maua Linnaeus i le Netherlands (Gartkali) le tulaga o le Fomai o Faafomai, ua faaaluina le 2 tausaga i Leiden. O iinei na ia aveina foliga manatu atamai e faatulaga i malo uma e tolu o le natura. A oi ai i Holland, lomia faasalalau se saienitisi ana galuega autu. e tatau ona taʻua ai, peitai, o le nofoaga sili ona taua i le faavasegaina Linnaean nofoia i soolosi "Systema Naturae", ma i piolosi - galuega "ituaiga laau". I le 1761 i le lomiga lona lua o lenei galuega i piolosi. Na faamatalaina 7540 ituaiga ma 1260 tupulaga o laau. I totonu o lenei ituaiga ua faailogaina eseese.

6 o vasega o meaola

Karl Linney, o le saofaga i paiolo lea o le a talanoaina atili i auiliili, manu uma vaevaeina i ni vasega ono: iniseti, anufe, iʻa, amphibians, manulele, mammals. O le vasega o reptiles ma amphibians amphibious auai i anufe - ituaiga uma o invertebrates lauiloa i lona taimi (vagana iniseti). O le lelei o le fuafuaga o le faavasegaina o saienitisi o le mea moni e faapea e fesootai se tagata i le poloaiga o le vasega o mammals primates. O lea, e aofia ai Linnaeus i le faiga o le malo o manu.

24 laau o le Vasega

Sa le taofia ai Karl Linney. Saofaga i le paiolo o ai e faasino i le faavasegaina, e le na o ni manu ae foi laau. vaevaeina Linnaeus uma o lo oi ai i le natura o lo latou manatu o le vasega 24. taliaina ua na feusuaʻiga le saienisi.

Le faavasegaina ia foafoaina, taʻua o le feusuaiga (feusuaiga), ia tuu le uiga o pistils ma stamens. Saienitisi talitonu o le totoga fanautama o le vaega o le tino e sili ona tumau ma le taua o le laau. Linnaeus i le auiliiliga o le pistils masini (totoga tamaitai o le laau) faasoa vasega uma i ni vaega.

Manatua o le faiga sa fai Karla Linneya. vaega o le laau na atofa atu i ai i luga o le faavae o uiga o tagata taitoatasi. taitaiina e mautinoa lava lenei i le mea moni sa i ai le mea sese tele o Karla Linneya. Ae o lana faiga taaalo se matafaioi autu i le atinae o le faasaienisi, ma le auala o le aia a le saienitisi.

Lua faavasegaina Linnaean

E talitonu o le ausia autu Karla Linneya - o le foafoaga o se nomenclature binary, faapea foi ma le standardization ma le faaleleia o le faaupuga i piolosi. Nai lo o le e fai si tetele o le faamatalaga talu ai, faailoa manino le saienisi ma le igoa puupuu e aofia ai le lisi o uiga o le laau i se poloaiga faapitoa. faailoga ese Karl Linney le vaega nei o le faiga o meaola soifua, superordinate tasi i le isi, eseese, ituaiga, tupulaga, vaega ma vasega. iloa e le saienisi e faapea o le faiga na faavaeina latou faafoliga, o tuutuuga o lona faavasegaina, e pei faailoga ai na filifilia le faafuaseʻi. Linnaeus, taumafai mo mea silisili, ma fautuaina se isi faavasegaina. Sa ia tufatufaina le laau uma i poloaiga (e moni lava, mo le aiga), sa foliga mai o le lalolagi ia te ia.

Lectures i Uppsala, lomiga o pepa faasaienisi

faia Linnaeus o ni nai malaga mo faamoemoega faasaienitisi, ina ua uma lea sa ia faamautu i Uppsala. I le 1742 na avea ma failauga i le piolosi iunivesite i le lotoifale. Tamaiti aoga mai le lalolagi atoa na amata ona taunuu e Carl Linnaeus, ina ia faalogo i ana aoaoga. taaalo faasao Faatoaga a le Iunivesite a matafaioi faapitoa i le potuaoga. aoina Linnaeus i ai mo le sili atu 3 le faitau afe o laau mai le salafa o le lalolagi. O lenei faatoaga mulimuli ane avea foi a zoological. tusia Linnaeus i le 1751 se tusi "Filisofia o piolosi". I le faaopoopo atu, ia lomia le tele o autu o galuega ma le tele o tala i totonu o tusi o talaaga o le nuu faasaienisi i Lonetona, St. Petersburg, Uppsala, Stockholm ma isi aai. sa lē afio atu le talisapaiaina o le galuega a Karla Linneya. avea saienisi i le 1762 o se tasi o le Academy Paris o le faasaienisi.

O le galuega o le saienisi i le faavasegaina laau

O lea, Karl Linney, saofaga i le faasaienisi lea ua tatou manatu puupuu, mo le taimi muamua na tuuina mai se faamatalaga sao o tupulaga ma ituaiga o 10 afe laau. O le saienisi iloa ia lava ma le faamatalaina e uiga i le 1.5 afe ituaiga. Sa ia tusia ai le gauai atu i le faagaioiga o latou lau ma fugalaau, ae o le inisinia o le faagasologa ma e le taumafai e faamalamalama atu i Karl Linney. Faavasegaina o Flora, na foafoa ai e ia, sa faigofie, albeit faafoliga. O loo faavae i luga o le nofoaga ma le tele o le pistils ma stamens o le na tuuina fugalaau. Faaaogaina e Linnaeus ua iloa e le lalolagi atoa le faavasegaina.

Karl Linney, ma le talitonuga o le talutalu

Ae peitai, sa le o se lagolago le saienitisi o le talitonuga o le talutalu i paiolo. Sa tumau pea lava e tusa ai ma le faamatalaga i le Tusi Paia e faapea o le ulugalii muamua o meaola na foafoaina i le parataiso motu ona faatoateleina ma salalau. talitonu muamua Karl Linney sa lei fesuiai ituaiga uma mai le aso o le foafoaga. Peitaʻi, mulimuli ane sa ia matauina ituaiga fou e mafai ona faia e ala i le faaatoatoaina. E ui lava i lenei mea, na finau atu le saienitisi e faapea o le manatu o le variability o meaola - a malaga ese mai le dogmas faalelotu, ina ia latou o loo nofosala.

O le faavae o le faavasegaina faafoliga o laau, o lea Linnaeus faataatia le manatu o le lē masuia o ituaiga uma. E ui lava o ia o le o se evolutionist, taxonomy static, na foafoa ai e ia, o le ua avea ma se maa tulimanu i le isi atinae o le faasaienisi. O le tele o saienitisi aafia i suesuega i le fanua o talutalu faatatau i le galuega na tusia e Karl Linney. Saofaga i lona faasaienisi mai lenei manatu e maoae. Faalua igoa o manu ma laau e le na o streamlined le vevesi matauina i luma ia te ia i le faavasegaina o Flora ma fauna. Ina ua mavae sina taimi, ua avea nei igoa o se auala taua lea e faamatalaina ai le sootaga o ituaiga. Systema Naturae Karla Linneya, ua faapea, sa taaalo se matafaioi iloga i le teori evolutionary.

Isi faavasegaina ma galuega o Linnaeus

Carl faavasegaina o minerale ma le eleele, o faamaʻi (auga), le tagata, na ou iloa ai le faamalologa ma le meatotino oona o le a o laau eseese. O ia o le tusitala o le tele o galuega, e matele i soolosi ma piolosi, e pei foi i vailaau aoga ma tau o ni faaupuga. O lea, i le vaitaimi mai le 1749 i le 1763 tusi e tolu o le "Materia Medica" sa tusia i totonu 1763 - "faamai o le fanautama", i le 1766-m - ". O le ki i le vailaau"

O le tausaga mulimuli o lona olaga, o le taunuuga o le tofi

I le 1774, na maʻi tigaina se saienitisi. solia o le ola o Karla Linneya i Uppsala Ianuari 10, 1778. Lona oti lana tane faatau atu le aoina o tusitusiga ma faletusi o Linnaeus Samita, o se botanist le gagana Peretania. Na faavae i le 1788 le Sosaiete Linnean i Lonetona. I aso nei, o loo i ai ma o se tasi o nofoaga autu o suesuega aupito sili ona tele i le lalolagi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.