Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Vatikana - e ... Afai o le Vatikana?
O le tulaga tamai tosina ai mafaufau o tagata tafafao mai i le lalolagi atoa. O se tasi o nei o le Vatikana. Iloa uma e tagata e faapea o le nofoaga o le Pope o Roma. Ae e masani lava ona mafai e se tasi faalogo i le fesili: "Vatikana - o le aai ? Po o se atunuu" Albeit laiti lava, o loo i isi aai, ae o le tulaga. E i ai lona lava fuʻa, ofu lima ma minted ana lava tupe.
lagona
O le a le itiiti i le tele atunuu Europa? o le Vatikana lenei. Lana eria o le na 0,44 kilomita faatafafa. O loo tu i le laumua o Italia, i Roma. Masani ona talitonu o le Vatikana ma o se vaega o Italia. Ae e le o le tulaga. Vatikana - o se tulaga tautupu. Lona igoa mai le mauga e maua le igoa, pe afai o le atunuu - ". Nofoaga tamaoaiga-e faamatalaina" "Mot Vaticanus", lea e faaliliuina mai Latina o lona uiga o
taimi faavae - le amataga o le senituri lona 6. O le umi atoa o le tuaoi o tulaga e na o le 3.2 km ese. Ma o le mea moni, o lenei enclave tulaga-dwarf na o le tasi tuaoi - Italia. O le tulaga o tapuaiga o Roma Katoliko. E lua gagana aloaia - Italia ma le Latina. Vatikana - a Malo Faitupu faaleagaga. Tupe - Euro. O lei oo i le 1999, ei ai ana lava tupe - Lira Vatikana.
Geography ma le faitau aofai
Vatikana - o se tulaga laiti, o lo oi luga o le Hill Vatikana i le itu i sisifo o Roma, i le faletupe taumatau o le Vaitafe o Tiber. Atunuu, ua vavae ese i latou i se pa maa, lea tamoʻe toetoe le tuaoi atoa ma le laumua o Italia. O le mea moni, e le o le nofoa o le pulega aupito maualuga o le Ekalesia Katoliko Roma. O le faitau aofai o tagata o le Vatikana e itiiti ifo nai lo le afe tagata. E tusa ai ma fuainumera aloaia - 846 tagata. O lea na o le afa (450) i le atunuu o lena atunuu. O isi ua na o se pemita nofomau, tumau pe le tumau.
tagatanuu Vatikana o loo i le Pope, o lona latalata collaborators, o katinale, o le Leoleo Suetena. O le tele o le Vatikana tagatanuu tumau le ola ai i fafo. O le aufaigaluega faava o malo o le Malo i le auina atu i le isi atunuu.
Maua le tulaga o tagatanuu o le Vatikana, e maumau ai ia aia tatau, e maua ai e mafai ona tatau le pemita nofomau e tulafono faatonutonu faapitoa. sa faaaogaina i latou e tusa ai ma le Lateran Pacts. Avea ma se tagatanuu e na o le Vatikana e fesootai ma le tulaga. Afai faateaina ua leiloa ma le tulaga o tagatanuu. E le pei o isi, o le Vatikana o se atunuu e maua na o tusi folau faava, lea e tatau ai mo i tala atu o le olaga. na faavaeina sootaga aloaia ma le tele o isi atunuu o loo ua i ai le Vatikana lona lava faatusa. O le mea atunuu i le mafai ona mitamita pea lalolagi e uiga i le afa o ona tagatanuu maua atunuu itulua? A Vatikana mafaia!
le pulega
o le Aai o le Malo se Malo Faitupu faatiokarate atoatoa. Fono, pulega ma le mana o le faamasinoga e faatatau i le Pope iinei. Aua o lana filifiliga e pei ona e manaomia i totonu o le lagolago o le tautala 2/3 katinale sui tauva. Afai 30 taamilosaga a le mafai ona e filifili le ulu o setete, faailoa se taualumaga eseese.
I le tulaga o le maliu po o le toesea o le Pope i le tumau le taitaiina o le setete ma le mataupu i le taimi nei camerlengo o le Agaga Ekalesia Roma. ua faaeeina i le mana faapitoa i le Faamasinoga Sili le faamasinoga faalelotu, o le Faamasinoga Sili Komisi Faamasino o le Faamasinoga faa-aposetolo, o le faamasinoga i le lotoifale. Leoleo maua ina puipuiga Pope aofia ai Suetena Leoleo.
fuʻa
O lenei tulaga faatusa Vatikana faatusa a foliga ie faatafafa. I ai e lua faalavalava tūsaʻo tutusa lapopoa, lanu samasama ma le lanu paʻepaʻe. I le itu taumatau o le fuʻa, i luga o se talaaga sinasina faaalia ai se tiara o le Pope, i ai sopoia lua ki. Latou faatusa i ai le ki o le Parataiso ma mai Roma.
fuʻa Vatikana faaali mai ina ua mavae le sainia o le Fepuari 11, 1929 le Accords Lateran. Ona formalize le tulaga o le Agaga Tagai ma lona tutoatasi mai Italia, pe afai o le Vatikana.
ofu o le lima
O se isi faailoga o le tulaga - le ofu talaloa o lima - o se talita heraldic, mumu, pepa faatumu le gagana Peretania. E, faapea foi ma le fuʻa a le atunuu, o loo faaalia le tiara ma ki sopoia lua.
Faafaatusa, o le salalau Vatikana ma mea ua taʻua o laiti ofu, lea e faaaogaina faamatalaga faava, o le faalapotopotoga Pope. O nei e tutusa lava sopoia ki ma tiara, faatusa i le Ekalesia Katoliko ma le nofoalii o le Pope, ae lē i le laulau, ae le ia te ia.
E maofa ai, le ofu talaloa o le lima i le auina atu o le mana mai le ua maliu Pope mo lona sui, ua vaevaeina. Image ma tiara faaaogaina e lagolagoina ai se falelauasiga, ma le ki e faaliliuina atu i le matuai taua e faataapeina meatotino. Nai lo tiara i lona ofu o lima, lanumumu ma faapaologa le auro. sa talia lenei faatusa i le vave e pei o le senituri lona 16. Ona fesootai maea mumu ki auro ma ario, e taʻua "faatagaina" ma le "astringent". Latou faatusa o le aia tatau o le Ekalesia a St. Peter e foia ai fesili uma ma auina atu aia tatau i le suli.
tala
Po nei faaali Vatikana i luga o le faafanua o le lalolagi i le 1929. Le a le mea sa i ai iina i luma o lena taimi? A talafaasolopito itiiti o le mauga Vatikana.
leʻi fausia Roma anamua i luga o le laueleele, e leai se aai, leai se nuu, le iloiloina o latou paia. Ma i le taimi tauaveina lea o le emeperoa o Claudius mai taaloga tīfaga. O le amataga o le talafaasolopito o le manatu Vatikana le 326 tausaga. Ona, i le faasalalauina atu o le Faa-Kerisiano i Europa, i le tuuaia tanumia o le Aposetolo o Peteru, faatuina le Basilica mamalu o Constantine. E le senituri 8, nofoaga tele ua fausia iinei, lea o lo o nofoia se vaega tele o le Penisula o Apennine. na tuufaatasia nei teritori i le setete - o le Vatikana. Ae i le 1870 sa pasia i lalo o le tulafono o le Malo o Italia. E na o le i le 1929 e ala i le sainia Benito Mussolini le Lateran Feagaiga na tuuina atu e le pule silisili ese Vatikana, ma o loo maua se masini po nei ma tuaoi.
faimalaga
O le Vatikana o se tulimanu itiiti o le lalolagi, ae o se maneta mo se numera tele o tagata talitonu mai i le lalolagi atoa. E ili o le "ticks" - e asiasi i le tulaga aupito laitiiti i le lalolagi.
Vatikana - o se ekalesia atunuu. Sa leai ni tagata faigaluega po o le au faifaatoaga, ona e le maua ai se mea o le malo, e le o ia te ia, ma faatoaga. E na o le faafetai i le turisi ma foai.
o loo i setete Europa Petite i luga o le mauga Vatikana ma e aofia ai maota faapope, togalaau, e uiga i le 30 fale, o le falesa "St. Peter" ma le vaega i luma ia te ia. Ae o le mea tonu lava lena e tosina turisi. E tatau ona maitauina i le Vatikana e leai se masalosalo, ma i latou uma o mai e nonofo faletalimalo lata ane o le laumua Italia.
Ulu atu i le teritori o se tulaga dwarf e mafai ona na o le faitotoa 6, lea e fesootai ai Roma i le Vatikana. E maofa ai, ua manatu le sili lenei tulaga tamai "solitulafono" i le lalolagi. I lona teritori laiti o loo i ai le numera lava lea e tasi o le gaoi, e pei o le multimillion atoa Roma. Mo tagatanuu uma o le tala Vatikana mo uiga i le 3 soligatulafono. Ae o le mea moni, ia latou turisi asiasi. E oo lava e ui lava i taumafaiga a le 700 leoleo, e matua maualuga le fua faatatau solitulafono.
vaaiga
Le a le mea e mafai ona ofo ma le naunau e malaga Vatikana?
- o le Basilica St. Peter. o le tosina atu i autu ma le Ekalesia autu Katoliko i le lalolagi lenei. Sa amata ona matou fausia ai e oo lava i le 324, i le nofoaga tanuga tuuaia o le aposetolo o Peteru. I le senituri lona 15. o iinei tatou te fausia ai se faatulagaga sili. o le fatu lea o le Vatikana ma le lalolagi Katoliko atoa. I luga o le galulue Raphael ma Michelangelo tele. teuteu faateia ma totonu Fono. Ma nai lo le e mafai ona avea o se numera tele o tagata - 18 000. O le vaega i luma o le falesa ua a foliga tulaga ese o le keyhole.
- Le Falesa Sistine. O se maa faamanatu tulaga ese o le talafaasolopito ma le tusiata fale. Sa fausia i luga o le nofoaga o le Falesa tuai ma faanoanoa mo Pope Sixtus IV, o lea lona igoa. Fafo, e matua talafeagai le fale, foliga vaaia unremarkable. Ae i totonu o mataʻina lona decor. sa tatau falesa lauiloa i le atavali tetele, lea na galue o matai o Botticelli, Michelangelo ma Pinturicchio. O iinei e faapea o le ua feiloai katinale ina ua uma ona filifilia le oti o le taimi nei Pope se tasi fou.
- Faaaposetolo Library. maa faamanatu faaleaganuu Amazing. I le faaopoopo atu teuteuina matagofie fale, lona taua i le aoina tele o tusitusiga ma tusitusiga faamalamalamaina o Vaitausaga Ogatotonu. E tatalaina mo turisi na o se vaega itiiti o le potutusi.
- Pinacoteca Vatikana
- Falemataaga Pius-Clementino
- togalaau Vatikana
- Le Falemataaga o Aikupito
- Raphael Stanzas.
E liliu atu o se tamai atunuu Vatikana - lenei o le nofoaga lea o loo i ai e le gata i Curia Katoliko - iinei O mataupu faaleaganuu, maa faamanatu o le talafaasolopito ma le fausaga o le lalolagi. Faamasani atu i ai, e te lē ole atu, "o le Vatikana -? Se tulaga pe leai." Iinei se siosiomaga faapitoa, lea e le o maua i se isi lava mea i le lalolagi.
Manaia mea moni mulimuli
Le nofoaga lea o le maoae ma le tulaga ese o vaega taua o le Vatikana i soo se itu. Iinei ua na o nisi oi latou.
- ST. Peter - o loo lisiina i le tusi faamaumau o le aupito tele ekalesia Katoliko i le lalolagi.
- e le mafai ona maua le tulaga o tagatanuu Vatikana. E mafai ona faigata ona maua le Agaga Tagai. Ina ua mavae le faamaeaina o le galuega, ua faalēaogāina tulaga o tagatanuu.
- Aoauli i le sili atu nai lo le Vatikana 3 afe tagata - tagata na sau ai e faigaluega.
ua i ai le aai-setete lona lava ofu o lima, fuʻa, faavae, leitio, auaunaga meli, le nusipepa i aso taitasi "Losservatore Romano", o lona lava nofoaga ma le nofoaafi umi o le 275 m.
E 1 le aoga, 1 le falepuipui, ma le 1 leitio. O le faavaeina o sootaga faava ma atunuu e 174, ae ona o le tele faatapulaaina o latou sui i le o loo i le Vatikana i Italia.
Pope tanumia i le falepuipui a St. Peter.
Similar articles
Trending Now