Tupe, Tupe 'eseʻese
Banknotes, tupe siliva ma faailoga o loo euro
euros
Euro - o le tupe aloaia lenei o le atunuu o le "nofoaga euro" o le Iuni a Europa. Atonu silafia e outou uma taitoatasi le mea e foliga mai e pei o le faatusa euro. e mafai ona vaaia Photo lava o faamatalaga ma le tupe siliva i luga o le Initoneti, ma i luga o le itulau o le lomiga.
O le faatomuaga o lenei tupe i le teugatupe e lē o ni tupe mo le aso 1 o Ianuari, 1999, i le tinoitupe - tonu lava le tolu tausaga mulimuli ane. E 2014, na avea ai le euro le tupe o le 18 atunuu (mai le 27) o le Iuni a Europa. A o ma so o se isi ituaiga tupe, ei ai le euro lona lava auala o individualization. Tusi code - EUR ma faailoga euro - €. Aisea lenei? I lenei mulimuli ane.
E faapefea i le faatusa Euro?
A o le faavae mo le faailoga kalafi o le euro ave le tusi Greek "epsilon". O lenei tusi "€" e talitutusa lava i le gagana Peretania "E" - o le tusi muamua o le "Europa" upu.
I le 1996, o le Europa Komisi faaaogaina le faailoga, ua fofogaina mai e faapea o se tuufaatasiga o le gagana Eleni "upsilon", lea e faatusa i ai le taua o le malo o Europa, e pei foi o le "E" tusi - o lona uiga o Europa.
A o le lua laina tutusa, sopoia le faailoga, o le a le faalavelave. O laina faatusa i ai le tulaga mautu o le euro o se tupe tinoitupe. I le ala, le faafetai i nei faailoga o loo tuusao Euro e talitutusa lava i le faatusa o le "o le", o se vaega o le alafapeta Slavic "faataamilo Glagolitic."
Le finauga o loo siomia ai le euro
faailoga Euro, atonu o le faailoga kalafi gata, lea na mafua ai se aofaiga tele o finauga ma le faitio. Ina ia amata ai, e faapea, e ui sa aloaia faamauina ai le faailoga e le faapea ua leva, e puaoa ma le pogisa o le tala o lona amataga.
Ae o le lomiga aloaia o le finau Arthur Eisenmenger - faʻatasi a tau mamanu kalafi o le Iuni a Europa. Na ia faapea mai e le tusitala o lenei uiga talu mai le ogatotonu o le 70 ona tausaga. E tusa ai ia te ia, na ia foafoaina le uiga o se faatulagaga aoao i Europa. O lea la, o le saʻo, e le iloa lava.
A aloaia le tuuina atu o le ua maua faailoga euro Tesema 12, 1996. Ona ua ia faamauina le Faalapotopotoga o Tulaga Faataatitia Faava o Malo mo le euro le faapuupuuga aloaia - EUR.
Banknotes ma tupe
tuuina atu Euro pei banknotes ma tupe siliva. O lenei tupe
Tupe maua lelei nei: 1 ma le 2 euros, faapea foi sene - 5, 10, 20 ma le 50. tupe ua faia apamemea uʻamea filogia, ma latou faamatala mai manatu o le aai o Europa.
Banknotes maua mamanu susulu ma le masani ai. Tulafono Tau Faaofi ua tuuina atu i le ekalesia nei: 5, 10, 20, 50, 100, 200 ma le 500. I nisi atunuu, o le gata e lua e le o maua, ae mafai ona faigofie ona latou pea totogi.
Ata i luga o le e le eseese pili i le taimi o lo latou foafoaga - o lenei faatusa o le faamalama, auala laupapa, faitotoa, e sefulu ma le lua fetu, o le faafanua o Europa ma le fuʻa Europa Union. faatusa faamalama ma faitotoa o le tatala o le nuu o Europa, 12 fetu - o le lotogatasi ma le faʻanaunauga, ma alalaupapa - o le lotogatasi o le setete o Europa. Eseese fale fausaga ma fausaga - o se faasinomaga i le tele o ituaiga o Europa (baroque, renaissance, masani, o aso nei, ma isi). O le fuafuaga uma aulotu alu aʻe tusiata Austrian National Park Robert Kalina.
Siakiina banknotes mo le falsity
ua puipuia banknotes Euro e se numera serial faapitoa, lea ua i ai i banknote taitasi. Numera - e sefulutasi digits ma le tasi tusi. E i ai se togafiti. A faaopoopo e tatau ona maua mautinoa uma digits sefulutasi se numera lua-digit. E leai se sili atu ma e leai se itiiti. Siaki isi. O lenei e tatau ona e faaauau pea ona faaopoopo le numera o loo faia aʻe ai lenei numera lua-digit. O le taunuuga e tatau ona a digit tasi.
Mo se faataitaiga, i le faaopoopoina digits uma o le numera serial e maua le numera 78. tatou faaopoopo 7 ma le 8, ma maua le numera 15. Ona tatou faaopoopo 1 ma le 5, ma tatou te maua 6. lenei numera tasi-digit, lea, faatasi ai ma le tusi o le numera serial faailoa mai le atunuu o , lea e tatalaina le tulafono tau faaofi. Mo se faataitaiga, e tofia le tusi X i Siamani. Ma le aofai e tatau ona X2, ma e le ese. A leai, o le ae mautinoa tausia i le lima o se taufaasese. E i ai se laulau faapitoa, lea ua faaalia i le tusi ma le numera tutusa atunuu. O lenei laulau o loo maua i le silafia e tagata lautele.
Similar articles
Trending Now