Soifua maloloina, Foma'i
Faailoga ma togafitiga o neuro
O le fa'avasegaina o neurosite e mafua mai i le nofoaga o lo latou tupuaga. Fa'eseese'ese i le encephalitis, myelitis, arachnoiditis, maningitis ma fomu tu'ufa'atasia. O fa'ama'i viral infections o vaega ia o vaila'au fa'ama'i pipisi, o le fa'amaoniga e tutusa ma le poliomyelitis, ae o le siama o lenei fa'ama'i e leai se mea e fai ma i latou. I pipisi viral matuitui tupu faatoilaloina le mataupu efuefu o le faiai ma le maea alio, faapea foi ma tele neurons afi.
I le tele o tulaga, o le resitalaina o ia fa'ama'i e tupu i le taimi o le mafanafana. I lenei tulaga, o le tele o taimi o lo'o i ai ni a'afiaga i tamaiti. O le fa'apogai o fa'ama'i o tagata mamai po'o tagata fa'amalosi siama. O le auala autu ole auala e lele.
E masani lava, o le faagasologa o le siama, e aafia ai le faiga popole, faamatalaina e syndromes togafitiga e tolu:
- syndrome onana ai. E i ai vaivaiga lautele, o le vevela o le tino e tula'i mai.
- syndrome CSF. dissociation matauina o feaveai-porotini, lea e faatusa i ai se faateleina o le sela numera ma porotini tulaga i le suāvai cerebrospinal, peitai, tele sela sili atu nai lo porotini.
- CSF syndrome toto maualuga. O lo'o i ai le faateleina o le ma'i tigaina i le tulaga maualuga, ua fa'aalia i se tulaga sili atu i le taeao. O lo'o i ai se fa'alavelave, o se fa'afitauli o le malamalama, fa'apea fo'i ma se fa'aopoopoga o le taimi o le fa'avevelaina ma le va'aia o le fatu, lea e aliali mai i le tala o le fa'aitiitia o le toto toto.
Faailoga o le Neuroinfection
O a'afiaga o nei siama e aofia ai pa puipui, lea ei ai le amio o le le tumau tumau. I lenei tulaga, e tele lava ina i ai le liona o vae, lea e tau atu ai i se suiga i le tulaga o le tamaititi. A oomi i luga o le vae, ei ai lagona tiga i luga o ogalaau o neura tele.
E masani lava, o le fa'ama'i e fa'aalia i se auala agamalu. Ae ui i lea, i nisi tulaga e faigata ona o foliga o le ma'i pipili. O le mafua'aga o fa'ama'i pipisi o viral infections o siama o le mumps, adenoviruses, enteroviruses ma herpes simplex viruses.
Togafitiga o Neuroinfections
Togafitiga o le neuroinfection e faia e fuafua i le pathogen. O togafitiga o fa'ama'i pipisi i luga o le microbial aofia ai le fa'aaogaina o vailaau fa'asa'i o lo'o i ai le tele o aafiaga. O ia togafitiga e faia seia iloga le sooupu, pe a mae'a ona togafitia le togafitiga o le neuroinfection e ni vailaau fa'ama'i faapitoa. O fa'ama'i pipisi fa'ama'i e togafitia i vaila'au fa'asa.
I le avea ai o se togafitiga fa'asolosolo ma togafiti, fa'asologa o togafitiga o neuro, fa'apea fo'i ma togafitiga, neuroprotectors, vitamini ma vaila'au e fa'aleleia ai le va'aia o le cerebral. O le gasegase o le neuroinfection viral e mafua ai le malologa ma togafitiga fa'amalosi. E le gata i lea, o le togafitiga o siama e aofia ai le tagofia o vaila'au e fa'aleleia le tulaga atoa o le ma'i.
Taunu'uga o le neuroinfections
faaleagaina Gross faiai fausaga matauina i utero, - taunuuga autu o le nei o CNS. O mea leaga ia o le atina'eina. O le su'esu'ega talu mai le taimi ua tuanai o a'afiaga o le vaitaimi o le postnatal e mafua ai faigata.
I le sootaga i le va faaletonu atinaʻe ma neuroinfection e mafai ona maua na o ai i le afioaga o le talafaasolopito o faamatalaga, e faamaonia fiva, encephalitis , ma isi. E le tatau ona galo ia i se faaletonu neurological e tulai mai ina ua mavae maʻi faatasi ma se fiva, aua le talanoa i taimi uma e uiga i le CNS.
E mafai ona faia se su'esu'ega lata mai o le fa'ama'i fa'afitauli i le taimi o suesuega su'esu'e. O le siama i totonu o le toto o se tamaititi o fa'ama'i fa'ama'i faapitoa ma se tagata maualuga. O le su'esu'ega e aoga i le tulaga o se gasegase lata mai.
Similar articles
Trending Now