Faavaeina, Saienisi
Uunaiga ea luga - talafaasolopito o maua
Iloa uma e tagata o loo siomia ai o le laualuga o le Lalolagi e ala i se vaega o le ea. O loo tu i luga o le lalolagi mo le faitau sefulu ma le faitau selau o kilomita i luga. Ae o le ofoofogia meatotino o le ea i le laualuga o le Lalolagi e matua manaia. e matua weightless le ea o loo siomia i tatou, e manino ma e lē o vaaia, o tagata e leʻi iloa ua ia te ia se aafiaga tumau i mea ola uma.
sa muamua iloaina lenei mea i 1640. na solia le taimi puna i totonu o le maota o le Duke o Tuscany faʻasitepu. le mafai ona pulea o le vai e tausi ai a maualuga tele. O le faamalamalamaga o le aafiaga matautia fautuaina Torricelli. Ua latou fautuaina o loo i ai se uunaiga ea e galue i tu uma i luga o le lalolagi. Ina ia faamaonia lona manatu, na ia aveina se faagaau tioata, o se tasi faaiuga o lea na faamauina, ma faatumuina ai i le mercury. O le faaiuga saoloto o le faagaau tuuina Torricelli i se ipu mafolafola ma mercury.
O le mercury i le vaa goto, sa 760 millimeters lona maualuga i luga aʻe o le laualuga o le ipu. O lea o le uluai e faaalia ai o loo i ai uunaiga ea ma le uunaiga barometric fuaina. E fua i millimeters o mercury. auā o le koluma mercury muamua masini o lenei ituaiga, o le fuaina o lea ua valaauina uunaiga barometric. o loo faamatalaina i lenei taunuuga na - ea uunaiga i luga ma se malosiaga e tutusa ma le mamafa o mercury e 760 millimeters le maualuga.
sa faamauina ai nei sailiiliga e le saienitisi Farani Pascal. Sa ia fautua e faalagolago uunaiga le ea o le maualuga i luga o le eleele. O le maualuga o le tatau ona itiiti ifo uunaiga. Lona fua sa ia faaaluina ma tubes tumu i vai. Sa aveina atu i le mauga, ma sa tauaveina tofotofo ai iina. O taunuuga faamaonia ai le manatu Pascal - o le tulaga o le vai i le faagaau faaeaina i le pito i luga o le itiiti ifo o le mauga sa nai lo i luga.
Afai o loo tatou matuai faatofuina i le mauaina o le talafaasolopito o faatosinaga a ea, e tatau ona manatua le aafiaga faia i 1654 i le aai o Magdeburg saienitisi Siamani Otto von Guericke. Sa ia ave le hemispheres lua, na auai i latou faatasi ma pumped mai le tusi ea le lotoifale. Lua solofanua sleds, taitasi lea o i lona toso taitaiga mafai ona toese mai le tasi i le isi itulagi. O lena o le faigata latou oomi le uunaiga ea.
e mafai ona manatu i lenei aafiaga e pei faamaoniga taua o le manatu o le afioaga o le uunaiga ea. auai saienitisi mulimuli ane i le sailiga o saʻo lava i le siosiomaga ma le aafiaga o uunaiga barometric i le tino o tagata ma manu. Aua nei galo e uiga i le suesuega o le tau ma ona faasino i uunaiga ea. Faia fua uunaiga i maualuluga eseese i itulagi eseese, mamanu ma iloa mai uunaiga ea ona o le ofoofogia o le natura
Nei mo uunaiga fua e le faaaoga se faagaau ma mercury ma aneroid faapitoa. E faavae, sensor uunaiga ea o se pusa uamea ma se luga corrugated, lea e faapipii atu i le faasino aū i le fua o le mamafa ea pepa faaletulafono. O se masini i lava tele barometer mercury laiti ma e mafai ona faaaogaina i tulaga faigata fanua.
Tatau ona ou fai atu e faapea o le mauaina ma le suesueina atili o faatosinaga a ea ua faia se matafaioi tele i le suesue ma le malamalamaaga o le tele o faiga o loo tutupu i le Lalolagi. Suiga i le tau, afa ma anticyclones, le tau aafiaga i le tino o le tagata e tele ona o suiga i uunaiga ea. O lea la, o lo tatou malamalama i le taimi nei e uiga i le lalolagi ma le soifua maloloina o loo faavae i luga o le mauaina o le atamai o tagata atamamai Medieval.
O iinei na suesueina le talafaasolopito o le amataga ma le suesueina o sea mataupu e pei o le uunaiga ea. faamatala suesuega na tuuina faia e faamautu ai le teori fou lena taimi, o loo faamatalaina le auala o loo faia ai e le fua uunaiga ea.
Similar articles
Trending Now