FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Faavasegaina, ituaiga ma precipitation climatic. Tau ma le ituaiga o precipitation

Ituaiga o precipitation climatic e tatau ona iloiloina i latalata e fesootai ma le mataupu o le "tau". O e taua nei elemene pe afai tatou te mafaufau i le tulaga o se vaega faapitoa.

O le upu "tau" o lona uiga o se tulaga o le siosiomaga i se nofoaga faapitoa. Faavaeina o le ituaiga o tau, ona tumau e faalagolago i le tele o itu, lea o ni a latou lava tulafono o faaaliga. O le tulaga lava lea e tasi e le mafai ona matauina i nisi eria. Ituaiga o precipitation climatic eseese i konetineta uma o le lalolagi atoa.

E mafai ona aafia le tau e ala i mea e pei leisa la, uunaiga ea, sūsū ma le vevela, precipitation, matagi taitaiga ma le malosi, cloudiness, toomaga.

tau

mamanu tau vaitaimi-Long - o le tau. O se aafiaga taua i le tuuina atu o le aofaiga o le vevela le la ulu atu i le pito i luga o le lalolagi. O lenei fuainumera e faalagolago i le maualuga o le la i le aoauli - latitu. O le aofaiga o le vevela le la silisili maua i le ekueta i le amo, e faaitiitia ai lenei taua.

E foi o le vaega aupito sili ona taua faatosina o le tau, o le soofaatasi le uiga o le laueleele ma le sami, lea e faatagaina ai oe e faasoa ituaiga gataifale ma konetineta o le tau.

Gataifale (oceanic) uiga o le tau o le sami, motu ma vaega o le gataifale o le konetineta. O lenei ituaiga fananau laiti faaletausaga fesiitaiga i aso taitasi i le vevela o le ea ma se aofaiga tele o precipitation ea.

tau konetineta o faamatalaina i le sone konetineta. Faailoilo Amerika konetineta e faalagolago i luga o le fesiitaiga i le vevela o le ea faaletausaga averesi.

O se isi vaega faatosinaina le tulaga o le tau, e mafai ona taʻua o le āu sami. ua faaalia e lenei faalagolago i se suiga o le ea vevela vaega tele. Ua ia i latou o latou lava uiga e pei o timuga ma le tau e lata i le sami.

O le ea vevela - o le vaega mulimuli, e mafai ona soona maualuga o lona aafiaga i luga o le tau ma le tau. Suiga i tulaga foafoaina dynamics vevela o le ea uunaiga, ua avea le sone uunaiga ea maualuga ma le maualalo. Fai mai ua siitia sone vaega tele ea. O le natura eseese fetaiai vaega tele avea ma ea luma ea, lea o loo faamatalaina cloudiness, precipitation, matagi saoasaoa ma le faateleina o le suiga o le vevela.

A fegalegaleaiga lavelave o le itu i luga avea ma i ituaiga oganuu nisi o tulaga o le tau.

Faasoasoa nei ituaiga tau: equatorial, timuga teropika, matutu le teropika, Metitirani, matutu subtropical, faautauta gataifale, faautauta konetineta, timuga feololo, subarctic ma Atika po Antarctic.

ituaiga tau. O se faamatalaga puupuu o ituaiga uma o le tau

o loo faamatalaina ai ituaiga Equatorial e se vevela averesi faaletausaga i totonu + 26˚S, le tele o precipitation i le tausaga atoa, pulea e toʻatele ea mafanafana ma susu ma tufatufaina i itulagi equatorial o Aferika, Amerika i Saute ma le Oceania.

Ituaiga o precipitation o saʻo faalagolago i luga o le itulagi. O loo i lalo tatou mafaufau i le ituaiga o tau, lea e faamatalaina i se siosiomaga o le teropika.

Ituaiga siosiomaga o le teropika

e fai si eseese o le tau i le lalolagi atoa. ituaiga tau timuga teropika ei ai le uiga nei: vevela i Ianuari - + 20 ° C, ia Iulai - + 30ºC, 2000 mm timuga, pulea e monsoons. E salalau i Saute ma Saute-East Asia, West ma Tutotonu Aferika, i Matu Ausetalia.

tau matutu Teropika faamatalaina vevela Ianuari + 12˚S, Iulai - + 35 ° C, timuga laiti totonu o le 200 mm, manumalo matagi fefaatauaiga. Tufatufaina i North Aferika, Tutotonu Ausetalia.

ituaiga Metitirani o le tau e mafai ona faamatalaina e le faataamilosaga nei: vevela i Ianuari + 7˚S, Iulai + 22˚S; 200 mm timuga i le taimi o le taumafanafana ina ua le uunaiga ea maualuga taatele Anticyclones i le taumalulu - afa. Tufatufaina e le tau Metitirani i le Metitirani, Aferika i Saute, o Saute i Sisifo o Ausetalia, Western Kalefonia.

Vevela faitauga eseese tau subtropical matutu mai 0˚S i Ianuari e + 40 ° C ia Iulai, ma lenei ituaiga o le tau timuga e le sili atu i le 120 mm i se siosiomaga o le vaega tele ea konetineta matutu pulea. O le teritori o le faasalalauina atu o lenei ituaiga o tulaga tau - le vaega i totonu o le konetineta.

o loo faamatalaina ai le tau o le gataifale faautauta e sea faailoilo o le vevela mai + 2 ° C i + 17˚S, precipitation ea i le tulaga o le 1000 mm, sa e faamatalaina i le matagi o le Laʻi. Na faasalalauina i le teritori o le vaega i sisifo o Eurasia ma Amerika i Matu.

tau konetineta feololo faaalia ai se eseesega taua vevela vaitau: -15˚S - + 20 ° C, precipitation i totonu o le 400 mm, ma le taatele o matagi i sisifo i le vaega i totonu o le konetineta.

faaalia timuga feololo fesuiaiga maai i le vevela -20˚S mai ia Ianuari e Iulai i + 23 ° C, precipitation i 560 mm, o le afioaga ma taatele o timuga i sasae Eurasian.

Ina ua laiti Atika ituaiga tau vevela i ai i le tele o mai -25˚S e +8 ° C, precipitation - 200 mm, i se eria e toatele tele o timuga siosiomaga - Eurasia ma Amerika i Matu.

Atika (Antarctic) ituaiga, lea o loo i ai le vevela maualalo - -40˚S - timuga 0˚S laiti - 100 mm Anticyclones - tufatufaina i totonu o le sone konetineta o Ausetalia ma le Vasa Atika.

Tatou suesueina le ituaiga, manumalo i vaega tetele, faamatalaina o le siosiomaga macro. I le faaopoopo atu i nei lelei suesueina meso- ma microclimates e aafia toʻaitiiti o eria ma le tulaga mautu tau.

O le criterion sili ona taua mo le fuafuaina o le ituaiga o le tau o le uiga qualitative ma Aofaiga pau i luga o se nofoaga tuuina o precipitation.

Precipitation ma o latou ituaiga. Tau ma mataupu tau

O le tau a le Lalolagi o le toniga, ae le o le matafaioi mulimuli i lenei taaalo e pau Aofaiga ma qualitative i precipitation i le teritori. O le mea moni lea latou faalagolago, e fuafua e le matagaluega. Ituaiga o precipitation e faalagolago i le mea moni lenei: o le pepa faatumu faaletino, nofoaga o le aoaoga, o le natura o le leiloa, o le nofoaga o le tupuaga.

Ia tatou mafaufau i le itu taitasi.

O uiga faaletino o precipitation

ua faavasegaina o ituaiga o precipitation e tusa ma lo latou tulaga faaletino:

  1. Suavai, lea e aofia ai le drizzle ma le timu.
  2. Mausali - nei e aofia ai le kiona, cereals, uatoʻa.
  • Rain - droplets vai. O le ituaiga taatele o precipitation e pa'ū mai cumulonimbus ma ao Nimbostratus.
  • Drizzle taʻua droplets microscopic o susu mai se lapoa o ni nai hundredths o se milimita, pau mai stratus po o le puao mafiafia i le vevela i luga o.
  • O le pepa faatumu silisili o le toega mautu o le kiona, ituaiga lea ua manatu le pau mai o fatu o laau o le kiona ma le aisa i le vevela maualalo.
  • Grad - se isi ituaiga o le toega mausali i le tulaga o fasimea aisa tele o 5-20 mm. O lenei ituaiga o precipitation, e ui lava i lona fausaga e pau i le tau mafanafana.

O le aafiaga o seasonality i luga o le tulaga faaletino o precipitation

pa'ū faalagolago i le precipitation vaitau i ituaiga faapitoa. Mo le mafanafana vaitaimi e faamatalaina i le ituaiga nei: timu, drizzle, sau, uatoʻa. I le tau malulu, o le kiona e mafai, grits, malulu, malulu, aisa.

Faavasegaina o precipitation e faalagolago i luga o le nofoaga o le aoaoga

I le pito i luga faaputuga o le siosiomaga o loo faia le timu, drizzle, uatoʻa, karite, o le kiona.

I luga o le eleele po o le latalata atu i le laueleele - o le sau, malulu, aisa drizzle.

O le amio a precipitation ea

E le mafai ona vaevaeina natura o precipitation ea i drizzling i le timu ma tamau, salalau. Lo latou natura, e faalagolago i le tele o itu.

Drizzling timu e uumi ma maua se malosi maualalo, mamafa faamatalaina e maualuga le malosi, ae le umi puupuu, o loo totoina mausali, salalau malosi faataluã aunoa fesiitaiga faafuasei.

O le natura ma le aofaiga o precipitation, o le mea moni, e aafia ai le tau tuutuuga o se nofoaga patino, lea e avanoa e aafia ai le tau atoa. I le tropics, mo se faataitaiga, timu mafai ona vaaia na o ni nai masina i le tausaga. O le vaega o totoe o le la tao.

timuga o le tau

Tau ma le tau o loo tuusao ituaiga precipitation e faatatau i le tasi le isi. Itu e aafia ai le tufatufaina o le kiona ma le timu, o le vevela, o le gaoioiga o le toʻatele ea, toomaga ma peau o le sami.

e faamatalaina sone tau Equatorial e le timuga aupito maualuga i le lalolagi. O lenei mea moni ua tatau ona totogi i le vevela maualuga ma sūsū maualuga ea.

Vaevaeina i le toafa matutu ma susu ituaiga vevela o le tau. ua timuga averesi o le tau o le lalolagi, lea ua i totonu o le 500-5000 mm.

o loo faamatalaina ai ituaiga timuga e timuga sili, e oo mai i le sami. O tulaga tau iinei o latou periodicity.

e matitiva Atika i precipitates tatau ona totogi atu i le afioaga o le vevela ea maualalo.

I luga o le faavae o le nofoaga o le amataga mai o ituaiga uma o precipitation climatic e mafai ona vaevaeina i:

  • convection, lea predominate i vaega ma climates vevela, ae e mafai ona i ai i le sone faautauta;
  • luma, faia i se fonotaga a lua toʻatele ea o le vevela eseese, e tutusa i ituaiga tau faautauta ma le malulu.

e aotele

O le tau a le Lalolagi, uiga ma ituaiga climatic o precipitation - o le mataupu faavae ua tatou toe iloiloina. I luga o lenei faavae e mafai ona tatou faapea atu o le Lalolagi - o se faiga tele, vaega taitasi o lea o loo i faalagolago tuusao pe leai foi i isi. O lenei malamalama o le tuuina atu o le faatonutonuina o le faaaogaina o auala e tuufaatasia e mafaufau i le tau ma le ituaiga o precipitation o se tulaga o le fiafia i le faasaienisi. Le gata i le suesue atoa o nei mea moni e mafai ona e maua ai le tali sao i le fesili o le saienitisi.

Precipitation, siosiomaga, tau ma le tau - o nei manatu uma e fesootaʻi lelei. I le suesueina e le mafai ona misia e oo lava i se tasi o vaega.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.