FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Tulafono, e tusa lava po o le tofi. tulafono a le Mendel. kenera

O se taunuuga, suesuega saienitisi K. Correns, G. de Vries, E. Cermak i le 1900 na "toe faafoʻi ai" le tulafono o kenera, tuufaatasia i le 1865 o le faavae o le faasaienisi o āiga - Gregor Mendel. I la latou suesuega, o le saienitisi faaaoga ai se metotia Hybridological lea na tuufaatasia le mataupu faavae o le tofi o uiga ma nisi meatotino a meaola. I lenei mataupu o le a tatou vaai atu i le tulafono faavae o āiga faasalalauga, e suesue kenera.

Mendel ma lona suesuega

Talosaga auala hybridological faatagaina ai o ia e faatuina se numera o le tulafono, ona o nei tulafono o Mendel. Mo se faataitaiga, sa taʻua e se tulafono o le laugatasia o le hybrids muamua tupulaga (muamua tulafono o Mendel). Na ia faasino atu i le mea moni faaaliga a F 1 hybrids na o vaega e tasi, e pulea e se Gene iloga. O lea la, e sopoia laau o le fanau ituaiga fatu pi lea e ese i le lanu fanau (lanu samasama ma le lanu meamata), fatu lanu sa na o samasama hybrids tupulaga muamua uma. Gata i lea, sa i ai foi le genotype lava lea e tasi o nei tagata uma (sa heterozygotes).

tulafono o segregation

Le faaauauina o le satauro i le va o se vaega aveesea mai le hybrids tupulaga-muamua, Mendel maua F 2 foliga cleavage. I se isi faaupuga, faailoa phenotypically laau ma alleles recessive o le vaega tofotofoga (green lanu o fatu) i le aofaiga o le tasi-vae-tolu o hybrids uma. O lea la, o le tutoatasi faaletulafono o le tofi faatagaina tusia Mendel le faiga faasalalauga e pei o le genes iloga ma recessive i le tele o augatupulaga o hybrids.

sopoia Di- ma poligibridnoe

I suesuega mulimuli ane, faigata Mendel tuutuuga mo lo latou faatinoga. O lenei, ona sa ave sopoia le laau, e pei ona ese le lua, ma o se vaega tele o taitoalua o tagata isi. mulimuli i mataupu faavae Faasaienisi tofi iloga ma recessive o genes ma taunuuga cleavage maua, lea e mafai ona faatusa i ai le fua faatatau lautele (3: 1) n, lea n - o le aofai o taitoalua o tagata isi e ese tagata matua. O lea la, mo le lua hybrid feusuaiga faaulu- galii phenotypically vaeluaina le hybrids tupulaga lona lua o le a maua le pepa: (3: 1) 2 = 9: 6: 1 po o le 9: 3: 3: 1. O le, o le tupulaga lona lua o hybrids e mafai ona matauina ai ituaiga e fa o phenotypes: a laau ma samasama lamolemole (9/16) ai, ma maanuminumi lanu samasama (3/16), ma lanu meamata lamolemole (3/16) ma green fatu maanuminumi (vaega 1/16 ). O lea, o le tulafono, e tusa lava po o le tofi maua lona faamaoniga faamatematika, ma sa vaai poligibridnoe interbreeding pei teisi monohybrid - "superimposed" i le tasi i le isi.

ituaiga o le tofi

I kenera, o loo i ai le tele o ituaiga faasalalauga uiga ma meatotino mai matua i fanau. O le criterion autu iinei o le pulea vaega foliga tauaveina e ala i se Gene tasi - tofi monogenic, po o le sili - tofi polygenic. Muamua tatou te vaavaai i le tulafono, e tusa lava po o le tofi o le uiga mo mono ma feusuaiga faaulu- galii lua hybrid, e pei o le muamua, lona lua ma le lona tolu tulafono o Mendel. Tatou nei mafaufau i lenei faiga e pei tofi fesootai. O lona faavae faʻalemafaufau, o le talitonuga o Thomas Morgan, valaauina chromosome. Saienitisi ua faaalia e faapea, faatasi ai ma uiga faaooina atu i fanau tutoatasi, o le ai ai ituaiga o le tofi o autosomal ma adhesion fesootai itupa.

I nei tulaga, o ni nai faailoga i se tagata se toatasi o loo maua faatasi o pulea e genes o loo i le chromosome lava lea e tasi ma tuu i tafatafa o - tasi i le isi. Latou fausia ai se sootaga vaega o lona fuainumera o seti haploid tutusa o chromosomes. Mo se faataitaiga, o se karyotype tagata o 46 chromosomes, lea e tutusa i le 23 vaega sootaga. Ua iloa ai le laitiiti o le mamao i le va o genes i le chromosome, o le itiiti e tupu i le va o le faagasologa crossover, lea e tau atu i le aafiaga matautia o suiga tau kenera.

A o tuufaasolo genes tu i le chromosome X

E faaauau pea ona suesue i le mamanu o le tofi, o le usitaia o le teori chromosomal o Morgan. suesuega tau kenera ua faaalia faapea o tagata ma manu (iʻa, manulele, mammals) o loo i ai se vaega o le faailoga i luga o le auala tofi e uunaia ai se fola tagata taitoatasi. Mo se faataitaiga, lanu ofu i le pusi, lanu faaaliga ma le toto clotting i tagata o loo pulea e genes o loo i le chromosome feusuaiga X. Talu faaletonu tutusa genes tagata phenotypically faaalia i le tulaga o faamai tuʻufaʻasolo mai i tupuaga, Gene valaauina. E aofia ai hemophilia ma lanu tauaso. Tatalaina o Mendel ma T. faatagaina Morgan e faaaoga le tulafono o kenera i vaega taua o le olaga o tagata e pei o vailaau, faatoaga, fanafānauga o manu, laau ma microorganisms.

O le sootaga i le va o genes ma o latou meatotino fuafuaina

Faatasi ai ma suesuega tau kenera po nei, na iloa ai tulafono tutoatasi o le tofi o mo nisi faalauteleina, talu mai le fua faatusatusa o le "1 Gene - 1 faailoga", faavae, e le aoao o mea. I faasaienisi tatou avea tulaga iloa o le tele o gaoioiga Gene ma fegalegaleaiga nealellnyh latou foliga. O ituaiga e aofia ai epistasis, complementarity, polymers. O lea, na maua ai e faapea o le aofaiga o melatonin paʻu lanu nafa mo lona lanu, o lo o pulea e se vaega o uiga tuʻufaʻasolo mai i tupuaga. O le tele o genotype iloga o genes tagata e nafa ma le tuufaatasia o le lanu, o le pogisa o le paʻu. O lenei faataitaiga o loo faaalia ai se tali e pei polymers. I laau, o lenei ituaiga o tofi fananau ituaiga sana o le aiga i ai le fatu Valivali polymeric pulea vaega o genes.

O lea la, o loo i ai genotype o tino taitasi i le faiga atoatoa. Na faia ona o se taunuuga o le atinae o le talafaasolopito o le ituaiga - phylogeny. O le tulaga o le sili ona faailoga ma faapitoa vala - o le taunuuga o fegalegaleaiga Gene, uma allelic ma lē allelic, ma e mafai ona uunaia ai le atinae o le tele o uiga o le tino.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.