FaavaeinaSaienisi

Density nitrogen

Nitrogen - elemene vailaau o le faiga faavaitaimi, ua tofia e le mataitusi N ma le faia o se faasologa o numera 7. E i ai se molecule N2, e aofia ai atoms lua. O lenei vailaau o se colorless, odorless ma kasa lē momose e pei ona inert i lalo o tulaga faatonuina tuutuuga. O le density o nitrogen i lalo o tuutuuga masani (i 0 ° C ma se uunaiga o 101,3 kPa) e tutusa ma le 1.251 g / dm3. O le elemene o se vaega o le siosiomaga o le lalolagi i se aofaiga o 78,09% o ana tusi. Na maua muamua e avea o se vaega o le ea fomai Sikotilani Daniel Rutherford i le 1772.

nitrogen suavaia o se suavai cryogenic. I uunaiga ea ai maʻi fulafula i - 195,8 ° C. O le mea lea, e mafai ona teuina le gata i ipu maotua, o tane uamea mo liquified kasa po flasks Dewar. Na i le tulaga lenei e mafai ona teuina pe aveina e aunoa ma so o se gau ona o evaporation. A o le aisa matutu (liquefied karaponi carbon, e ese ua lauiloa o karaponi carbon), o loo faaaoga nitrogen suavai e pei o le refrigerant. E le gata i lea, ua faaaoga mo le cryopreservation o le toto, sela fanautama (sperm ma fuamoa) faapea ma isi faataitaiga moni ma mea e faaaoga. Na ia faatonuina, ma i faiga togafitiga, mo se faataitaiga i cryotherapy i le aveesea cysts ma warts i luga o le paʻu. density nitrogen suavaia tutusa 0,808 g / cm3.

E toatele tuufaatasi industrially taua e pei o le acid nitric, amonia, nitrates faatulagaina (mea papa, mum ¯ u) ma cyanides aofia N2. Matua noataga malolosi nitrogen elemental i le molecule mafua faigata mo lona auai i tali vailaau, e tatau ona totogi i lona inertia i lalo o tuutuuga tulaga faatonuina (vevela ma uunaiga). E aofia ai nei mafuaaga o N2 o le taua tele i le tele o fanua faasaienisi ma alamanuia. Mo se faataitaiga, e manaomia e faatumauina ai i situ uunaiga i le aveesea mai o le suauu po o kasa. So o se talosaga ona faatino po o le faasaienisi e manaomia ia iloa le mea o le density o nitrogen i se faapitoa i uunaiga ma le vevela. Mai le tulafono o le fisiki ma thermodynamics ua lauiloa o i tusi faifai pea ma le faateleina o le vevela o le a faateleina ai le uunaiga ma density o le kesi, ma le isi foi itu.

Pe a ma le mafuaaga tatou te manaomia ai le iloa o le density o nitrogen? Faatatauina o lenei o loo faaaogaina parameter pe a fuafuaina o faiga e tutupu e faaaoga ai N2, i le fale suesue ma le gaosiga. Le faaaogaina o le iloa le taua o le density o le kesi, e mafai ona fuafua le vaega tele o se tusi faapitoa. Mo se faataitaiga, ua faaali mai e le tusi le kesi i lalo o tuutuuga masani o le 20 dm3. I lenei tulaga, e mafai ona fuafua le mamafa: m = 20 • 1,251 = 25,02 g Afai e tulaga ese ai i lo le tagavai, ma le iloa tele o N2 lalo o nei tulaga, e tatau ona muamua maua (mo tusitaiala), o le density o nitrogen i a faamatalaina i uunaiga ma le vevela, ma lea o lenei taua faateleina e ala i le tusi o lo o nofoia e le kesi.

O fuafuaga ua faatinoina i luga o le tuuina atu i le tapenaga o mea paleni o iunite faagasologa. e tatau ai i latou mo le faatinoga o faiga faatekinolosi, filifilia o instrumentation, fuafuaina o le faataamilosaga faapitoa ma le tamaoaiga, ma isi. Mo se faataitaiga, ina ua mavae taofia meafaigaluega uma tuuina vailaau ma paipa e tatau ona i luma o le tatalaina ma le pasese e toe faaleleia lafoai i se kasa inert - nitrogen (o le taugofie ma sili ona maua nai lo le, mo se faataitaiga, feulaina i le kesi po o argon). E masani lava, o loo latou lelea i se aofaiga N2, o le tele o taimi o le tele o taavale po o le paipa, o le pau lava le auala e aveesea mai le faiga o mu gofie kasa ma le puao ma aveesea ai le pa po o se afi. Le fuafuaina o se taofi faagaoioiga luma toe faaleleia, faatekinisia, le iloaina o le tusi ma density o le faiga ua faagaogaoina o nitrogen, fuafua N2 vaega tele, lea e manaomia mo agi.

Ina ia faafaigofie le fuafuaga, e le manaomia ai le saʻo, kasa moni faatusaina i se kasa lelei ma faaaoga le tulafono a le Avogadro. Talu mai le mamafa o le 1 mol o N2 numerically e tutusa ma le 28 kalama, ma le 1 mole o so o se tusi o se kasa lelei nofoia 22,4 lita, o le nitrogen density e tutusa ma le 28 / 22,4 = 1,25 kalama / lita = 1,25 g / dm3. O lenei auala e talafeagai ona vave maua le density mo kasa taitasi, e le gata N2. E masani ona faaaoga i suʻesuʻega analytical.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.