Aoga:Maualuga a'oa'oga ma a'oga

E toafia tagata i luga o le lalolagi sa i ai, o lo'o i ai ma o le ai ai

So'o se taimi i luga o le lalolagi, e maliu ai pe ua fanau. Ona e fai tonu lava le toatele o tagata i le lalolagi e ola i le taimi nei, i lenei taimi, e le mafai. E ui lava ua seti le aofaiga fa'atusatusa. Na ia faia se tusitusiga - o se robot faapitoa e fuafua le numera o tagata i le lalolagi i le taimi nei. Ina ua fesiligia pe toafia tagata i luga o le lalolagi o lo'o nonofo ia Ianuari 2014, na ia tali - 7.189 piliona. Ua fa'amaonia lea i le fa'atusatusaina o fuainumera fa'aonaponei.

O le taimi lava e aoao ai se tagata e mafaufau, fuafua ma tusi, na ia manao e fuafua le faitau aofa'i ma saili pe toafia tagata i le lalolagi. E oo lava i le vaitaimi o le atiina ae o le malo, na faia ai uluai iloiloga. Na mafai ona pulea le totogiina o lafoga. Na latou faitauina le faitau aofa'i i le taulaga, itumalo, atunuu. O le tusiga igoa na atina'e lemu ma lemu. Fai mai le au tusitala o le lalolagi na ola i piliona i le 19 senituri. O le numera e toeitiiti lava a'i. O fuainumera uma e uiga i le faitau aofa'i e fa'avae i luga o fuafaatatau o le matematika ma mafaufauga. I le lua seneturi ua mavae, o le siitaga e 600%, o lona uiga, e sili atu i le ono piliona. Ae ui i lea, o nei fuainumera e feso'ota'i ma atunuu fa'amalamalamaina, pe a fua i le fa'atumuina. E fia tagata i le lalolagi e moni, e faigata ona fai.

O fa'amaumauga sili muamua pe itiiti ifo na maua i le 1960, ina ua maea le tusiga igoa na faia e le tele o atunuu. I le asō, o lenei tagata e silia ma le 7 piliona. Ma fa'apefea ona maua? Fa'aopoopoina le numera o tagata i atunuu eseese. Ae ui i lea, e faia e setete uma ma le atoatoa le tiutetauave i le tusiga igoa? Mo se fa'ata'ita'iga, o se atunuu e pei o Iukureini, e pei o le Europa ma tagata lautele, ua uma ona fa'ailogaina e tolu taimi ona o le leai o ni tupe. Ua talitonu le statisticians e na o sina pasene laitiiti e pau i luga o le faitau aofai e le i faamauina. I le toesea o le mea sili e tatau ona e malie i ai.

O le fesili, e toafia tagata i luga o le lalolagi na soifua mai i le talafaasolopito o le tagata, i le 2008 na faaigoaina o le sili ona manaia o mea uma, na ofo mai e le lauiloa Quest. E tele saienitisi na galulue i ai, ma o le fuainumera na matuai ese lava. O Peter Grünwald, o se tagata poto faapitoa i le Center for Mathematics and Computer Science i Netherlands, na faitauina le 107 piliona, ma o le demographer Carl Haub o le Population Reference Bureau (PRB) ua tuuina atu ai le aofaiga o le 108 piliona tagata. E le tele se ta'aloga. Afai tatou te talia nei fa'amaumauga, o le taimi nei o le paneta o lo'o nofo ai e na o le 6% oi latou na ola muamua. O le fuafuaina na faia mai le 50,000 TLM. E., O le taimi o le fa'aalia o homo sapiens. E oo i le tausaga muamua o le n. E. E 300 miliona tagata i le lalolagi atoa. I le 1650 na o'o atu i le afa piliona le faitau aofa'i, ma i le 19 senituri - se piliona.

E toafia tagata i le lalolagi i le taimi nei, ua uma ona tatou iloa. O lea, i le talafaasolopito o le aofaiga atoa o le faitau aofai o tagata o le paneta Lalolagi o le 108 piliona tagata. E fesuisuia'i, ma o le taimi nei o le tautalaga matagofie a Roma anamua e uiga ia i latou na tuua le lalolagi e eseese: "Na alu o ia i le toatele".

Ua ta'ua e saienitisi i le 2025 o le a sili atu i le 8 piliona tagata i luga o le lalolagi, ma i le tausaga 2050 - 9.7 piliona. E ui i so'o se valo'aga mata'utia e uiga i le lumana'i, ae ou te talitonu o le tagata soifua, lea o lona atina'e atoa ua fa'aalia ai se vaega tele o le saogalemu , E le'i fa'aumatia ona punaoa. E tusa ai ma le SP Kapitsa, e mafai e le tatou paneta ona fafagaina le 15 ma le 25 piliona tagata. A maea le suiga demographic, le faitau aofai o tagata o le Lalolagi o le a mafai e faapaleni lelei i lalo o le tau aogā faitio.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.