News ma SocietyFilosofia

Aganuu ma malo. O le filosofia o le la mafutaga ma le talafaasolopito o

O le upu "aganuu" e sau mai le upu Latina o lona uiga i le galueaina o fanua, faapea foi ma aoaoga ma atinae. Muamua na e fesootai ma le auala i nuu i tua o le olaga ma fegalegaleaiga ma le natura. Faavae i luga o lenei lagona, o le manatu faavae o le aganuu i filosofia e pei o se auala faapitoa o le faalapotopotoga ma le atinae o soifua o tagata, faatusa i oloa o galuega faaletino ma le mafaufau ma le faiga o nisi o faiga masani fausia lautele ma tulaga faatauaina faaleagaga. Aganuu ua foi e masani ona taʻua o se seti o uiga i le natura, sosaiete ma i latou lava. Mo le faafaigofieina o le ituaiga o aganuu ua vaevaeina e faalagolago i luga o le vaega o talafaasolopito o atinae - mo se faataitaiga, tausagā, Renaissance ma isi, mai le vaega po o nuu o tagata - o le atunuu, ituaiga o tagata po o le eseese ituaiga o tagata, le lalolagi, o le aganuu o le tagata ...

O le upu "malo" e faapogai mai Latina foi, ae e le o le lona taua overtones agrarian ma le taulaga, ma o loo fesootai ma le mataupu e pei o le tulaga tagatanuu ma le setete. Aganuu ma malo e mafai ona e latalata ai i filosofia i uiga - mo se faataitaiga, o le upu "malo" e masani ona faaaogaina o se upu uiga tutusa mo aganuu. Ae o se tulafono faafoe, i le stricter lagona o le upu malo ua taʻua o le tulaga o le atinae o le lalolagi, lea faapea o le "barbarism" ma ua vaevaeina i tulaga o atinae talafaasolopito (anamua, le Medieval ...). E mafai ona tatou fai atu o nei mataupu e lua o le foliga e lua o le atoa lava e tasi.

Ae peitai, e oo atu i le XVIII senituri soifua moni lava le nuu faasaienisi e aunoa ma le upu "aganuu" ma le "malo." ua faailoa filosofia i latou i le lexicon nai tuai, ma i le taimi muamua sa manatu i latou upu e uiga tutusa. Ae peitai, o faamatalaga, e pei o nei manatu i lona uiga, ua loa ona i ai. Mo se faataitaiga, i totonu o Saina, o loo masani denoted i latou e le upu "Ren" (Confucius), i anamua Eleni - "Paideia" (amio lelei), ma i Roma anamua, e vaevaeina i ni upu se lua: "civitas" (barbarism faatusatusaga, o malo), ma "o humanitas" ( aoaoga). E manaia i le Ogatotonu Ages sili atu nai lo talisapaia le manatu faavae o le civitas, ma le Renaissance - humanitas. Talu mai le senituri XVIII, aganuu ua faateleina le faailoaina atu i le mataupu faavae o le malamalama i le tulaga faaleagaga ma faaupufai - ituaiga talafeagai ma le sologa lelei o le malo, saienisi, faatufugaga ma tapuaiga. Montesquieu, Voltaire, afitusi Turgot ma Condorcet i le faamasinoga e tutusa le atinae o aganuu i le atinae o le mafuaaga ma le rationality.

Ua i ai i taimi uma lelei iloa e tagata mafaufau o le aganuu ma le malo? O le filosofia o Jean-Jacques Rousseau, o le aso nei le malamalama, e aumaia se tali lelei i le fesili lenei. Sa ia maua lea e tuleia ese mai le natura o le tele a tagata, o le laiti o le fiafia moni ma le lotogatasi o le lalolagi. ua faia lenei faitioga i filosofia Siamani, Tala Faamamai o lea ua taumafai e faia ni uiga o nei feteenaiga. tuu i luma Kant le manatu e leaga ai le faafitauli po o le lelei le aganuu ma le malo, e mafai ona foia i le fesoasoani a "le ola mama o le lalolagi", o le taumafai Siamani Romantics Schelling ma Genderlin e faia lenei mea ma le le lagona matagofie ma talitonu Hegel e solvable uma i le faavae o le filosofia o le malamalama Aʻiaʻi Agaga. talitonu Herder uiga feteenaiga uma o le talafaasolopito o aganuu, e pei ona atiina ae e ala i le ituaiga (i sasaʻe, tausagā, Europa), le tasi lea o le oo lona tumutumu, le tufaina o le ausia nei. ua fautuaina Humboldt o se tasi o vaega sili ona taua o le aganuu a le atunuu o le gagana e avea ma le agaga o le atunuu.

Ae peitai, e masani filosofia Siamani e masani ona manatu o le atinae o le aganuu o se faagasologa o le laina e tasi, ma o lea lona tulaga e le aofia ai le eseese uma o aumaia e le lalolagi le aganuu ma le malo. O le filosofia o le senituri XIX (aemaise lava i le fofoga o neo-Kantian Rickert ma Weber, faapea foi ma sui o le "filosofia o le ola") faitioina lenei tulaga. aloaia Kantians le autu moni o le aganuu o le lalolagi o tulaga faatauaina o le valaau atu mo se tagata e faaoo le faamasinoga tonu, ma aafia ai ana amioga. faatusatusa Nietzsche le Apollonian ma Dionysian ituaiga o aganuu, ma Dilthey - discursive ma tupu fua, valaau muamua "atamai suāvai liquefied." Marxism saili i le aganuu ma le malo o le mataupu faavae ma le vaega lautele (vasega) amio.

Talu mai le faaiuga o le XIX senituri amata foi i le suesuega o aganuu mai le vaaiga o tu ma agaifanua ma ethnography (Taylor), na faia ai e se iloiloga fausaga o le aganuu o se faiga o tulaga faatauaina, semiotics ma ligisi fausaga (Levi-Strauss). Aua ua faamatalaina ai le seneturi lona luasefulu e se taitaiga e pei o le filosofia o le aganuu, o le fatu o lea sa faatusalia mai e faatusa (Cassirer), le lagona (Bergson), po o archetypes (Jung). Filosofia o le aganuu, faapea foi sui o le existentialists ma hermeneutics faafilosofia, vaai i le taitasi aganuu i le lotoifale, o se uiga lautele, lea ua faaalia mai ina ua faauigaina foi o ana faatusa. E ui lava o loo i ai se tulaga e teena e se mea o se lalolagi le aganuu ma le malo. O le filosofia o le talitonu Spengler ma Toynbee faamaoniga faatoaga polycentrism o toesea eseese malo ma masani tulafono aoao.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.