FaavaeinaTala

Tausaga Tusa - o le manu mai o le setete o aso nei

tausaga Tusa (po o le "taimi o le pogisa") o se liliu taimi i le talafaasolopito o Europa. maua le upu lona igoa ona o le mea moni e faapea sa vailauga lenei vaitaimi i le va o aso anamua ma le Renaissance.

amata tausaga Tusa ma ina ua mavae le paʻu o le Western Emepaea o Roma. Ituaiga o Goths ma Huns razed le aai anamua ma faapipii se malo fou. Le taimi muamua, e foliga o le faiga o se nuu o ituaiga barbarous, na taitaia e se aufono a toeaina. Ae vave le suilapalapa pasia i taitai o nisi outperform latou counterparts i le o le malosi po o le poto.

Europa i Tutotonu Ages avea le faavae o le atunuu sili ona po nei. na faia ai i latou i le mataupu faavae o le atunuu ma foliga aai-setete anamua. O le tuusaunoaga o le faiga faaupufai. O le taitai o se laina nofoaga faapitoa i luga o le maota, lea e tu latalata i le eria nuu tutotonu. Pule maua ai le puipuiga ma le saogalemu o tagata.

E le mafai ona gafatia uma e ola i le taulaga, o lea e sili atu e ono fausia nuu. Nuu saili foi ua le saogalemu ma le totogi mo lenei lafoga e finagalo o lona Alii.

O le tulai mai o le mea ua taʻua o faiga feudal faailogaina i le matua ogatotonu le amataga. Ma amata ai le talafaasolopito o le toto o le manumalo. sili i nisi Alii e avea o se auupega ma le aofaiga o le autau. Lenei na mafai ai ona pulea o le itu tetee vaivai. avea le luckiest tupu, ma le malologa - vassals.

O le faavaeina o setete e le mafai ona faia e aunoa ma se manatu mamana, lea o le tuufaatasia o ituaiga eseese. I le 12-13 seneturi th, o le amata ona malosi saofaga pulega i le faamalosia o le tulaga o le Ekalesia Kerisiano. Itiiti ifo nai lo le selau tausaga o le Katoliko, o le lotu na o le Medieval Europa. Lona malosi ma le tumau pea i lenei aso o le Vatikana. Ae afai o lenei o le Pope - o se tagata lautele, ma folafola atu le filemu ma le lotogatasi, o le 600 tausaga talu le la talai o le afioga paia faalauiloa ai le manatu o le Crusades (lea sa 3) o le Agaga tuugamau.

E manatu le tupu ausia sili ona faamanuiaina o le gagana Peretania Richard le Lionheart, sa faatoilaloina Ierusalema. Ae o le matapeʻapeʻa o le taitaiina Crusaders i le mea moni e faapea aveesea le taua moni mai o latou code o le mamalu. O lenei ua aafia e le gata e faatatau i le aitalafu, ae faapea foi i le agaga galulue. O le iʻuga, na faatagaina e le taitai sili o le au Arapi (Saladin) i le nines e faatoilalo ai le faaFarani ma fitafita Peretania casing. Teena manumalo aai fufuluina i le vai mama ma motumotu ma petals rosa.

O le matua e averesi sa le gata o tupe faasili taua ae faapena foi le ausia o le faasaienisi. sa le ogatasi ma le ekalesia i le aoga atoa o le faitau aofai o tagata, ae e ui i lea sa i ai saienitisi o loo galulue malosi i le atinaeina o latou manatu. I totonu oi latou, Galileo Galilei, o le na faapea atu, e faataamilo i le lalolagi, ona o mea na susunuina le Agaga Inquisition, ma, o le mea moni, o le lauiloa Leonardo da Vinci, o lona fausaga e talafeagai lava i aso nei.

o le Talafaasolopito o le Tutotonu Ages manaia ma mafai ona e aoao tele. Chivalry le a aoga tele i tagata talavou i lona manatu faʻaleagaina ai o le mamalu, mamalu, o le alofa ma le faauo. Sese pule iloiloina i faataitaiga o aso nei o le tulaga, o le a fesoasoani e faasaʻo ai le tulaga tau le tamaoaiga mo le lelei, ma le le manatu faapito o le lea e tatau ona aoao saienitisi i aso nei Aesculapius.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.