Aoga:Talafaasolopito

Chubaryan Alexander Oganovich: Biography

E pei ona e iloa, o le talafaasolopito o se saienisi e sili ona faalagolago i "taimi ma amioga". O i latou e filifili e suesue i ai i le galuega o le olaga atoa, ua fa'amalosia e fa'atatau i lenei mea. E matua faigata lava le saienitisi, o ana gaoioiga e pa'ū i vaitaimi o suiga iloga i le tulaga faaupufai ma le tamaoaiga o le setete o loo latou nonofo ai.

O se tasi oi latou na manumalo i le suega, o le taofi pea o foliga ma le faaaloalo o ana uo, e aofia ai i fafo, o le Academic Chubaryan.

Aiga

Na fanau Chubaryan Alexander Oganovich i Moscow, i le 1931, i se aiga Armenia. O le tama o le tusitala o talafaasolopito, o Ogan Stepanovich, o se tagata tausi potutusi, e lauiloa i mataupu faasaienisi, e sili mamao atu i tuaoi o le Soviet Union. OS Chubaryan na tusia le tele o tusi, sa i ai sona faailoga faafomai i a'oa'oga. Mo le 10 tausaga na avea ai o ia ma faatonu sili o le aoina o le "Library of the USSR", ma mai le 1969 i le 1972 sa i ai foi. E tusa. Faatonu o le Faletusi Lene. O se mea manaia - ao faia togafitiga i le falema'i o lo'o fa'asaga i Leningrad, e masani ona tamoe mai le saienitisi talavou mai iina e su'e ni fa'amatalaga i totonu o le faletusi mo ni nai itula. M. Saltykov-Shchedrin mo lana fa'asalalauga e uiga i le fa'aalia o uluai tusi fa'apitoa a Rusia i le vaitaimi o Peteru le Sili.

Suesue

I le 1955, na faauu ai Chubaryan Alexander Oganovich mai le Matagaluega o Talafaasolopito a le Iunivesite o le Setete o Moscow ma le mamalu, ma ina ua mae'a le 4 tausaga o le a'oga i le Institute of History of the Academy of Sciences of the USSR. Mo lona manatu ma dissertation mo le tikeri o le Sui Faatu o le faasaienisi saienitisi talavou filifili le autu, le faaali mai o nisi o faamatalaga o le sainia o le Filemu o le Brest i le 1918.

Galuega

I le 1958 Chubaryan A. na tofia O. i le tulaga o se tagata suesue laiti i le Inisetiute o History (IWH RAS). O iina sa galue ai seia oo i le 2015, o lona uiga, e silia ma le 57 tausaga. O le 18 saienitisi na avea ma faatonu o le Institute of Oriental Studies of the Russian Academy of Sciences.

I le 1971, na avea ai Chubaryan ma foma'i o talafaasolopito o le talafaasolopito. O lana su'esu'ega e aofia ai le su'esu'eina o le galuega a Lenine i le fa'avaeina o le faiga fa'avae a le Soviet.

Faatasi ai ma isi faasaienisi ma galuega ausia a Alexander Oganovich, e mafai e se tasi ona faaigoaina o galuega o se failautusi faasaienisi o le matagaluega o talafaasolopito o le Academy of Sciences of the USSR, aoao i le MGIMO ma le Diplomatic Academy of the Ministry of Foreign Affairs.

I le 1994, na avea ai Chubaryan Alexander Oganovich ma sui o le Rusia Academy of Sciences (Academic from 2000).

Galuega lautele ma faasaienisi

Mo le tele o tausaga sa avea le saienitisi ma sui-peresitene o le Komiti Faavaomalo o Talafaasolopito, o se sui o le Komisi o loo feagai ma mataupu tau lotu, o le sui-taitai o le vaega galulue a le au Rusia ma Austrian historians, o le uluai pulega o le Moscow State Agrarian University, ma isi.

Tusi ma lomiga

Chubaryan AO o le tusitala o sili atu i le tolu selau lima sefulu fomai saienisi. I totonu oi latou, o le tusi "O le Europe Idea in History i le 19 ma le 20 senituri" (lomia i le gagana Peretania ma le faaliliuga i Peretania i Peretania Tele ma Siamani), "The Brest Peace", "Europe i le 20th Century: History and Prospect", ma isi mea, na tosina i ai le fiafia faapitoa.

I le 2006, na lomia ai se tusi o talafaasolopito i lalo o le tusitala a A. Chubaryan, E. Pivovar ma A. Danilov. Na avea o ia ma autu o feeseeseaiga i le va o faiaoga ma tagata faitele. O le mea moni e faapea o nisi o tagata su'esu'e na latou mauaina le toe foi atu i manatu faaupufai na tutupu i le 1920s. Aemaise lava, e tusa ai ma faitioga o le tusi, o se tasi o tusitala o Alexander Chubaryan, o le talaaga o le USSR i le taimi o le talitonuga o uiga faaalia o loo i ai, ua faaalia o le taunuuga o le tauiviga a le vasega, lea e tupu ae ao agai atu le atunuu i faiga faaagafesootai.

Poloaiga

O le taua o le saienitisi i luma o le atunuu ma le lalolagi o saienitisi o talafaasolopito sa lauiloa pea lava e faailoga maualuga o le atunuu ma atunuu i fafo. Aemaise lava, Chubaryan Alexander Oganovich o se Knight o Poloaiga:

  • "Faailoga o le Faamamaluina" (1976);
  • Le Fa'alapotopotoga o le Mamalu Farani;
  • "Mo auaunaga i le Mālō" (2006, 4 tikeri);
  • "St. Gregory le Lona Ono" (Vatican);
  • Siamani o le satauro;
  • Poloaiga o le Mamalu (Malo o Rusia) (1999).

I le taimi nei, e ui lava i se matua matua, e faaauau pea e le saienitisi lana galuega su'esu'e. E le pei o le toatele o ana tupulaga tausi, e manatu o ia o le Initaneti o se meaalofa ma fa'aaoga lelei lenei meafaigaluega. I le taimi nei, o lona tomai faasaienisi e aofia ai faafitauli o le fesoasoani agaalofa i lo tatou atunuu ma le lalolagi i ona po nei, o le atinae o le tatalaina o le Central Research Center, lea e tatau ona tuufaatasia ai tagata suesue, tagata suesue o le mafaufau, tagata tomai, gagana, neurophysiologists ma tagata tusitala, faapea foi ma aafiaga o talafaasolopito o Europa i lona lumana'i.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.