Tala Fou ma le SosaieteFaiga Fa'apolokiki

Fafo o Farani: fa'amatalaga, talafaasolopito ma fa'amaonia mea moni

Farani o se setete i Europa i Sisifo, ae o ona tuaoi e le na'o le konetineta Eura. O meatotino a lenei atunuu o lo'o i vaega eseese o le kelope. O fea oi ai matagaluega ma atunu'u mai Farani? Aoao e uiga i lenei mea mai le tusiga.

Faatoaga a Farani

O le Republic Republic o lo'o i sisifo o le konetineta o Eurasia, e siosiomia e Siamani, Peleseuma, Luxembourg, Suitiselani, Sepania, Italia, Andorra ma Monaco. I le itu i saute e fufuluina e le Sami Metitirani, i matu ma sisifo e le Vasa Atelani.

Farani o se malo-palemene a le malo. O le pulega o le setete e faigata ma aofia ai vaega ua vaevaeina i matagaluega ma cantona ma itumalo, faapea foi ma paaga. E le gata i lea, ei ai oganuu ma matagaluega i fafo o Farani.

O eleele e le o le laueleele o le setete o ni tagatanuu. o loo i ai i latou i le motu i le Pasefika, Atelani ma vasa Initia. Fa'atonuina, i totonu o teritori, itulagi, atunu'u mamao ma nu'u faapitoa o nisi taimi e filifilia.

Teritori ma Fa'asalalau Fafo o Farani (lisi)

O le aofa'i o falesa Farani i fafo atu o le konetineta e le tutusa lava. O le tele o teritori, mo se faataitaiga, i Algeria, na le toe pulea le Farani i le 1959, 1962. O isi eleele e tumau pea le fefinauai.

tapa Madagascar le motu Farani o Esparza, luitauina Suriname le Guiana Farani, Comoros faapea o le Pulenuʻu Island (Mayotte), Vanuatu - i luga o motu e lua i Niu Kaletonia. Farani, i le isi itu, na ia faia se tagi i le Adelie Land, lea e tu i Antarctica. O le lalolagi lautele ua matua teena uma tagi.

O matagaluega i fafo o Farani o lo'o lisiina i le laulau i lalo.

Ulutala

Nofoaga

Fa'apotopotoga

Initia Initia

Guadeloupe

O le Sami Caribbean

Guiana

Amerika i Saute

Martinique

O le Sami Caribbean

Sili

Initia Initia

O le mea lea, e na o le lua atunuu i fafo o le setete.

Ulutala

Nofoaga

Clipperton

Pasefika

Farani Fa'asao ma Antarctic

Initia Initia

O isi fanua e masani ona faatatau i teritori o Farani, e ui lava e eseese a latou tulafono ma aia tatau.

Ulutala

Nofoaga

Tulaga

Saint Barthelemy

O le Sami Caribbean

Aumau i fafo

Saint-Matini

O le Sami Caribbean

Aumau i fafo

Woliss ma Futuna

Pasefika

Aumau i fafo

French Polynesia

Pasefika

Aumau i fafo

Saint-Pierre ma Miquelon

North America

Aumau i fafo

New Caledonia

Pasefika

Fa'asalalauga fa'apitoa-fa'apitonu'u

Le eseesega i tulaga ma aia tatau

Fa'amatalaga Farani o lo'o i fafo o teritori o lo'o i le setete, ae e mamao ese mai mo le mamao tele. I le taimi nei, e le o ni kolone, ma o latou tagata o lo'o i ai aia uma a tagatanuu Farani. O le faitau aofa'i o teritori mai fafo e mafai ona fa'ata'amilo solo i le vasa o Europa.

O Fa'alapotopotoga Farani i fafo o le tulaga fa'apolokiki e tutusa ma matagaluega i le vaega o le atunu'u o le atunu'u. I le faavae o le atunuu, e foliga mai foi o ni itulagi. I totonu oi latou ta'itasi o le aufono a le itumalo, ua mafai ona ulu atu i latou i tulaga eseese o le atunuu (Senate, Fono Aoao a le Atunuu) o ni tagatanuu Farani masani.

O isi atunuu e ese mai i matagaluega ma aia lautele lautele. E iai a latou lava siosiomaga saogalemu, aganu'u ma le tuto'atasi tau tupe. E le o fa'aauau tulafono i totonu o Farani. E i ai a latou malo autasi ma e le o feso'ota'i ma le Europa.

Talafaasolopito

Talu mai le amataga o le XVI senituri, ua avea Farani ma malo malolosi o kolone. sa i ai i le teritori pulea uma itulagi o le lalolagi. O motu o ni motu eseese i le ogatotonu o le sami, ma laueleele o le lalolagi o Kanata, Aferika, ma isi. Tusa lava i le taimi nei, i le tele o atunuu Aferika, o Farani o se gagana a le setete.

O matagaluega i fafo o Farani i aso nei na faato'a nofoia i le senituri XVII. O latou fanua na fa'aaogaina e fai ma fa'ato'aga mo le totoina o suka, tii ma isi oloa. O pologa na aumai mai Aferika na avea ma galuega.

Ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o nisi o teritori na suia o latou tulaga i le tele o taimi. Vaega o le fanua na faaalia e matagaluega, e aofia ai Algeria. Ina ua mavae se tauiviga umi, na mafai e le atunuu ona toe maua lona tutoatasi.

O le teritori o Saint-Pierre ma Miquelon muamua na avea ma matagaluega, ae mulimuli ane suia le tulaga i le nuu.

Mo se taimi umi lava, na faamautu ai le lomiga o le Comoros. Farani na ave i latou i le amataga o le XIX senituri. Na fa'atulagaina e le malo o motu se pasi o le pasi, pe a fai o sui uma sei vagana ai Mayotte na palota mo le tutoatasi. Faatasi ai ma le lagolagosua a Malo Aufaatasi, na maua ai e Comoros le tutoatasi, ma o Mayotte o loo tumau pea ona avea ma vaega o Falani.

Nofoaga fiafia ma mea moni

E faigata mo tagata uma mai fafo ona tu'uina atu se fa'amatalaga lautele. O lo'o i ai i vaega eseese o le lalolagi, ei ai va'a eseese, natura ma le aofa'i. I fafo atu o le konetineta, e tusa ma le 3 miliona tagata ola. O le galuega autu mo le toatele o le vaega o auaunaga, aua o nei itulagi e lauiloa i tagata tafafao maimoa.

Farani Farani - le ofisa i fafo o Farani i Amerika i Saute. O le matagaluega sili lea ona tele a le setete. E le pei o isi teritori, o lo'o i luga o le konetineta. Latou te totoina piko ma fualaau aina suamalie, aveese mai minerale. Ua tosina mai tagata tafafao maimoa i paka a le atunuu ma fanua faasao, o lo'o i totonu o vaomatua.

O isi teritori mai fafo e le tuulafoaia i le matagofie. Niu Kaletonia e masani ona taʻua o se tasi o nofoaga sili ona matagofie i le lalolagi. I Guadeloupe e sau mo le tafe, savali i le paka a le atunuu, ma vaai i le mauga mauga o La Soufriere. O le tele o tagata lautele, Reunion, ei ai foi lona natura uigaese. E i ai ni fa'aagaga, se nofoaga o le meteorological ma se fale suesue.

Faaiuga

I totonu o teritori o fafo o Falani - matagaluega, nuu, teritori e iai tulaga faapitoa. E eseese uma a latou aia ma malosiaga. O le tele o le teritori o lo oi totonu o le Pasefika, o Initia ma le Atalani sami, le matagaluega aupito tele, Farani Guiana, o loo i luga o le konetineta o Amerika i Saute.

O atunuu i fafo o lo'o mamao ese mai Farani, ae o lo'o pulea e ia. O latou o nofo'aga anamua, lea na faoa e le setete i le vaitaimi mai le XVI i le XIX senituri. E ese le tele o teritori i le tuufaatasiga o le faitau aofai o tagata, aganuu, aganuu ma le tamaoaiga. Talu ai nei, o le tele o le lalolagi o lo'o fa'amalosia le atina'eina o tafaoga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.